Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

SUSRET U ZMAJEVIĆU ZA SVE KOJI RAZMIŠLJAJU O DUHOVNOM POZIVU / Don Ante Dražina: “Otvoreni za sve generacije – od osmoškolaca do onih koji su započeli studij ili posao”

Objavljeno

-

foto: Ines Grbić/Zadarska nadbiskupija

Duhovna obnova za osobe koje razmišljaju o duhovnom pozivu održava se u Nadbiskupskom sjemeništu ‘Zmajević’ u Zadru od petka, 28. travnja s početkom u 18 sati do subote, 29. travnja u 20 sati.

Taj će susret predvoditi don Ante Dražina, povjerenik za duhovna zvanja i ministrante Zadarske nadbiskupije i rektor Nadbiskupskog sjemeništa ‘Zmajević’ u Zadru. Budući da se taj susret na tako osmišljen način održava prvi put u Zadru i nije masovne naravi po odazivu sudionika, don Ante pojašnjava koji je smisao njegovog održavanja, ohrabruje zainteresirane da dođu i upoznaje s ponudom sadržaja na toj duhovnoj obnovi.

„Vjerujem da svako vrijeme nosi svoje novosti i prilike koje moramo iskoristiti. Nedjelja Dobrog pastira 30. travnja, kada se u Crkvi obilježava i 60. dan molitve za duhovna zvanja, i nama je poziv da učinimo nešto u tom smislu. Toliko godina molimo za zvanja, svjesni smo da je manjak svećeničkih i redovničkih zvanja, i to i od nas traži možda neke novitete u pristupu ljudima, ali i povratke“ rekao je don Ante.

Slične inicijative održavale su se u daljnjoj prošlosti Zadarske nadbiskupije, ali ne u obliku koji će biti ovaj put. Tada su to bili višednevni susreti mladića ili djevojaka u kampu ili sličnom zajedništvu, što im je bila prilika da razmišljaju o pozivu i onome što žele raditi u životu. 

„Mi ćemo iskoristiti tjedan molitve za duhovna zvanja, da svi koji budu došli na obnovu dođu do nekakve bistrine, da vide – pa i oni koji možda i ne razmišljaju o duhovnom pozivu, ali imaju nekakvu iskru osjećaja da ih Bog zove na nešto posebno; no, u tome nisu sigurni i nisu toga sasvim svjesni. Pa neka se odluče opredijeliti čak i za nešto što nije duhovni poziv“ ohrabruje don Ante.

Duhovni poziv svakog pojedinca ima svoj put i različit je. Ne razvija se po istom, ustaljenom obrascu. „Duhovni poziv nije nekakva špranca, ali ima nekakvih sličnosti i iskrica koje se mogu primijetiti. Cilj ovoga susreta je prepoznati te iskrice i u toj svojoj, možda i zbunjenosti i nerazumijevanju, otkriti ono što nas vuče Gospodinu. Ako uspijemo barem nekolicini otkriti ili ohrabriti ih u njihovim razmišljanjima, mi ćemo biti sretni“ poručuje rektor Dražina.

Pretpostavlja se da će taj susret okupiti mali broj sudionika, ali broj u odazivu nije razlog obeshrabrenju za dolazak osoba koje razmišljaju o duhovnom pozivu.

„Ovdje se ne radi o masovnosti dolaska, nego o pomoći osobi. Vrijedno je da bude i nekoliko ljudi kojima možemo osigurati razdoblje mira i priliku da budu s Bogom, da u tom miru i mislima koje će dobiti kao poticaj, da u svom srcu dobiju malo smirenosti i orijentaciju kuda i kako dalje sa svojim životom“ potiče don Ante.

Povjerenik Dražina na tom će susretu održati prigodne nagovore. Razmatrat će biblijske tekstove jer upravo je i ponajprije Biblija puna primjera o pozivu kojega Bog Otac u Starom zavjetu i Isus Krist u Novom zavjetu, upućuje pojedincu.

„Biblija je svjedočanstvo vjere u kojemu imamo mnoštvo poziva kroz koje možemo pratiti njihov razvoj. Oni su tipologija svakog duhovnog poziva. Kroz  karakteristike prisutne u Svetom Pismu, i pojedinih osoba, pokušat ćemo i u našem životu osjetiti s čime se osoba suočava. Tu su i neke nesigurnosti koje je svatko iskusio, elementi poziva koje je netko imao, a naizgled nisu izgledali kao elementi poziva, nego nečega sasvim drugoga, neke osobne emocije, osjećaji, susreti ili događaji koji su potaknuli na poziv. Obnova će biti prilika da sami otkrijemo karakteristike toga i u svom životu“ rekao je don Ante. Različiti duhovni poticaji i mogućnosti promišljanja će pomoći rasvijetliti vlastiti život i vlastite emocije.

Godište sudionika na tom susretu nije ograničeno životnom dobi. Mogu doći sudionici od rane mladosti do radničke mladeži. Trend je kasnijih zvanja, ljudi se u kasnijim godinama odlučuju postati svećenikom ili redovnikom.

„Spektar godina potencijalnih sudionika je različit, od osmoškolaca, mladića u 7., 8. razredu koji razmišljaju možda doći u sjemenište, srednjoškolci koji razmišljaju na kraju svoga srednjoškolskog obrazovanja o studiju teologije ili bogosloviji, pa do osoba koje su započele svoj studij ili određeni posao, ali osjećaju da ih nešto vuče prema služenju Bogu. Susret je otvoren za širi generacijski spektar i nema dobnog ograničenja za sve koji žele doći. Svi se mogu osjećati dobrodošli, pozvani i osjećati se kao doma. Svaka osoba na drugačiji način gleda na istu stvarnost i postoje različitosti. Program će biti koncipiran više na osobnoj razini, pa će svatko u svom osobnom iskustvu i svom osobnom odnosu s Bogom moći o svemu više razmišljati“ rekao je rektor Dražina.

Ilustracije: duhovni-poziv.blogspot.com

Premda je nakana obnove da dođu osobe koje razmišljaju o dijecezanskom svećeništvu, vrata susreta nisu zatvorena ni za osobe koje razmišljaju o redovništvu, pa i za djevojke koje na takvom susretu mogu primiti duhovne poticaje u svom promišljanju o eventualnom zvanju. No, djevojke neće moći prespavati u sjemeništu, ako dođu u petak i provedu vrijeme u miru i jasnoći do subote navečer.

„Svaka družba, pogotovo ženskih redovničkih zajednica, već ima svoje programe. Tko želi ući u samostan, bolje je da prvenstveno ide u samostan, jer tako će puno bolje upoznati život samostana za koji se zanima i život redovnica u njemu. Ali, ako neka djevojka želi dobiti poticaj za svoja razmišljanja, može doći poslušati nagovore i razmisliti o onome s čime se u sebi suočava“ ohrabrio je don Ante.

Glede razvoja puta u osluškivanju i sigurnosti odluke poziva li Bog neku osobu u duhovno zvanje, don Ante kaže da je moguće prevladati borbe i kušnje koje pojedinac proživljava u svojoj nutrini ili odnosu s okolinom.

„Mislim da svakome od nas, pa i u mom osobnom iskustvu, prvi osjećaj ili razmišljanje o tome da me Bog zove rađa nekakvu nesigurnost, nekakav strah. To je onda i prvi osjećaj bijega, kao što je i Mojsije pobjegao od Gospodina, kada ga je zvao.

Ali, upravo u tome vidimo da nas ipak nešto vuče nečemu. Ipak se osjećamo ugodno u Božjoj blizini, u blizini onoga što volimo. Bez obzira na taj strah, postoje stvari koje nam daju ljepotu i poticaj, a onda i mi svojim životom, kao svećenici, možemo itekako doprinijeti ljepoti poziva i u nekome potaknuti želju da još više razmišlja o duhovnom pozivu“ poručio je don Ante Dražina.         

Zainteresirani za sve informacije u vezi toga susreta mogu poslati pitanja na e-mail: sjemeniste@zmajevic.hr

Ines Grbić

Foto: I. Grbić

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

VAŽNA OBAVIJEST IZ VODOVODA: U srijedu bez vode čak 21 ulica u gradu Zadru!

Objavljeno

-

By

Zbog radova na vodoopskrbnom sustavu, dana 18.03.2026. (srijeda) u vremenu od 08:00 h do 14:00 h opskrba vodom će biti privremeno obustavljena u gradu Zadru u ulici Ante Starčevića, kućni brojevi od 21 do 25.

Zbog izvođenja građevinskih radova tvrtke Vodoinstalacija d.o.o., dana 18.03.2026. (srijeda) u vremenu od 08:00 h do 14:00 h opskrba vodom će biti privremeno obustavljena u gradu Zadru u slijedećim ulicama:
• Put Bokanjca, od križanja sa ulicom Benka Benkovića do veterinarske stanice
• Franje Petrića
• Benka Benkovića (neparni kućni brojevi od 1 A do 9)
• Biskupa Juraja Dobrile (do kućnog broja 12 K)
• Jerolima Miše
• Ljudevita Gaja
• Don Jose Felicinovića
• Hanibala Lucića
• Paški prilaz
• Kornatski prilaz
• Bribirski prilaz
• Don Bože Milanovića
• Prilaz Fabijanića
• Petra Lorinija
• Franje Račkog
• Plitvička ulica
• Vladimira Gortana
• Gospe Maslinske (kućni brojevi od 56 do 58)
• Zadarskih Bratovština
• Vjekoslava Fichtera

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

SAMOSTAN SV. MARGARITE, PAG / Umijeće pripreme nadjevene tjestenine rafiola, rafijola, raviola ili rafajola upisano u Registar kulturnih dobara RH

Objavljeno

-

By

Samostan sv. Margarite iz Paga primio je Odluku Ministarstva kulture i medija RH kao jedan od nositelja umijeća pripreme rafajola (rafiola, rafijola, raviola) nadjevene tjestenine koje je upisano u Registar kulturnih dobara RH.

Zbog iznimne društvene i identitetske uloge rafiola u lokalnim zajednicama, koja je rezultat kontinuiranog prenošenja znanja i vještina pripreme, kako u obiteljima, tako i u javnoj sferi te njihova iznimnog potencijala kao kulturno-turističkog simbola, ali i proizvoda, donesena je odluka o upisu Umijeća pripreme nadjevene tjestenine rafiolarafijolaraviolarafajola u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, uz isticanje mikrolokalnih specifičnosti.

Na taj se način lokalnoj zajednici s pravom daje mogućnost da istaknu svoju specifičnost, ali pod zajedničkim, objedinjenim zaštićenim kulturnim dobrom.

Umijeće pripreme nadjevene tjestenine rafiolarafijolaraviola ili rafajola odnosi se na tradicijsku hrskavu nadjevenu tjesteninu u obliku polumjeseca. Prema istraživanjima talijanskih povjesničara punjena tjestenina najvjerojatnije se počinje pripremati krajem srednjeg vijeka, a zapisane recepte nalazimo u 15. i 16. stoljeću. Takav tip slastice poznat je na širem kulturnom području Sredozemlja, primjerice na području Sicilije, Napulja, Genove, pa sve do pokrajine Veneto.
 
Hrvatska tradicijska kuhinja ovu, u većini slučajeva, slasticu poznaje na svome jadranskom području. S obzirom na mikrolokalne specifičnosti, ali i sličnosti u načinima pripremanja, izgledu i vremenu u kojem su se rafioli pripremali, donosimo skupni upis u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Rafioli su bili neizostavan dio tradicijskih svečanih jelovnika duž naše obale, a s obzirom na velik broj nositelja očito je da je ova tradicija još uvijek živa. Potrebno je istaknuti sličnosti i razlike u pripremi tijesta, ali i nadjeva, te činjenicu da se pripremaju pečenjem, kuhanjem ili prženjem.
 
Posebno se ističe uloga trogirske zajednice i Društva Kameni cvit, koje je pokrenulo inicijativu za upis ovog kulturnog dobra u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. U Trogiru rafijol ima iznimnu društvenu, simboličku i identitetsku vrijednost, a prenošenje i očuvanje znanja o njegovoj pripremi čine važan dio lokalnoga kulturnog identiteta. Zahvaljujući toj inicijativi, Umijeće pripreme nadjevene tjestenine rafiolarafijolaraviolarafajola prepoznato je kao nematerijalno kulturno dobro i na širem području jadranskog dijela Hrvatske.
 
Uz navedene posebnosti pojedinih recepata, potrebno je istaknuti da ne postoji jedinstveni recept za ovu slasticu, pa je tako na jednom području moguće naći različite inačice i male posebnosti u vještini i znanju pripreme tog specijaliteta.

Nositelji umijeća izrade su: Samostan sv. Margarite, Pag, Muzej Cetinske krajine, Sinj, Folklorni ansambl Tempet, Makarska, Udruga „Porići 1680.“, Makarska, Matica umirovljenika Makarska, Makarska, Benediktinski samostan sv. Nikole, Trogir, Osnovna škola Petar Berislavić, Trogir, Društvo Kameni cvit, Trogir, Turističko-ugostiteljska škola Šibenik, Šibenik i Pučko otvoreno učilište Imotski, Imotski.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

TJEDAN MOZGA / “Alate umjetne inteligencije nemoguće je zabraniti kada bi se i htjelo, Sveučilište će poticati njihovo odgovorno korištenje”

Objavljeno

-

By

U okviru Tjedna mozga jučer je na Sveučilištu u Zadru predstavljena Politika korištenja umjetne inteligencije, kao i rezultati istraživanja studenata psihologije na temu korištenja UI pri učenju i izvršavanju akademskih obveza.

Politikom korištenja Sveučilište je utvrdilo temeljna načela, pravila i smjernice za odgovorno i transparentno korištenje alata tzv. umjetne inteligencije u skladu s važećim nacionalnim i europskim propisima iz siječnja 2026. godine. Radna skupina nije donijela restriktivan dokument koji bi ograničavao korištenje umjetne inteligencije, prihvaćajući realnost i korist koju pojedini alati pružaju, ali potiče njihovo odgovorno korištenje.

– Korištenje alata umjetne inteligencije otvara brojna pitanja. Radna skupina u kojoj su bili doc. dr. sc. Jurica Grzunov, izv. prof. dr. sc. Željka Tomasović, doc. dr. sc. Marijana Miočić, doc. dr. sc. Marko Šarlija i dr. sc. Krešimir Jakšić predložila je prilično detaljan dokument koji je prihvatio Senat Sveučilišta u Zadru. Svi smo svjesni da se alati koriste i glavni cilj nam je bio utvrditi što bi bilo prihvatljivo korištenje tih alata te kako ih koristiti transparentno i odgovorno, istaknula je prorektorica Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Anita Pavić Pintarić.

Dr. Grzunov rekao je kako radna skupina nije imala namjeru napisati restriktivan dokument; studente i zaposlenike potiče se na korištenje alata umjetne inteligencije, ali na odgovoran način. Prije svega ističe se načelo odgovornosti svakoga tko ih koristi te transparentno navođenje načina na koji su korišteni u pisanju radova.

Dr. Tomasović istaknula je i na nedavnom internom kolokviju za zaposlenike Sveučilišta kako alati za detekciju kreiranog sadržaja nisu pouzdani, a pogotovo je teško, pa i nemoguće, detektirati generirane fotografije.

– Kako se može posumnjati da je neki tekst generiran? Obično je natrpan ključnim riječima koje se prečesto pojavljuju u radu, ima puno riječi i fraza koje se rijetko koriste, hiperbola, a ChatGPT još uvijek ima i karakteristične crtice umjesto dvotočke. Sam ChatGPT ne može prepoznati generirane tekstove; drugi alati kao Grammarly, GPTZero, YouScan ili Originality.ai pouzdaniji su, ali ne i potpuno sigurni pa tako čak i kada bismo htjeli u rat protiv UI, nemamo alate za to. Zbog toga je naglasak Politike na etičnosti i moralnosti u korištenju umjetne inteligencije, istaknula je Tomasović.

Ovom prilikom predstavljeno je i studentsko istraživanje pod mentorstvom prof. dr. sc. Ane Slišković „Iskustva studenata u korištenju umjetne inteligencije pri učenju i izvršavanju akademskih obveza”. Istraživanje je pokazalo da studenti umjetnu inteligenciju najčešće koriste kako bi uštedjeli vrijeme, lakše organizirali materijale ili provjerili znanje. Korisna je za prevođenje ili pretraživanje, no pri izradi zahtjevnijih materijala na diplomskim studijima često daje krive informacije, čak uz navođenje nepostojećih izvora. Kao jedan od problema korištenja alata kod najmlađe generacije ističe se bezuvjetna vjera u rezultate koje daje, ali i narušeni obiteljski odnosi, budući da se djeca sa svojim pitanjima na koja traže odgovore sve češće obraćaju umjetnoj inteligenciji nego roditeljima, što je loše za mentalno zdravlje.

Rezultati istraživanja pokazali su stalne promjene u trendovima korištenja, pa će se Politika povremeno ažurirati kako bi ostala ukorak s vremenom.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu