Connect with us

magazin

ISTRAŽIVANJE: Ovih pet simptoma mogu ukazivati na dugi covid…

Objavljeno

-

Zaraza koronavirusom može uzrokovati dugotrajne gastrointestinalne probleme kao što su zatvor i proljev, pokazalo je istraživanje. Kronični refluks kiseline, nadutost i bol u želucu su još tri simptoma koji su se kod pojedinaca zadržali i do godinu dana nakon infekcije.

Američka studija temeljila se na medicinskoj dokumentaciji više od 11,6 milijuna ljudi, od kojih je 154.000 imalo koronavirus između ožujka 2020. i siječnja 2021. Ti su podaci uspoređeni s 5,6 milijuna ljudi koji se nisu zarazili u tom razdoblju i istraživanjem koje je obuhvatilo oko 5,8 milijuna ljudi prije izbijanja zaraze.

Istraživači su otkrili da su oni koji su imali virus iskusili više gastrointestinalnih simptoma godinu dana kasnije nego oni koji se nisu zarazili te nego prosječna osoba prije pandemije.

Epidemiolog Ziyad Al-Aly, viši autor studije na Sveučilištu Washington, rekao je da je “sve jasnije” da je gastrointestinalni trakt “rezervoar” za covid-19, prenosi Sky News.

“Virus može biti destruktivan, čak i među onima koji se smatraju zdravima ili su imali blage infekcije“, rekao je.

Studija je pokazala da je covid povećao vjerojatnost da će ljudi razviti znakove sindroma iritabilnog crijeva i probavnih simptoma kao što su zatvor, nadutost i proljev zbog infekcije.

Ovo je još jedna studija koja se osvrnula na dugi covid, a dolazi nakon što je studija SAGE otkrila da većina pacijenata koji imaju dugi covid imaju znakove oštećenja organa i godinu dana nakon zaraze.

Oboljeli su prijavljivali velik raspon simptoma od početka pandemije, a neki od njih su i depresija, glavobolje, respiratorni problemi, gubitak kose i trajne promjene mirisa i okusa.

Rezultati su objavljeni u časopisu Nature Communications, a studija naglašava potrebu za pojačanim naporima u liječenju dugoročnih učinaka koronavirusa.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

magazin

LJETNO RAČUNANJE VREMENA: Neurologinja objasnila zašto je to opasno po zdravlje

Objavljeno

-

By

Noćas nam slijedi pomicanje sata jedan sat unaprijed, što znači da će uslijediti salva medijskih tekstova o poremećajima dnevnih rutina zbog mijenjanja sata.

Gotovo jedna trećina Amerikanaca kaže da se ne vesele pomicanjima sata dvaput godišnje, a gotovo dvije trećine željele bi da se s tom praksom u potpunosti prestane. Nešto više od petine, 21 posto, kaže da nije sigurno, a tek 16 posto ispitanih ne vidi potrebe za ukidanjem prakse pomicanja sata, piše The Conversation.

Ipak, posljedice pomicanja sata nisu tek trivijalna neugodnost. Istraživači otkrivaju da pomicanje sata unaprijed u ožujku ima veze s ozbiljnim negativnim posljedicama po zdravlje, uključujući porast slučajeva srčanih udara, ali i nedostatak sna u tinejdžera. Jesensko pomicanje sata nije povezano s ovim posljedicama, zaključila je profesorica neurologije i pedijatrije na sveučilištu Vanderbilt, Beth Ann Malow, autorica studije iz 2020. godine.

“Proučavam pozitivne i negativne strane ovih rituala već pet godina. Postalo je jasno i meni i mnogim mojim kolegama da je tranzicija na novo računanje vremena svakog proljeća odmah izaziva negativne posljedice po zdravlje koje traju gotovo čitavih osam mjeseci trajanja ljetnog računanja vremena.

Jaki argumenti za zimsko računanje vremena

Amerikanci su podijeljeni oko toga preferiraju li trajno ostati na ljetnom ili zimskom računanju vremena.

Ipak, te dvije promjene – koliko god nagle bile – nisu jednake. Zimsko računanje vremena najbliže je prirodnom svjetlu, kada je sunce u podne direktno iznad nas. Za razliku od toga, za vrijeme ljetnog računanja vremena prirodno svjetlo pojavljuje se jedan sat kasnije ujutro i nestaje sat kasnije uvečer.

Jutarnje svjetlo ključno je za prirodni ritam tijela – ono nas budi i pojačava osjećaj razbuđenosti. Jutarnje svjetlo također poboljšava raspoloženje.

Iako još ne znamo zašto svjetlost ima takav utjecaj na naše raspoloženje, nagađa se da se radi o efektu svjetla na povećanje razine kortizola u organizmu. Kortizol je hormon koji regulira odgovor na stres ili utjecaj svjetla na amigdalu, dio našeg mozga zadužen za emocije.

Tinejdžeri su često zbog škole, aktivnosti i društvenog života kronično neispavani. Većina djece stiže na nastavu u osam ujutro ili čak ranije. To znači da tijekom ljetnog računanja vremena mnogi mladi ljudi ustaju ili putuju u školu u mraku.

Dokazi upućuju na to da je bolja ideja tijekom cijele godine usvojiti zimsko računanje vremena. Američka liječnička udruga upravo na to je nedavno i pozvala, a prošle godine je Meksiko usvojio trajno zimsko računanje vremena, pozivajući se na benefite za zdravlje, produktivnost i razine energije.

Najveća prednost ljetnog računanja vremena je da ono pruža dodatni sat svjetlosti kasno poslijepodne ili navečer, ovisno o dobu godine. Ipak, izloženost svjetlu kasnije uvečer ima svoju cijenu. Ono odgađa otpuštanje melatonina iz mozga. Melatonin je hormon koji izaziva umor, a odgoda njegovog otpuštanja loše utječe na naše spavanje.

Mozak u pubertetu također melatonin ispušta kasnije uvečer, što znači da su tinejdžeri posebno ranjivi na probleme sa spavanjem u ovo doba godine. Vrijeme otpuštanja melatonina stabilizira se tek u dvadesetim godinama.

Efekt zapadne strane

Geografija također može utjecati na to kakve posljedice ostavlja ljetno računanje vremena na ljude. Jedna studija je pokazala da oni koji žive na zapadnoj strani neke vremenske zone, kojima svjetlost dolazi kasnije ujutro i kasnije uvečer, manje spavaju od onih ljudi koji žive na istočnom dijelu neke vremenske zone.

Studija je otkrila da ljudi koji žive na zapadnoj strani vremenskih zona više pate od pretilosti, dijabetesa, srčanih bolesti i raka dojke, ali i slabijih financija i većih troškova zdravstvene skrbi. Druga istraživanja otkrila su da su stope obolijevanja od nekih vrsta tumora više na zapadnim stranama vremenskih zona.

Znanstvenici vjeruju da su ti zdravstveni problemi rezultat kombinacije kronične neispavanosti i cikardijske neusklađenosti. Cikardijska neusklađenost odnosi se na nepodudaranje našeg biološkog ritma s vanjskim svijetom. Drugim riječima, vrijeme odlaska na posao, školu i vrijeme spavanja temelji se na satu, a ne na izlasku ili zalasku sunca.

 
Nastavi čitati

magazin

(FOTOGALERIJA) Subotnja špica by Saša Čuka

Objavljeno

-

 
Nastavi čitati

magazin

Tri savjeta koji će vam olakšati prelazak na ljetno računanje vremena

Objavljeno

-

By

Pomicanjem kazaljke za jedan sat unaprijed još jednom ćemo prijeći na ljetno računanje vremena.

Prijelaz s jednog načina računanja vremena na drugo izaziva kod mnogih probleme u spavanju, ali onda posljedično i svakodnevnom obavljanju dnevnih obaveza.

“Nakon promjene vremena, buđenje može biti teško – osobito za djecu i tinejdžere”, rekla je Jennifer Martin, licencirana klinička psihologinja i predsjednica Američkog društva za medicinu spavanja (AASM), piše CBS News.

“Planiranje unaprijed i prilagodba rasporeda spavanja prije prelaska na ljetno računanje vremena može pomoći vašem tijelu da se prilagodi i smanji negativne učinke te promjene”, dodala je.

AASM je izdvojio tri savjeta koji vam mogu olakšati taj prelazak.

1. Držite se rasporeda

“Često mislimo da su rutine odlaska na spavanje za malu djecu, ali rekla bih da je ovom tjednu više nego bilo kojem drugom prioritet ta rutina odlaska na spavanje”, izjavila je dr. Erin Flynn-Evans, stručnjakinja za spavanje i konzultant AASM-a.

“Naša tijela će nakon ovoga htjeti spavati kasnije u odnosu na sat pa ako ne odemo u krevet dovoljno rano da bismo mogli spavati cijelu noć, samo ćemo biti kronično nenaspavani”, dodaje Flynn-Evans.

2. Koristite snagu svjetla

Izloženost svjetlu pomaže regulirati san i budnost.

“Svjetlost je ono što govori našem tjelesnom satu ili cirkadijalnom ritmu koliko je sati”, objašnjava Flynn-Evans.

Savjetuje se tako da ostavite zavjese otvorene kako bi ujutro prirodno jutarnje svjetlo imali slobodan prolaz.

“Dakle, maksimiziranjem jutarnjeg i minimaliziranjem večernjeg svjetla trebali biste pomoći svom unutarnjem satu da se bolje prilagodi ovom poremećaju koji si namećemo dva puta godišnje”, rekla je.

3. Ranija prilagodba

Kako bismo smanjili umor i pospanost oko proljetne promjene vremena, AASM savjetuje spavanje najmanje sedam sati svake noći prije i nakon što pomaknemo satove unaprijed.

Osim toga, savjetuje se da postepeno pomičete vrijeme spavanja i buđenja 15 do 20 minuta ranije nekoliko noći prije samog prelaska.

U skladu s tim, uskladite i vrijeme uobičajenih dnevnih rutina koji vašem tijelu služe kao vremenski znakovi, primjerice vrijeme obroka.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu