ZADAR / ŽUPANIJA
SUDAR TITANA 2. VELJAČE Matija Meić i Božo Letunić u Bersu donose uglazbljenu renesansnu poeziju
Bariton Matija Meić gradi uspješnu karijeru u Njemačkoj, a u Zadru će predstaviti program Sudar titana, sastavljen od pjesama skladanih na tekstove renesansnih pjesnika. Uz pratnju pijanista Bože Letunića, u četvrtak, 2. veljače u Koncertnoj dvorani braće Bersa u 19:30 sati izvest će djela Brittena, Liszta, Wolfa i Finzija skladanih na stihove Michelangela, Petrarce i Shakespearea. Na programu je i Krležina Bogečka koju je uglazbio Boris Papandopulo.
Ulaznice se prodaju na internetskoj adresi kuzd.mojekarte.hr, kao i na info pultu Providurove palače, tri dana uoči koncerta od 11:00-13:00 i 17:30-19:30 sati.
Matija Meić je član ansambla minhenskoga Staatstheater am Gärtnerplatz, u kojem je od 2015. do danas otpjevao niz baritonskih uloga, od kojih se ističu: naslovna uloga Verdijeva Rigoletta, Puccinijevi Scarpia (Tosca) i Marcello (La Boheme), naslovne uloge u operama Dantonova smrt G. von Einema, Seviljski brijač G. Rossinija, Don Giovanni W. A. Mozarta te Evgenij Onjegin P. I. Čajkovskog i brojne druge.
Na festivalu Rossini u Bad Wildbadu u Njemačkoj pjevao je Carla u modernoj premijeri opere Sicilijanska večernja P. J. von Lindpaintnera (CD izdanje Naxos), za što mu je dodijeljena prestižna nagrada International Belcanto Prize. Među brojnim drugim ulogama, od prvoga nastupa 2010. u zagrebačkom HNK-u do danas, ističu se: Belcore u Ljubavnom napitku (G. Donizetti), Onjegin u Evgeniju Onjeginu (P. I. Čajkovski) te Figaro u Figarovu piru (W. A. Mozart), za što mu je dodijeljena Nagrada hrvatskog glumišta. U splitskom HNK-u ostvario je uloge Escamilla u Bizetovoj Carmen, Figara u Rossinijevu Seviljskom brijaču te Renata u Verdijevu Krabuljnom plesu.
Matija Meić jednako je uspješan i na koncertnim pozornicama, a među najvećim ostvarenjima ističe suradnju s Liverpoolskom kraljevskom filharmonijom, Helsinškom filharmonijom, lisabonskim Gulbenkian Orkestrom, Kvintetom Bečke filharmonije te s ansamblom WISE iz Beča. Posebno njeguje recitalsko izvođenje solopopijevki s kojima je nastupao diljem Hrvatske, ali i u Austriji, Njemačkoj i Finskoj.
Božo Letunić je rođen u Dubrovniku gdje je završio osnovno i srednjoškolsko obrazovanje. Godine 1994. upisuje studij klavira na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi prof. Zvjezdane Bašić. Usavršavao se na seminarima priznatih pedagoga kao što su Alberto Portugheis i Walter Groppenberger. Diplomirao je klavir u klasi prof. Ljubomira Gašparovića 1999. godine. Već za vrijeme studija pokazuje poseban interes za komorno muziciranje, te se bavi suradnjom sa pjevačima, gudačima i puhačima.
Od 2012. godine je zaposlen u zvanju umjetničkog suradnika na Odsjeku za pjevanje Muzičke akademije u Zagrebu gdje surađuje sa renomiranim umjetnicima i pedagozima kao što su Dunja Vejzović, Giorgio Surian i Vlatka Oršanić. Redovito se usavršava na seminarima iz područja Lieda i opere (Cornelis Witthoefft, Silvano Zabeo, Thomas Hampson, Marc Tardue i drugi), a 2020. godine napreduje u zvanje višeg umjetničkog suradnika.
Stalno surađuje kao pijanist sa mladim hrvatskim baritonom Matijom Meićem s kojim je u nekoliko navrata snimao cikluse pjesama Borisa Papandopula (Kolo Mažurane, Tri ljubavne pjesme) za fonoteku Hrvatskog radija te Tri Petrarcina sonata Franza Liszta. U veljači 2020. godine su održali zajednički recital u Gärtnerplatz Theateru u Münchenu pod nazivom “5 von 5 in 5” izvodeći cikluse pjesama Finzija, Ravela, Pylkänena, Papandopula i Čajkovskog.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.
U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.
Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine.
“Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.





