Hrvatska
Kako sve učenik može steći dodatne bodove za upis u srednju školu?
U više smo navrata primili upit je li istina da učenik dobiva ekstra bodove za upis u srednju školu ako dolazi iz obitelji razvedenih roditelja. Istražili smo je li istina da je razvod razlog za dodatne bodove, ali i koji su sve uvjeti za dobivanje dodatnih i posebnih bodova pri upisu u srednju školu.
Poseban status djece razvedenih roditelja ukinut je još prije deset godina Odlukom o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u srednje škole u školskoj godini 2012/2013. Do tad su djeca razvedenih roditelja mogla dobiti dodatne bodove što je, naravno, kod mnogih izazvalo burne reakcije i pitanja zašto se nakratko ne bi razveli, samo dok dijete ne upiše željenu srednju školu.
Od ove godine Viber kanal i bez podnošenja prijavnica
Od Ministarstva znanosti i obrazovanja doznajemo da ove godine nisu planirane izmjene i dopune pravilnika o kriterijima za upis u srednju školu, no neke novitete ipak planiraju. To znači da kriteriji za dodatne bodove ostaju isti.
Za sve korisnike Ministarstvo će uspostaviti Viber kanal na kojem će učenicima, roditeljima i školama davati razne informacije i podsjetnike o važnim aktivnostima i datumima. Isto tako, u svibnju će za učenike na njihovim sučeljima biti objavljeni kratki hodogrami s prikazom cijelog procesa upisa, kao i preko 100 čestih pitanja i odgovora.
“Ove godine planirana je samo jedna tehnička izmjena u NISPUSŠ-u za učenike, a to je da učenici više neće morati ispunjavati i podnositi prijavnice s popisom prijavljenih obrazovnih programa, a razrednici u osnovnoj školi ih više neće morati ovjeravati. Ovo ujedno predstavlja administrativno rasterećenje i za učenike i za razrednike”, dodaju iz Ministarstva.
Krijeriji za upis u srednju školu
Kad govorimo o upisu u srednju školu, on je definiran dokumentom “Pravilnik o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u I. razred srednje škole” objavljenim u Narodnim novinama.
U općim odredbama određuje se koje su dobne granice za upis u srednju školu te kako se upisuju domaći, a kako strani državljani. Kriteriji se, pak, dijele na zajedničke, dodatne i posebne.
Zajednički kriteriji
Zajednički kriteriji za upis u srednju školu podrazumijevaju prosjek ocjena.
Vrednuje se opći prosjek svih zaključnih ocjena i time je moguće dobiti najviše 20 bodova.
Za upis u neke strukovne škole kao i gimnazijske programe dodatno se boduju zaključne ocjene iz nekoliko određenih predmeta 3. i 4. razreda te je za to moguće dobiti 50, odnosno 80 bodova.
Dodatni kriteriji
Dodatni kriteriji utvrđuju se temeljem testova ili ispitivanja posebnih znanja i darovitosti, rezultata na natjecanjima u znanju i rezultata na natjecanjima školskih sportskih društava.
Ispitivanja posebnih znanja iz nastavnih predmeta organiziraju se u školama i mogu donijeti maksimalno 4 posto ukupnog broja bodova. Tako će, primjerice, programi likovne umjetnosti i dizajna provjeravati darovitost kandidata za likovno izražavanje crtanjem olovkom ili ugljenom te slikanjem. Posebni se ispiti primjenjuju i na upisima u glazbene, plesne i sportske škole.
Što se tiče ekstra bodova na temelju rezultata postignutih na natjecanjima iz znanja, bodovi se isključivo mogu dobiti za natjecanja u znanju iz:
– nastavnih predmeta: Hrvatskoga jezika, Matematike, prvog stranog jezika
– dva nastavna predmeta posebno značajnih za upis
– predmeta koji samostalno određuje srednja škola iz Kataloga natjecanja i smotri učenika i učenica osnovnih i srednjih škola Republike Hrvatske, a koja se provode u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje.
Izravan upis u ovom slučaju (pod uvjetom da zadovolje na ispitu sposobnosti i darovitosti u školama u kojima je to uvjet za upis) ima učenik koji na državnom ili međunarodnom natjecanju osvoji prvo, drugo ili treće mjesto kao pojedinac. Uspjesi od prvog do trećeg osvojenog mjesta u sklopu skupine boduje se različito prema tablici.
Što se tiče ekstra bodova na temelju rezultata postignutih na sportskim natjecanjima, oni se ostvaruju na temelju evidencije Hrvatskog školskog športskog saveza (HŠŠS-a) i postoji nekoliko kategorija bodovanja.
Posebni kriteriji
Pod posebnim kriterijima smatraju se kandidati sa zdravstvenim teškoćama, oni koji žive u otežanim ekonomskim, socijalnim i odgojnim uvjetima, potom učenici koji se upisuju na osnovi Nacionalne strategije za uključivanje Roma za razdoblje od 2013. do 2020. godine kao i učenici čiji su roditelji službenici u ime RH na radu u inozemstvu.
Zdravstvene teškoće podrazumijevaju ako je učenik završio osnovnu školu po redovnom programu, ali su mu zdravstveni problemi ili dugotrajno liječenje utjecali na uspjeh.
Otežani socijalni i ekonomski uvjeti podrazumijevaju život uz jednog ili oba teško bolesna roditelja; život uz dugotrajno nezaposlene roditelje; život sa samohranim roditeljem koji je korisnik socijalne skrbi; ako je jedan roditelj preminuo; ako je dijete bez roditelja ili odgovarajuće roditeljske skrbi prema zakonu koji uređuje socijalnu skrb.
Dodatne bodove mogu dobiti učenici pripadnici romske manjine koji su živjeli u uvjetima nepovoljnima za školski uspjeh, kao i učenici koji su se najmanje dva od posljednja četiri razreda školovali u inozemstvu jer su roditelji ondje na službenoj dužnosti.
Zasebne ljestvice i povjere
Učenici s teškoćama u razvoju rangiraju se na zasebnim ljestvicama poretka.
Također, postupci za upis u strukovne srednje škole mogu zahtijevati posebne zdravstvene provjere, ali i razne druge provjere.
Detalje o upisima i važne linkove pronađite na stranicama Ministarstva.
Hrvatska
Poskupljuje struja! Ovo su nove cijene
Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) donijela je nove odluke o iznosu tarifnih stavki za prijenos i distribuciju električne energije. Na snagu stupaju od 1. siječnja 2026.
Prema Zakonu o tržištu električne energije, HERA određuje visinu tarifnih stavki. Uredba o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije omogućila je operatorima sustava da za 2026. godinu zatraže povećanje cijena: Hrvatski operator prijenosnog sustava (HOPS) do 10 %, a HEP-Operator distribucijskog sustava (HEP-ODS) do 15 %. Obje su tvrtke 30. rujna 2025. podnijele zahtjeve HERA-i u skladu s Uredbom i propisanim metodologijama.
HEP-ODS je zatražio maksimalno dopušteno povećanje od 15 %, a HOPS 10 %. HERA je oba prijedloga prihvatila.
“Naime, kao posljedica povećanja veleprodajnih cijena električne energije te poskupljena materijala i radova, znatno su porasli i troškovi operatora sustava. Dosadašnje tarife nisu dovoljne za pokrivanje priznatih troškova operatora sustava što može dovesti smanjenja potrebnih investicija u mrežu, kašnjenja u energetskoj tranziciji kao i u poteškoćama u obavljanju regulirane djelatnosti operatora sustava”, navela je HERA u priopćenju.
Koliko će porasti naknade za korisnike?
Primjenom novih tarifnih stavki, naknada za korištenje mreže povećat će se za sve kategorije potrošača i sve tarifne modele – u prosjeku za 13,5 %. Za prosječno kućanstvo iz tarifnog modela Bijeli s godišnjom potrošnjom od 3105 kWh, trošak naknade povećat će se s 5,34 c/kWh na 6,06 c/kWh, odnosno s 166 € godišnje na 188 € godišnje, što je 22 € više godišnje, odnosno oko 1,8 € mjesečno.
HERA je, uz tarife za potrošače, odredila i nove tarifne stavke za proizvođače električne energije koji imaju dozvolu za obavljanje energetske djelatnosti proizvodnje. Oni su, prema Zakonu o tržištu električne energije, dužni plaćati naknadu za korištenje prijenosne ili distribucijske mreže za količinu energije koju predaju u sustav.
Proizvođači priključeni na prijenosnu mrežu plaćaju naknadu HOPS-u, a oni priključeni na distribucijsku mrežu plaćaju HEP-ODS-u. Naknada se odnosi isključivo na proizvođače koji posjeduju dozvolu HERA-e.
Ova nova tarifna stavka naziva se G-tarifa (od engl. generated), jer se primjenjuje na proizvedenu i u mrežu predanu električnu energiju. HOPS je predložio G-tarifu od 0,116 €/kW (0,39 €/MWh), dok je HEP-ODS predložio iznos od 0,142 €/kW (0,42 €/MWh). Oba iznosa su unutar ograničenja od 0,5 €/MWh propisanog europskom Uredbom 838/2010.
Hrvatska
PROGNOZA / Kakvo nas vrijeme očekuje za vikend?
Danas će vrijeme pod utjecajem polja visokog tlaka anticiklone biti stabilno. Na Jadranu uz Jadran te na planinama unutrašnjosti vedro uz slab sjeverac I sjeveroistočnjak.
Na sjevernom Jadranu u podvelebitskom primorju slaba bura mjestimice. U unutrašnjosti mjestimice gusta magla uz slabu do umjerenu rosulju.
Debljina sloja magle koja se nadvila nad unutrašnjost je oko 350 metara te su planinski vrhovi I obronci iznad sloja magle.
Najviše dnevne temperature u krajevima s maglom oko 5C. U gorju temperature zraka oko 8C, na Jadranu od 14 do 18 na krajnjem jugu Dalmacije.
Sutra u unutrašnjosti I dalje magla i niska naoblaka s mjestimičnom rosuljom. Jutarnje temperature u krajevima bez magle oko -2, a u predjelima s maglom oko 2C.
Najvišim dnevna neće prelaziti 6C u gorju i krajevima bez magle najviša dnevne temperatura oko 8C. Na Jadranu sunčano, jutarnje temperature oko 10, najviše dnevne od 15 do 18.
Hrvatska
PROGNOZA / Za vikend česta magla, na pomolu promjena s kišom i grmljavinom
Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević
Tmurno je diljem unutrašnjosti i na sjevernom Jadranu, magla je vrlo gusta na mjestima u priobalju, kolnici su vlažni i skliski u tim područjima, stoga vozače pozivaju na oprez iz Hrvatskog autokluba. Uslijed niskih temperatura moguća je i poledica, stoga je važno brzinu prilagoditi uvjetima na cestama.
U nastavku petka prevladavat će sunčano duž Jadrana, u gorju, dok će u nizinama unutrašnjosti uglavnom ostati tmurnije.
Za vikend se nastavlja stabilno vrijeme.
Subota će također početi maglom i niskim oblacima u unutrašnjosti, sunčanije će biti duž Jadrana i uz Jadran te u gorju, i onda u skladu s tim i toplije.
I tijekom nedjelje će se tmurno zadržavati u nizinama unutrašnjosti, iako lokalno može biti sunčanih razdoblja. No sunčanije će biti na Jadranu te u gorju.
Slično vrijeme nastavlja se i u ponedjeljak, no trebali bi se magla i niski oblaci izdići tijekom prijepodneva, tako da su izgledna sunčana razdoblja i na kontinentu, ne samo na Jadranu.
Potkraj utorka naoblačenje s kišom i pljuskovima s grmljavinom, mjestimice duž Jadrana i izraženijim.
-
magazin11 sati prijeŠPICA!
-
Tech5 dana prijeUništava li stalno držanje mobitela na punjaču bateriju? Evo što kažu iz Applea, Samsunga i Googlea
-
Sport5 dana prijeDjevojčica (12) iz SAD-a dvije godine štedjela da gleda Modrića na SP-u
-
Svijet4 dana prijeAustralija postala prva zemlja u svijetu koja je djeci zabranila društvene mreže







