ZADAR / ŽUPANIJA
SUSRET ZADARSKIH NADBISKUPA SA ŽUPANOM LONGINOM Puljić: “Nogometaši su pokazali kako se zajedničkim snagama mogu ostvariti mnogi ciljevi”
Tradicionalni predbožićni susret zadarskog nadbiskupa Želimira Puljića i zadarskog nadbiskupa koadjutora Milana Zgrablića s Božidarom Longinom, županom Zadarske županije, održan je u srijedu, 21. prosinca u Salonu Nadbiskupskog doma u Zadru.
U želji za pozitivnim isticanjem vrednota hrvatskog naroda uopće i uspješnih ostvarenja u Zadarskoj županiji, na susretu je istaknuta i potreba njegovanja zajedništva u našem narodu, koje je, prema riječima mons. Puljića, dodatno izazvao uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije na Svjetskom nogometnom prvenstvu u Katru.
„Hrvatski nogometaši osvojili su zaista broncu zlatnog sjaja. Izražavam radost zbog naših nogometaša koji su nam donijeli pozitivno ozračje i ostavili važnu poruku koja nas obvezuje, a dodatno se osjeti i u božićno vrijeme, a to je vrijednost zajedništva. Naši nogometaši žive zajedništvo i pokazali su kako se zajedničkim snagama mogu ostvariti mnogi ciljevi“ istaknuo je mons. Puljić.

Od uspjeha u državnom smislu, nadbiskup Puljić smatra važnim događajem ulazak Hrvatske u Schengenski prostor „kao prirodno okruženje kojem smo oduvijek pripadali. Kršćanska kultura Europu je učinila posebnom, Schengen i europsko okružje je prirodno okruženje gdje pripadamo“, rekao je mons. Puljić. S time se složio i župan Longin rekavši da smo „uvijek čeznuli da i službeno budemo dio Europe“.
Nadbiskup je rekao kako je Europa, zemljopisno gledano, poseban kontinent. „Kršćanstvo je taj kontinent učinilo posebnim, što je vezano i uz viđenje u snu koje je Pavao dobio da krene na Zapad, da ne bude orijentiran samo prema Istoku u širenju kršćanstva“ rekao je mons. Puljić.
Među uspjesima Zadarske županije je i usvojeni proračun koji je stabilan i ima socijalne stavke, iz kojeg se izdvajaju sredstva podrške prigodom rođenja prvog, drugog, trećeg djeteta, besplatno školstvo i knjige, dječji vrtići, izgrađena su dječja igrališta u svim naseljima.

Na susretu s nadbiskupom župan Longin osobito je pohvalio i izrazio zadovoljstvo razvojem zadarskoga zdravstva koje je prepoznato i na nacionalnoj razini.
Naime, upravo je ovih dana, prema rezultatima Hrvatske liječničke komore i velikim ispitivanjem između 3400 liječnika, među svim bolnicama u Hrvatskoj Opća bolnica Zadar zauzela drugo mjesto po kriteriju najboljih uvjeta rada.
Župan Longin istaknuo je vrijednost i novoizgrađene Poliklinike u Zadru koja se prostire na 25 000 četvornih metara neto površine prostora i gdje su sabrane sve zdravstvene usluge.
Nedavno je Zadarska županija uložila 50 milijuna kuna u suvremenu opremu za Polikliniku, jer zdravstvo u naše tehnološko vrijeme osobito iziskuje opremu. Kolege iz drugih dijelova Hrvatske pohvaljuju izgled i opremljenost zadarske Poliklinike.

Župan Longin informirao je nadbiskupe i o gradnji nove zgrade Medicinske škole u Zadru na prostoru između Poliklinike i Opće bolnice. Dobili su nagradu za najbolji projekt škole u Hrvatskoj, riječ je o dogradnji nove zgrade na postojeću.
Tako će na jednom mjestu biti centralizirano sve što se tiče zdravstvenog pružanja usluge u obrazovanju i liječenju u Zadru prema suvremenim standardima. Naime, 90 % kadra koji predaje u Medicinskoj školi Ante Kuzmanića su liječnici iz zadarske bolnice.
„Bitan je kadar, nedostaje medicinskih sestara i terapeuta. Veliki je odljev kvalifikacija srednje stručne spreme, a ljudi, poslovni kadar najveća su vrijednost društva i u to treba ulagati“ istaknuo je župan Longin.
Razvojni uspjeh Zadarske županije potvrđuje i podatak da je zadarska trajektna luka u Gaženici između 149 pomorskih luka svijeta bila proglašena trećom najboljom gradskom lukom u svijetu.

Koliko ljudi ulažu u razvoj zadarskog zaleđa i mjesta svoga porijekla pokazuje i da su nagrade za najbolju uređenost apartmana i smještaja za goste ove godine dobile kuće za odmor koje se nalaze u mjestima Medviđa, Kakma i Bruška u zadarskom zaleđu, gdje je još donedavno bio nezamisliv razvoj turizma koji je ruralni, ali s elitnom ponudom po najvišem turističkom standardu.
Koadjutor Zgrablić izrazio je zanimanje za demografske programe, smatrajući da je sve to materijalno dobro koje se čini uzaludno ako ti prostori i predivni krajolici budu prazni, nenastanjeni ljudima. Istaknuo je pritom da demografija nije problem samo zadarskog zaleđa i otoka, nego cijele Hrvatske.
Naime, mons. Zgrbalić pohodio je i neke udaljenije zadarske otoke i izrazio žalost vidjevši da u tim predivnim i bogatim prirodnim krajolicima s velikim potencijalom razvoja, uglavnom živi malobrojna staračka populacija.
Usporedbe radi, nekada je na udaljenoj Silbi djelovala srednja škola, sada su otoci poput Oliba, Premude i drugih, osim najbližeg Ugljana i nekih mjesta na Dugom otoku, nenaseljeni.

Župan Longin rekao je kako Županija sa svoje strane čini koliko god socijalno i razvojno može da se olakša podizanje života u svim dijelovima Županije.
U Bukovici se u samostalnoj Hrvatskoj podigla infrastruktura, osigurali su se dovodi vode i struje, izgrađene su ceste, ali i dalje je nedovoljna nastanjenost.
Dobar primjer je Zemunik kojega nastanjuju mlade obitelji s više djece i primjer su pozitivnog razvoja mjesta koje je i prometno dobro povezano i nadomak gradu Zadru.
Uz podršku obiteljima da se otvore podizanju novih života, živimo u vremenu kada se više gleda kako izgraditi staračke domove, rekao je župan Longin, što je pokazatelj dominacije staračke populacije diljem Hrvatske.
Bitno je osigurati infrastrukturu, standard, plaće, a neki Hrvati sad se već i vraćaju u Hrvatsku, nakon nekoliko godina rada u inozemstvu.

Na susretu je istaknuto kako je Hrvatska zemlja sigurnosti. Tu komparativnu prednost koju imamo, a potvrđuju nam je i mnogi stranci, treba sačuvati.
„Hrvatska je sigurna zemlja, ističu mnogi koji pohode Hrvatsku, zato, između ostaloga, i kupuju zemljišta i nekretnine u Hrvatskoj“ rekao je župan Longin, jer sigurnost koju osjećaju u svakodnevici življenja u Hrvatskoj ne osjećaju drugdje u nekim zemljama Europe i svijeta.
Govoreći o potrebi zajedništva i podržavanja povezanosti domovinske i iseljene Hrvatske, župan Longin pozitivnim primjerom uspješne integracije Hrvata u svijetu naveo je Hrvate u Čileu i Argentini koje je svojevremeno pohodio.
U Argentini je službeno registrirano 200 000 Hrvata, u Peruu 200 000 Hrvata.
Na ulazu u Punta Arenas, najjužniji čileanski grad gdje su se bili iskrcali prvi Hrvati i tamo započeli podizati svoje poslovanje, nalazi se hrvatski grb u bračkom kamenu.
Od Santiaga de Chilea do Punta Arenasa je udaljenost od 5000 km i svu tu udaljenost koja je Hrvatima bila nepoznata uspješno su savladali i nastanili se, što pokazuje izdržljivost i jakost hrvatskog čovjeka, sposobnog stvarati do dolaska u stranu zemlju i u njima nepoznatim uvjetima.

Na nekim mjestima u roku tri godine od dolaska Hrvata sve trgovine u nekoj ulici bile su hrvatske, rekao je župan Longin, prepričavajući iskustvo pohoda Čileu gdje se osobno uvjerio koliko su Hrvati uspješni i integrirani u tamošnje društvo.
„Predsjednik države Čile, predsjednik čileanskog parlamenta i ministar obrane su podrijetlom Hrvati. Hrvati u Čileu su ugledni građani, odvjetnici i liječnici. Ipak, mnogi su mi rekli da se žele vratiti u Hrvatsku. Čim se za to pružila mogućnost, sada je 32 Hrvata iz Argentine odmah upisalo studij u Hrvatskoj“ istaknuo je župan Longin. Podsjetio je da je Santiago de Chile najveći hrvatski klub u svijetu, ujedno veliki sportski centar koji je vlasništvo Hrvata.
Uspoređujući omjere koji i materijalno pokazuju koliko su neke hrvatske obitelji uspješne u Južnoj Americi, župan Longin rekao je kako jedna hrvatska obitelj u Južnoj Americi ima i 11,7 tisuća hektara imanja šuma, vinograda, pašnjaka, a površina Zadarske županije je 7,2 tisuća hektara. Dakle, samo njihovo privatno imanje je prostorno skoro dvostruko veće od prostora cijele Zadarske županije.

U želji da se Hrvatska demografski obnovi i duhu da domovina iskoristi potencijal iseljenih Hrvata koji se žele vratiti i ulagati u zemlju svojih korijena i predaka, u razmjeni božićnih i novogodišnjih čestitku župan Longin izrazio je nadu da je pred Zadarskom županijom uspješna godina, što su sugovornici poželjeli međusobno jedni drugima kao i cijelom našem narodu.
U pratnji župana Longina bili su Šime Vicković, zamjenik zadarskog župana, Ante Župan, zamjenik pročelnice ureda zadarskog župana i Vlatka Vučić Marasović, voditeljica Odsjeka za odnose s javnošću Zadarske županije.
Ines Grbić





ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.
U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.
Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine.
“Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.





