ZADAR / ŽUPANIJA
Inicijativa DiscoverEU: prijavite se i osvojite 35.000 besplatnih putnih propusnica!
Europska komisija je objavila proljetni poziv inicijative DiscoverEU u okviru kojeg će 35.000 mladih dobiti besplatnu željezničku propusnicu za istraživanje Europe.
Prijave su započele 15. ožujka u 12:00 sati i završavaju 29. ožujka u 12:00 sati. Kako bi osvojili propusnice, mladi se pozivaju da se prijave na Europski portal za mlade, odgovore na pet pitanja iz kviza i na jedno dodatno pitanje. Uspješni kandidati rođeni između 1. srpnja 2004. i 30. lipnja 2005., moći će putovati Europom najviše 30 dana u razdoblju od 15. lipnja 2023. do 30. rujna 2024. Prijaviti se mogu kandidati iz Europske unije i trećih zemalja pridruženih programu Erasmus+, kao što su Island, Lihtenštajn, Sjeverna Makedonija, Norveška, Srbija i Turska.
Sudionici će ove godine moći otkriti rutu novog europskog Bauhausa koje je uvedena u siječnju 2023. Cilj je inspirirati mlade pri odabiru njihovih odredišta te podići svijest o važnosti zajedničkog stvaranja atraktivne i održive Europske unije. Sudionici će i dalje imati koristi od inicijativa pokrenutih 2022. tijekom Europske godine mladih, kao što su inicijative „Mladi otkrivaju kulturu zahvaljujući inicijativi DiscoverEU 2022.” i Kulturna ruta inicijative DiscoverEU. Potonja uključuje različita odredišta i kulturne grane, među ostalim arhitekturu, glazbu, likovnu umjetnost, kazalište, modu i dizajn. Putnici mogu posjetiti europske prijestolnice kulture, odredišta uvrštena na prestižni UNESCO-ov Popis svjetske baštine ili nositelje oznake europske baštine. Osim toga, mogu se zaustaviti i na lokacijama s oznakom Nagrade za pristupačnost grada. To su gradovi koji su se iznimno potrudili da postanu pristupačniji svima, bez obzira na dob, mobilnost ili sposobnosti. Sudionici će i dalje moći koristiti karticu za popuste s više od 40 000 raznih popusta za javni prijevoz, kulturna događanja, smještaj, hranu, sportska događanja i druge usluge dostupne u svim zemljama koje ispunjavaju uvjete.
Nacionalne agencije za program Erasmus+ pripremaju mlade za putovanje na informativnim sastancima prije odlaska. Osim toga, susreti inicijative DiscoverEU koje organiziraju nacionalne agencije dio su nasljeđa Europske godine mladih, kao i uzbudljiv kulturni program koji traje od jednog do tri dana u svim zemljama programa Erasmus+. Dosad ih je održano 51 i nastavit će se u narednim godinama.
Budući da je socijalna uključenost glavni prioritet programa Erasmus+, sudionici s invaliditetom ili zdravstvenim problemima imat će pratnju na putovanjima. Nadalje, u listopadu 2022. nacionalne agencije za program Erasmus+ pokrenule su aktivnost uključivanja u okviru inicijative DiscoverEU, kojom se organizacijama koje rade s mladima s manje mogućnosti i neformalnim skupinama mladih omogućuje da podnesu zahtjev za bespovratna sredstva. Sudionici te aktivnosti dobit će dodatnu potporu, kao što je mogućnost putovanja s osobama u pratnji. U 2023. održat će se dva poziva na podnošenje prijava za aktivnosti uključivanja. Tijekom prvog poziva iz listopada 2022. nacionalnim agencijama za program Erasmus+ dostavljeno je 166 projekata. Prvi putnici u okviru ove posebne mjere mogu započeti putovanje u ožujku 2023.
Komisija promiče održivo putovanje željeznicom. Međutim, za mlade iz najudaljenijih regija, prekomorskih zemalja i područja, udaljenih područja i otoka dostupni su posebni aranžmani.
Pozadina
Komisija je inicijativu DiscoverEU pokrenula u lipnju 2018. na temelju pripremnog djelovanja Europskog parlamenta. Službeno je integrirana u novi program Erasmus+ za razdoblje 2021. – 2027.
Od 2018. gotovo 916.000 kandidata prijavilo se za 212.700 putnih propusnica. Prema posljednjim rezultatima ankete provedene nakon putovanja 72% kandidata izjavilo je da je prvi put putovalo vlakom izvan zemlje u kojoj žive. Mnogi od njih prvi su put putovali bez roditelja ili drugih odraslih u pratnji, a većini je putovanje pomoglo da se osamostale.
Iskustvo sudjelovanja u inicijativi omogućilo im je da pobliže upoznaju druge kulture i europsku povijest te poboljšaju poznavanje stranih jezika. Više od dvije trećine sudionika izjavilo je da si bez inicijative DiscoverEU ne bi mogli priuštiti putne propusnice. Sudionike se poziva da postanu ambasadori inicijative DiscoverEU i šire glas o njoj. Također ih se potiče da se putem službene #grupeinicijativeDiscoverEU na Facebooku obrate kolegama kako bi podijelili iskustva i razmijenili savjete, posebno o kulturnim iskustvima ili o tome kako putovati digitalno i održivo.
Kandidati koji ispunjavaju uvjete za prijavu moraju riješiti kviz s višestrukim izborom odgovora o općem znanju o Europskoj uniji i drugim inicijativama EU-a usmjerenima na mlade. Postoji i dodatno pitanje na koje sudionici moraju dati približan odgovor. Što je procjena bliža točnom odgovoru, kandidat će dobiti više bodova. Na temelju toga Komisija će rangirati kandidate. Komisija će kandidatima dijeliti putne propusnice prema njihovu rangu sve dok ih ne nestane.
Odabir se provodi prema državljanstvu i/ili zemlji boravišta, u skladu s brojem putnih propusnica dodijeljenih svakoj zemlji. Kvote po zemljama bit će objavljene zajedno s rezultatima odabira.
ZADAR / ŽUPANIJA
(VIDEO/FOTO) DOVRŠENA OBNOVA PEDIJATRIJE / Ministrica Hrstić pohvalila OB Zadar: “Završite jedan projekt i već znate koji je sljedeći”
Ministrica zdravstva Republike Hrvatske Irena Hrstić boravila je danas u radnom posjetu Općoj bolnici Zadar, tijekom kojeg je obišla Odjel za pedijatriju kako bi se upoznala s tijekom projekta energetske obnove i unutarnjeg uređenja Odjela.
Ravnatelj Opće bolnice Zadar prim. Željko Čulina, dr. med., tom je prilikom istaknuo kako je zadarska Pedijatrija najbolji primjer koliko se jedna postojeća bolnička zgrada može promijeniti kada se spoje ulaganje, znanje, zajednički rad i jasna vizija razvoja. „U Pedijatriju je, u ovom investicijskom ciklusu, uloženo, odnosno ugovoreno, više od 5,2 milijuna eura. Riječ je o cjelovitoj obnovi koja ne podrazumijeva samo energetsku obnovu zgrade, nego i kompletnu unutarnju adaptaciju. Sada smo dobili energetski učinkovitiji i kvalitetniji prostor za djecu, roditelje i naše djelatnike. Kada unutarnje uređenje bude završeno, dobit ćemo praktički potpuno transformiran Odjel. Ono što posebno želim naglasiti jest da ovakav projekt nije rezultat samo jednog izvora financiranja. On je rezultat sinergije Ministarstva zdravstva i Vlade Republike Hrvatske, europskih sredstava, vlastitih sredstava Opće bolnice Zadar i naših donatora. Svima njima želim zahvaliti“, naglasio je ravnatelj.

Govoreći o budućnosti Opće bolnice Zadar, ravnatelj je posebno istaknuo projekt Centralnog operacijskog bloka s helidromom, koji za našu bolnicu predstavlja važan korak u dovršetku funkcionalne reorganizacije bolničkog kompleksa. „Centralni operacijski blok za nas nije samo još jedna nova zgrada. To je projekt kojim želimo završiti funkcionalnu reorganizaciju bolnice i koji bi nam omogućio da ključne akutne, kirurške i intervencijske djelatnosti objedinimo u jednoj funkcionalnoj cjelini. U tom projektu posebno mjesto ima i helidrom na krovu. On za nas nije pitanje prestiža, nego pitanje vremena. Mi želimo na najbolji mogući način organizirati sustav za pacijenta“, kazao je dr. Čulina.

Posebno zadovoljan danas je bio voditelj Odjela za pedijatriju, Tomislav Ledenko, dr. med. Tijekom tri ljetna mjeseca njegov je tim obradio čak 5 360 pacijenata, bili su u podstanarstvu u zgradi Dnevnih bolnica i odradili preseljenje, odnosno povratak u svoju zgradu. Bez prekida rada, čitavo vrijeme na usluzi djeci!
„Ovo je veliki korak za naš Odjel i za sve naše pacijente. Dobit ćemo prostor koji će biti funkcionalniji, sigurniji i ugodniji za djecu i njihove roditelje, ali i za sve djelatnike koji u njemu rade“, kazao je dr. Ledenko.

Gradonačelnik Grada Zadra Šime Erlić istaknuo je kako se ljestvica kvalitete u Općoj bolnici Zadar posljednjih deset godina kontinuirano podiže te zahvalio Vladi Republike Hrvatske i ravnateljstvu bolnice na dosadašnjim ulaganjima i razvoju. „U očekivanju smo trajnog rješenja, a to je Centralni operacijski blok s helidromom. Za ovim vapimo, a ministrica je pokazala potpuno razumijevanje za to. Postoji mogućnost da se već do iduće sezone napravi konkretan pomak oko organizacije helikopterske službe“, kazao je Erlić.

Župan Zadarske županije Josip Bilaver poručio je kako je Županija na raspolaganju za daljnje opremanje Odjela za pedijatriju, ali i za realizaciju drugih važnih projekata Opće bolnice Zadar. „Na djecu smo svi posebno osjetljivi, ali i za sve ostale važne projekte smo tu. Čestitam ravnatelju i cijelom timu na pripremi svih ovih važnih ulaganja, a ministrici i Vladi Republike Hrvatske zahvaljujem na potpori i praćenju tih projekata“, kazao je Bilaver. Župan je istaknuo i kako ga veseli najava Centralnog operacijskog bloka s helidromom, kao i činjenica da je Opća bolnica Zadar sve privlačnije mjesto za rad, razvoj i profesionalno napredovanje mladih zdravstvenih djelatnika.

Ministrica zdravstva Irena Hrstić zahvalila je na pozivu te istaknula kontinuitet ulaganja i razvoja Opće bolnice Zadar. „Hvala što ste me pozvali da danas ovdje budem s vama. U Općoj bolnici Zadar drugi sam put u svom mandatu. Prvi put sam bila kada ste puštali u rad linearni akcelerator i mogu reći kako svake godine želite nešto novo. Čestitam na upornosti jer realizirate sve što smatrate da je potrebno pacijentima zadarskog kraja“, poručila je ministrica.
Dodala je kako Opća bolnica Zadar završetkom jednog projekta već promišlja sljedeći korak. „Završite jedan projekt i već znate gdje želite ići u drugom koraku, a sada idemo prema Centralnom operacijskom bloku s helidromom. Kada razmišljate kao jedno, postižete kvalitetne ciljeve“, kazala je Hrstić.
Ministrica je posebno zahvalila djeci, pobjednicima likovnog natječaja „Crtež ponesi i radost donesi“, koja su svojim crtežima uljepšala prostor Pedijatrije, kao i Dječjem zboru Libretići na glazbenom nastupu kojim je započeo današnji program.

Radni posjet ministrice zdravstva Općoj bolnici Zadar zaključen je obilaskom Odjela za pedijatriju te Odjela za neonatologiju i Odjela rodilišta i rađaone pri Službi za ginekologiju i opstetriciju, gdje je ministrica, zajedno s ostalim uzvanicima, imala priliku vidjeti obnovljene prostore.
Niže pogledajte film o obnovi Odjela za pedijatriju:



















ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.




