ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Učenici Obrtničke škole Gojko Matulina u Erasmus+ projektu “Rad i usavršavanje u Irskoj”
Ove godine učenici Obrtničke škole Gojko Matulina sudjelovali su u Erasmus+ projektu “Rad i usavršavanje u Irskoj”. Projekt je proveden u suradnji s edukacijskim centrom Martello Training Ltd. koji je sudionicima organizirao smještaj kod irskih obitelji i iskustveni rad u frizerskim, kozmetičkim i pedikerskim salonima.
Stručna praksa izuzetno je važan aspekt obrazovanja za kozmetičare, frizere i pedikere pa je bilo potrebno uložiti dodatne napore u jačanje strukovnih kompetencija naših učenika. Sektor osobnih usluga kojem pripadaju ova zanimanja zahtijeva stalno praćenje novih modnih trendova, a međunarodni aspekt projekta pružio je učenicima jedinstvenu priliku za jačanje njihovih društvenih i komunikacijskih vještina koje su ključne za rad s ljudima.
Nakon prijave na školski natječaj i razgovora s povjerenstvom izabrano je 15 učenica, 6 kozmetičarki, 6 frizerki i 3 pedikerke koje su u pratnji dva profesora provele dva tjedna u Brayu i Dublinu.
Učenice su za vrijeme trajanja projekta svakodnevno ispunjavale dnevnike prakse u koje su zapisivale što su radile na praksi tog dana i što su novog naučile.
Po povratku iz Irske ispunile su anketni upitnik, a projektni tim škole je vrednovao dnevnike prakse kako bi procijenio jesu li ciljevi mobilnosti ispunjeni.
Za izabrane učenice održane su pripremne aktivnosti, organizirale su se vježbe iz engleskog jezika, a provedene su i radionice s fokusom na kulturološke pripreme i upoznavanje učenica s tradicijom i poviješću Republike Irske. Na roditeljskom sastanku prije polaska, roditelji i učenici dobili su potrebne odgovore na pitanja o smještaju kod obitelji, iskustvenom radu u salonima i praktične savjete za što bolje snalaženje u novoj sredini.
Prvog dana mobilnosti učenice su se smjestile kod obitelji koje su ih odvele u obilazak grada, upoznale ih s mogućnostima korištenja javnog prijevoza i mjestima koje mogu posjetiti u slobodno vrijeme. U salonima su najprije upoznate s organizacijom rada, kolegama, radnim uvjetima, opremom i zaštitom na radu.
Kozmetičari su se upoznali s tretmanima lica, asortimanom preparata za njih i različitim tehnikama njihovih izvođenja. Radili su različite vrste depilacije lica i tijela, uređivanje obrva i
trepavica u skladu s najnovijim trendovima, analizirali kožu lica i tijela i savjetovali klijente o njezi lica i kože.
Frizeri su naučili različite tehnike šišanja i bojanja kose, utvrđivali su frizure prema obliku lica i profila i radili različita oblikovanja kose kao i različite vrste upleta i punđi. Provodili su
analizu vlasišta i kose prije bojanja i koristili različite vrste škara, naprava za kovrčanje i peglanje kose.
Pedikeri su provodili analizu kože šake i noktiju, skraćivali i oblikovali nokte
te ih polirali i lakirali. Bavili su se obradom hiperkeratoza, provodili su preglede stopala i noktiju, te pedikuru. Svi učenici su svakodnevno komunicirali s klijentima, savjetovali ih o
njezi i tako vježbali komunikaciju na engleskom jeziku.
Učenice je najviše obradovala mogućnost sudjelovanja na proslavi sv. Patrika koja svojom bogatom tradicijom i slikovitošću privlači mnogobrojne turiste iz cijelog svijeta. Cijeli grad je okićen zelenim ukrasima u čast irskog nacionalnog simbola djeteline s tri lista. Poneki suvenir i fotografija ostat će trajna uspomena na ovaj događaj.
Posjet Klifovima Moher jedno je od najimpresivnijih iskustava mobilnosti u Irskoj. Protežu se na 8 kilometara dužine i čak 214 metara iznad razine mora i s njih se pruža prekrasan pogled na Atlantski ocean i okolni krajolik. Vrijeme je bilo vrlo promjenjivo, pa se slojevito odijevanje pokazalo kao odličan potez.
Rezultati dvotjedne mobilnosti su višestruki. Učenici su naučili koristiti nove tehnike i tehnologije rada, unaprijedili svoje komunikacijske i društvene vještine, svoje znanje o Irskoj i Europskoj uniji i što je najvažnije upoznali način života u Irskoj i sklopili nova prijateljstva. Diseminacija ishoda projekta također je bila vrlo uspješna, prezentiranjem ishoda iskustvenog rada na sjednici Nastavničkog vijeća, sjednicama razrednih vijeća i satovima razrednika. Iskustva učenika podijeljena su i sa predstavnicima struke prezentacijom projekta u Obrtničkoj komori, te u mnogobrojnim medijima.
Na satovima praktične nastave učenici koji su bili na mobilnosti predstavili su nove tehnike i trendove koje su upoznali u irskim salonima i prezentirali ih svojim kolegama iz škole.
Škola je ovim projektom unaprijedila svoju europsku dimenziju i razvila dodatne kapacitete za buduće međunarodne suradnje i tako osigurala visoku kvalitetu obrazovanja svojim učenicima.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.
U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.
Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine.
“Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.





