Hrvatska
Hoće li biti nestašice voća i povrća? “Ne mogu precizno odgovoriti”
Trenutna situacija na hrvatskom i europskom tržištu ne upućuje na nestašicu voća i povrća, trgovinski tijekovi odvijaju se neometano i nemamo najava nestašice, a cijena proizvoda je tržišna kategorija, rekla je u ponedjeljak ministrica poljoprivrede Marija Vučković.
Ministrica je za vrijeme posjeta Glini rekla da ne može precizno odgovoriti hoće li ili neće biti nestašice, ali da trenutna situacija na europskom i hrvatskom tržištu, kako ona kaže, ne upućuje na takvo što.
Što se tiče povećanja cijena poljoprivrednih proizvoda, Vučković je izjavila da “vlada nastoji pomoći svima, najprije građanima, zatim javnom sektoru, pa onda i gospodarstvenicima koji se suočavaju s raznim poremećajima”.
“Zadnjih godinu i pol takav poremećaj itekako je bio i još uvijek jest, iako usporen, uz vrlo visok rast cijena poljoprivrednih proizvoda”, rekla je.
Upravo zbog toga, dodala je, postoji nacionalni strateški plan koji treba odgovoriti na pitanje kako povećati proizvodnju i produktivnosti.
Istaknula je kako taj plan odgovara i na pitanje kako omogućiti dovoljnu količinu hrane po prihvatljivim cijenama za građane.
Vučković je rekla da se površine s voćem i povrćem pod trajnim nasadima bitno ne mijenjaju godinama, a da je ministarstvo obratilo posebnu pozornost prema sektorima koje smatra osjetljivima.
Ministarstvo je nastojalo bodovnim sustavom motivirati sve poljoprivrednike da se u što većoj mjeri bave domaćim uzgojem, posebnim vrstama stočarstva, sadnjom trajnih nasada ili povrtnim kulturama.
Spomenula je i posebne investicijske natječaje iz programa ruralnog razvoja koji su se odnosili i na ulaganja u potpuno i dobro opremljena zemljišta s trajnim nasadima, te dodaje da je nedavno bio jedan takav natječaj.
“Dodatno smo kroz mjere koje se odnose na mlade i male poljoprivrednike bodovali one koji će se baviti stočarstvom odnosno domaćim uzgojem ili voćem i povrćem”, kazala je.
Vučković je najavila i dodatne potpore za ulaganja u trajne nasade i za one koji se bave voćem ili povrtnim kulturama kojih nemamo dovoljno.
Kada je riječ o žitaricama, ministrica je rekla da je lanjski visoki rast cijena žitarica jednom sektoru poljoprivrede odgovarao, a drugom koji treba nabaviti stočnu hranu nije.
Navela je kako “u ovom trenutku poljoprivrednici imaju na raspolaganju niz mjera” i sami odlučuju u koje će vrste proizvodnje ulagati.
Sam po sebi pad cijena može biti eventualni problem za određenu kategoriju poljoprivrednika, no ta će kategorija u sljedećem vremenu donijeti drugu odluku u što će ulagat svoje vrijeme i resurse, dodala je.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Hrvatska7 dana prijeLiječnici upozoravaju na trend među mladima: Peptidi nisu bezazleni
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.




