Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

PREDSTAVLJENA KNJIGA “SVITANJA I SMIRAJI ARBANASA” Bilosnić: “Šime Dešpalj je bio posljednji zadarski romantičar”

Objavljeno

-

U večernjim satima, u ponedjeljak 8. svibnja 2023. godine, u Gradskoj loži Narodnog muzeja Zadar, ispunjenoj mnogobrojnom publikom, uzvanicima iz Zadra i Prištine, predstavljena je dvojezična knjiga pjesama Svitanja i smiraji Arbanasa / Agimet të parabromjet te Arbëneshit poznatog zadarskoga glazbenika i pisca Šime Dešpalja (1987. – 1981.)

Knjiga je izvorno objavljena na govoru mjesta Arbanasi u Prištini, davnih sedamdesetih godina prošloga stoljeća, da bi sad u prepjevu dr. sc. Maximiljane Barančić na hrvatski jezik, bilo obznanjena i u rodnome Zadru Šime Dešpalja.

U predstavljanju knjige uz prevoditeljicu Maximilijanu Barančić sudjelovali su akademik dr. sc. August Kovačec, prof. emeritus, čiju je recenziju pročitala glumica Gabrijela Meštrović Maštruko, voditeljica programa, a o knjizi je govorio i književnik Tomislav Marijan Bilosnić.

U programu predstavljanja zbirke sudjelovala je i violončelistica Paola Genovese, te polaznice tečaja arbanaškog jezika Antea Ćosič, Emanuela Ćosić, Ena Kanjer, Agata Karuc i Nida Ninić.

Kroz pjesništvo barda Šime Dešpalja, iz čije obitelji potječu i svjetski poznati glazbenici Pavao, Valter i Maja Dešpalj, zadarska književna publika imala je prilike vratiti se u već daleke zadarske dane kada su Zadar i Arbanasi bili još odvojena dva susjedno naseljena mjesta.

DEŠPALJ, Šime, glazbenik i pisac (Arbanasi kraj Zadra, 16. II. 1897 — Zadar, 16. I. 1981). Školovao se 1912–15. u zadarskoj Preparandiji, gdje je stekao i glazbenu naobrazbu, učeći u F. Lederera (glasovir, harmonija), F. Spade (violina), J. Chládeka (dirigiranje, instrumentacija) i K. Mohra (kontrapunkt). Za I. svjetskog rata prekinuo školovanje zbog odlaska na ratište (1915–18). Po povratku u Zadar nastavio u Lederera učiti privatno te počeo skladati i dirigirati pjevačkim zborom i trubljačkim sastavom. Prebjegavši 1921. u Jugoslaviju, djelovao je do 1943. u Hvaru, Rabu, Pagu i Blatu na Korčuli kao organizator glazbenog života, dirigent, skladatelj i pedagog. U Hvaru je sastavio mali orkestar i ženski tamburaški zbor, u Rabu vodio puhačku glazbu i ženski pjevački zbor, u Pagu utemeljio i vodio gradsku puhačku glazbu, a u Blatu osnovao i vodio orkestar Glazbenog društva te u sklopu Seljačke sloge mješoviti zbor i puhačku glazbu koju je uzdigao među najbolje ansamble te vrste u Dalmaciji. God. 1943. postao je umjetničkim voditeljem partizanske kulturno-umjetničke grupe dubrovačkog okruga, a 1944/45. dirigentom orkestra Okružnog kazališta u Dubrovniku. Vrativši se 1945. u Zadar, postavljen je za voditelja Narodnoga kazališta, u kojemu je reorganizirao glumački ansambl te utemeljio i vodio pjevački zbor i orkestar. Od 1946. do 1973. posvetio se pedagoškom radu i predavao je u zadarskoj Muzičkoj školi teoriju glazbe i gudaća glazbala te osnovao i vodio školski pjevački zbor i orkestar; istodobno je u Klasičnoj gimnaziji 1946/47. nastavnik glazbenog odgoja te pokretač mješovitoga pjevačkog zbora, a od 1947. predaje i u Učiteljskoj školi teoriju glazbe i didaktiku te osniva i vodi veliki tamburaški zbor. Uz to je bio organizator i dirigent zadarskoga Centralnog omladinskog pjevačkog zbora (1946), zatim mješovitog zbora Filozofskog fakulteta te od 1951. mješovitog zbora Kulturno-prosvjetnog društva »Arbanasi« s kojim je ostvario zapažene nastupe. — Skladao je djela za gudački orkestar (Moba, Ples tratinčice), za puhački orkestar (Paško kolo, Svečana koračnica), za zbor (Leni, Procvao je cvijet, Kolo, Žetva), za glas i gudaća glazbala (Romanca Ariosta) te za glas i glasovir (Uspavanka). Ostavio je nedovršenom operu Vana. Šest njegovih zbornih pjesama objelodanjeno je u zbirci Këngë shqiptare (Priština 1973). Svoj skladateljski izraz razvio je oslanjajući se na folklor. Pisao je pjesme i pripovijetke na govoru zadarskih Arbanasa.
DJELA: Tregine Arbëneske (proza). Priština 1966. — Agimet e parabrasnjet të Arbëneshit (pjesme). Priština 1968. — E vërteta (pjesme). Priština 1972.

LIT.: (D. M.): Sahranjen Šime Dešpalj. Vjesnik, 42(1981) 25. I. — R. Munishi: Harmonizim Koral i Këngës popullore. Rilindja, 1983, 24. IX, str. 11.
Ivona Ajanović-Malinar, Hrvatski biografski leksikon.

Piše: Tomislav Marijan Bilosnić

POSLJEDNJI ZADARSKI ROMANTIČAR

Šime Dešpalj: Svitanja i smiraji Arbanasa / Agimet të parabromjet te Arbëneshit, Zadar, 2023.

Čitajući stihove staroga arbanaškog barda Šime Dešpalja javljaju mi se davne mladenačke slike (mjesto moje voljeno / sa starim Zadrom sljubljeno) ili (Danju i noću / ulicama / i gradom usamljen / lutam); doba kada sam tog usamljenog i ponosnoga gospodina susretao na arbanaškim ulicama. Lijepo je danas vratiti se Dešpaljevoj lirici, kad možda neupućenima mogu izgledati naivne njegove emocije (Te bijele kapljice / na tvojoj latici / da li su to suze?), koje izviru iz stihova maestra koji je kao glazbenik jako dobro znao kako je harmonično samo ono što je jednostavno (Vedrina se nebom razlije / oblaka ni daška vjetra, / nigdje nije, / a sunce poput ognja grije), a duboko ono što je istinito (Nije to muha, tata! / Ti plačeš!).

Sažetak konačnih životnih istina u lirici maestra Šime Dešpalja, nalazimo u izboru jednostavnih riječi i ritmu tradicionalnog izraza (Negdje daleko / zvon ovaca / se čuje, / i zvuk frule / odjekuje…), zato bih kazao i da je prevodilački pothvat presmion i zahtjevan; nije lako da jedan arhaičan jezik, pa i specifičnost njegova govora, na isti način odjekne u ruhu drugog jezika, poglavito kada danas gotovo i ne poznajemo probleme o kojima Dešpalj piše (Spavaj, o sine, / sine, spavaj, / u kolijevku tuđu / su te stavili).

Teme ovih pjesama prije svega su sami Arbanasi u najširem značenju, arbanaški toponimi, društvene, egzistencijalne, socijalne i prirodne prilike i pojave, radovi u polju, godišnja doba, ljubav, samoća, ljudi, susreti, bliske osobe i osobne ispovijesti, s posebnim ciklusom pjesama posvećenih djeci. Zbirka je podijeljena u cikluse: Svitanja i smiraji Arbanasa, Proljeće, Ljeto, Jesen, Zima, Ljubav i Djeca.  Sve kazano idilično, oblikovano i izvedeno dosljedno (U sutonu neba grimizne i zlatne boje).

Književni opus Šime Dešpalja do sad je bio nepoznat na hrvatskom jeziku, a time i zanemaren, iako je riječ o zadarskom umjetničkom bardu, čija je obitelj ime grada pronijela svjetskim umjetničkim obzorima. U zadarskom književnom krugu, Dešpaljev opus nije istražen, klasificiran, dosada preveden, o njemu kao pjesniku gotovo ništa nije napisano, izim nekoliko notica u lokalnim novinama u doba objave ovih pjesama u Prištini. Dešpaljeva poezija tako je ostala u sjeni glazbe.

A u Dešpaljevoj lirici sve je tako tiho, nježno i čisto, gotovo nevino (Oh, zar ne vidite, / da bih je razveselio, / ovu lutku / sam joj kupio), pa za tumačenje biti ovih stihova i njihovih ideja i ne treba nam nikakvo mudroslovlje, jer s njima se komunicira jednostavno idući tragom njihova iskustva. Izričaj čist kao izvorska voda (O, fontano, / poput orgulja / veseljem i pjesmom / ispjevana ti si, /  pjesme one sada gdje su, / a prijatelji moji / nigdje nisu?) Misli i osjećaji zrcale se u jeziku do kraja jasno, sve je višestruko imenovano, označeno i objašnjeno: antropologija (Pored ognjišta / sjedosmo / i djedovu riječ / slušasmo…), folklor (Pastir se veseli / na fruli dok svira / pod kruškom, šljivom ili jabukom / u cvatu, nema mira.), duševnost (Ujutro rano ustanem / kako bih cvijet ugledao, / razveselio se i da ne usahne / sam ga zalio.),  egzistencijalno (Čopor pasa, sinko, /kruh je pojeo), refleksivno (U zlatu i purpuru / nebo se / oblači /čekajući vrijeme / kada će sunce / izaći), psihološki (U sobi mojoj / prepunoj misli, / i mojih uzdaha / veselih, / žalosnih, / ljutih, / i očajnih…). Pjesničke riječi birane su po osjetilnom principu i izravnog su izražaja, sam lirski proplamsaj otkriva nam se vrlo često u dijaloškom obliku, neposrednost poruka odčitava se bez ostatka, dijeleći dobro od zla, lijepo od ružnoga. Savršeno direktnim prosudbama Dešpalj je svojim stihovima nastojao pokazati kako je sve u njegovoj lirici doživljeno i proživljeno kao zbiljnost.

Metafora i simboli u Dešpaljevom jeziku izviru upravo iz duha arbanaškoga govora, pa bi njihova uža i šira značenja, valjalo tumačiti posebnim rječnikom, što je to u ovome slučaju filološki i lingvistički, a nerijetko i semantički problem, tim više što se ravnomjerno izmjenjuju  dionice čistih sentenci s vrlo razigranim lirskim ushitima. Pjesnik je svjestan kako bez simbolike i metaforike, poezija jednostavno ne jedri, pa je  Dešpaljeva lirika, slikovito kazano,  poput kakve jedrilice koja plovi zadarskim kanalom.

Polazeći od činjenice kako se metafora „tvori od dviju različitih stvari“ pjesnici nerijetko pribjegavaju napregnutosti, hermetičkim strukturama i sličnim mislilačkim pothvatima, međutim, kod Dešpalja metafora izvire spontano iz slijeda beskonačnih mogućnosti, podređena mašti i jeziku, skrivenim slikama koje (paradoksalno) teško zamjećujemo upravo zato što nam izgledaju poznate. Dešpalj kao pjesnik osjeća da metaforu ne treba tražiti, jer se ista krije u svakoj riječi, poglavito u istini da svaka riječ mijenja i simboličko i metaforičko značenje u ovisnosti o drugoj riječi s kojom se našla u „zajedništvu“; kada se položaj istih riječi mijenja u tekstu, mijenja se i  predodžba pjesme.

Možemo reći kako je Dešpalj pisao svjetovnu liriku okrenutu naizgled malim, običnim temama, slikama i glazbi, gdje se svaka istina izražava jednostavno i bez napora, u suodnosu s iskrenom inspiracijom; pjesnik je prije svega razumljiv i sadržajem i smislom, a to je mogao samo onaj koji je pišući mislio i na glazbu. Sloboda kretanja i gipkost riječi, suglasje i sugestivnost izrečenog bez suvišnih riječi, ostvarilo se do kraja u ovom elegičnom pjevanju osobnog senzibiliteta. Muzikalnost nadasve („Glazba iznad svega“, kako je savjetovao Verlaine), koja inzistira na sažetosti i misli i stiha poezije namijenjene i pjevanju i recitiranju, kakvu danas susrećemo na novim  medijima.

Kao lahor vijore Dešpaljevi stihovi. Ponovimo, ova je lirika velika koliko je čista, i zacijelo pripada prostoru nevinost i kristalizacije (Od jutra rana / sve do večeri kasne / pjesma se čuje, / veselje / i radost / našim vinogradom odjekuje). Govor je stvaran i sveobuhvatan (Kiša je padala pomalo, / a negdje daleko /  jedno dijete / je plakalo…). Izmjenjuju se romantičarske i impresionističke slike (pahuljice lete i lepršaju / kao djevice kad plešu u blizini). Pjesnik je za tren zabavljen i  mikrokozmosom svijeta (Snijeg je prekrio i zabijelio / Velebit. / Nebo je vedro, / i sunce život daje). On je promatrač i tumač, govori o poznatom i prisnom, harmonično i smireno, uvijek s punim zanosom. Bjelodana je ozarenost neposrednošću, Dešpaljevo lirsko disanje je kristalno, monološki  intimno, raskošno u škrtosti, iako je (i kad je) riječ o arhajskim trenutcima čijem je nestajanju pjesnik svjedokom.  

Zbirka Dešpaljevih pjesama zahvaljujući Maximiljani Barančić prvi puta ugledava svjetlo na hrvatskom jeziku, postajući tako i zadarskom i hrvatskom književnom baštinom. I iz prepjeva je razvidno koliko su pjesnikove riječi pune nježnosti, moglo bi se reći, pukog izljeva osjećaja (Lina! /  Poljupcem te želim upiti, / i u ljubavi našoj / s tobom se rastopiti!). Sve je pisano dobrohotno s vjerom (O majko! / Čekaš li me / i ove noći, / plačući / i krunicu moleći?). Dešpalja nisu zanimala estetička i filozofijska istraživanja, koliko izvrstan osjećaj za ritam.

Valja nam znati da su pjesme nastale prije pedeset, šezdeset godina, i vremenski slijed bitan je za razumijevanje ovih pjesama, pa i njihova ocjena podliježe upravo tom vremenu. Isto je tako razvidno kako su pjesme nastajale u prigodnim prigodama i s izrazitom namjerom objašnjenja arbanaškog načina života u svjetlu novonastale etničke kolonije na rubu grada Zadra. Konačno, vjerujem da je to i bio vrlo opravdani Dešpaljev razlog da pjesme napiše u izvorniku, na arbanaškom govoru koji se i ne drži albanskih jezičnih standarda. 

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

Posjet izaslanstva Podkarpatskog vojvodstva Zadarskoj županiji

Objavljeno

-

By

U radnom posjetu Zadarskoj županiji boravilo je izaslanstvo prijateljske poljske regije, Podkarpatskog vojvodstva. Poljaci su redovni gosti na obilježavanju Dana Zadarske županije, a njihovo izaslanstvo predvodio je Andrzej Ćwierz, član Regionalnog odbora Podkarpatskog vojvodstva.

Tijekom svog boravka Poljaci su održali i radni sastanak u Domu Zadarske županije gdje ih je primio župan Božidar Longin sa suradnicima.

Župan ih je upoznao sa strateškim projektima Zadarske županije, stavivši naglasak na potencijale luke Gaženica te na planove proširenja Zračne luke Zadar, s ciljem pozicioniranja zadarske regije kao važnog prometnog čvorišta ovog dijela Europe. Ujedno je predstavio gospodarske zone koje su u neposrednoj blizini Zračne luke Zadar koje zbog svojeg atraktivnog položaja, ali i pripremljenosti prostorno-planske dokumentacije pružaju dodatnu prednost potencijalnim investitorima. Poljski turisti bili su na trećem mjestu po broju dolazaka i noćenja u 2023. godini na području Zadarske županije, a nastavak suradnje s prijateljskim europskim regijama moguć je i u drugim važnim sektorima poput turizma, obrazovanja i kulturne razmjene, istaknuto je.

Na sastanku su predložene konkretne inicijative za dodatni razvoj međunarodne suradnje s Podkarpatskim vojvodstvom, a velik doprinos tome svakako bi trebala dati uspostava izravne zrakoplovne linije između Zadra i Rzeszowa, prijestolnice Podkarpatskog vojvodstva. To će sasvim sigurno potaknuti gospodarsku suradnju kao i još značajnije turističke rezultate posjećenosti obiju regija, suglasne su obje strane.

Podkarpatsko vojvodstvo je službeno pozvalo župana Longina da u pratnji naših gospodarstvenika posjeti ovu poljsku regiju kako bi razmotrili mogućnost suradnje gospodarskog sektora. Također, Poljaci mogućnost suradnje vide i u povezivanju kroz projekte i programe financirane od strane strukturnih fondova EU, posebice u velikim infrastrukturnim projektima u sektoru prometa, gdje su upravo predstavnici Podkarpatskog vojvodstva bili izuzetno uspješni te su spremni svoja pozitivna iskustva podijeliti sa Zadarskom županijom.

Tijekom sastanka napravljen je kratak osvrt na aktualno sigurnosno stanje i geopolitičke prilike u Europi. Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji 2013. godine povećalo je značaj odnosa s Poljskom, a naše države povezuju sličnosti u percepciji međunarodne situacije i angažiranost u regiji. Upravo su predsjednici Poljske i Hrvatske bili pokretači Inicijative triju mora, u kojoj obje zemlje aktivno sudjeluju podupirući europske težnje zemalja zapadnog Balkana, dok su hrvatski vojnici stacionirani u Poljskoj u okviru ojačane prisutnosti NATO-a. 

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

REAGIRANJE / Gradonačelnik Dukić: “Radeta nema nikakav politički ni javni kapital. Dobio je podršku 616 od 60.193 građana Zadra!”

Objavljeno

-

By

U nastavku donosimo reagiranje gradonačelnika Branka Dukića na izjave gradskog vijećnika Danijela Radete:

“S obzirom na rezultate izbora u kojima je predsjednik gradske organizacije SDP-a u Zadru Danijel Radeta dobio potporu 616 od ukupno 60 193 građana Zadra koji su imali mogućnost izbora svojih predstavnika u Hrvatski sabor, jasno je kako nema nikakav politički ni javni „kapital“ zbog kojega bi mu uopće osobno odgovarao na njegova bulažnjenja. Uostalom, njegove laži u neprekidnim optužbama čak su i stabla u Foši na koje se jednom obrušio demantirala i unatoč njemu – prolistala.

Ipak, posljednje optužbe i laži prelaze čak i razinu njegovog neukusa i zahtijevaju osvrt.

Prije svega, njegovo prizemno, sad već i podzemno, prozivanje osoba imenom i prezimenom na odgovornost za nečija moguća grozna kaznena djela je jadno, ne samo politički, nego i ljudski. I zakonski utuživo.

Druga su mu tema nekakve nezakonite građevinske dozvole. Umjesto da politički prijeti „dokazima“, kao odgovoran građanin i gradski vijećnik te je dokaze trebao proslijediti nadležnim institucijama, pa i javno ih objaviti. Eto mu šansa – kao gradonačelnik ga na to javno pozivam. Da imam saznanja o tako nečemu, naravno, sigurno bih reagirao.

Načinom na koji zlorabi svoj vijećnički mandat Radeta je dokazao kako je on tek proziran manipulator i, kao takav, a dokazuju to i izborni rezultati, političar za brzi zaborav. Jedino vrijedno je što njegova politička karijera ostaje za primjer kako se lažima, podmetanjima i manipulacijama ne smije zlorabiti dobiveno povjerenje građana.”

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

GINEKOLOŠKA ENDOSKOPSKA KIRURGIJA / Veliko priznanje radu zadarske Službe za ginekologiju i opstetriciju

Objavljeno

-

By

Opća bolnica Zadar 18. i 19.travnja bila je domaćin prvog tečaja ginekološke endoskopske kirurgije pod egidom Europskog društva za ginekološku endoskopiju – ESGE (European Society for Gynaecological Endoscopy) te u sklopu dvogodišnjeg europskog projekta GESEA4EU (Gynaecological Endoscopic Surgical Education and Assessment).

Nastavak je to procesa akreditacije prvog centra takve vrste u Hrvatskoj koji će omogućiti edukaciju i razvoj vještina ginekološke endoskopije na međunarodnoj razini. Zadru je pripala čast biti jedan od novootvorenih centara u sklopu 15 postojećih u svijetu.

Tečaj je održan pod vodstvom prof. Branke Žegure Andrić i tima iz GESEA centra u Mariboru koji je kroz ovaj europski projekt mentor budućem centru u Zadru, a instruktori i budući akreditirani GESEA mentori za našu bolnicu bili su dr. Luka Matak i dr. Frane Markulić.

Kroz dva intenzivna dana tečaja polaznici iz Poljske, Makedonije, Kosova, BiH te KBC-a Split i KB-a Sveti Duh prolazili su kroz predavanja i vježbe iz ginekološke endoskopije na posebnim radnim stanicama za edukaciju uz partnerstvo s tvrtkom Karl Storz. Vježbe te evaluacija se provode u svrhu razvijanja vještina u minimalno invazivnoj operativnoj histeroskopiji, laparoskopiji te zahtjevnim tehnikama laparoskopskog šivanja u anatomskoj regiji male zdjelice.

Centar će uskoro započeti sa samostalnim radom na novoj vlastitoj opremi, a na jesen je u planu održavanje međunarodnog tečaja i GESEA certifikacije s gostovanjem vodećih svjetskih stručnjaka u području ginekološke kirurgije.

To je još jedno priznanje radu Službe za ginekologiju i opstetriciju u Zadru te motivacija za daljnje usavršavanje i konkurentnost s najnovijim dostignućima u području minimalno invazivne kirurgije, priopćeno je iz OB Zadar.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu