Hrvatska
Plenković: U 2022. ostvarena su velika postignuća
Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković u emisiji Hrvatskog radija “A sada Vlada” čestitao je Hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji na velikom uspjehu na Svjetskom nogometnom prvenstvu u Kataru.
“Ulagat će se u sportsku infrastrukturu”
– Ono što su napravili u Rusiji i Kataru fascinantan je uspjeh za nogomet, za hrvatski sport, za promociju zemlje. To je briljantna generacija, sjajne utakmice, veliko iskustvo. Respekt koji uživaju od drugih reprezentacija. Možemo biti zaista ponosni na njih. Vidjeli smo u Zagrebu u nedjelju, a i diljem drugih hrvatskih gradova s koliko oduševljena su naši ljudi dočekali reprezentativce, koliko sreće i optimizma asu oni unijeli među ljude. Mislim da je sjajno i da je dobra ta pozitivna atmosfera. Ona je izrazito korisna i gradi samopouzdanje nacije, poručio je.
Naglasio je kako se i dalje veseli njihovim uspjesima. Što se tiče sportske infrastrukture, Plenković je rekao, kako je Vlada donijela velikom većinom Zakon o sportu. Taj zakon stvara pretpostavke ulaganja u sportsku infrastrukturu, pa i u nogometne stadione.
– Novi Maksimir se treba izgraditi, u suradnji države, grada i kluba. I uz potporu UEFA-e, koji smo već dogovorili. I da FIFA participira, i da se uključe sponzori. Treba se uložiti i u obnovu Poljuda, koji je najljepši stadion koji imamo. Treba ulagati i u druge stadione diljem Hrvatske i da ta infrastruktura dođe na puno kvalitetniji novo, istaknuo je predsjednik Vlade.
U 2022. ostvarena su velika postignuća
Plenković se osvrnuo na 2022. godinu. Dodao je kako su u 2022. godini postignuta velika postignuća.
Otvoren je Pelješki most, Hrvatska ulazi u eurozonu, te su napravljeni iskoraci da Hrvatska uđe i u Schengen.
Ulazak u šengenski prostor omogućava jednostavniji način života hrvatskim građanima. Velika je to stvar i za gospodarstvo. Bit će manje čekanja, malo zastoja u prometu.
To je velika prednost i za turizam. Hrvatska ulazi u europodručje, zamjenjuje se kuna u euro.
– Ta godina isporuke (2022.) je pravi termin, jer tako nešto, što ćemo sada doživjeti 1. siječnja, dugo se neće dogoditi. Mislim da je realno za očekivati. To je jedno veliko postignuće, poručio je.
– Ući isti dan u eurozoni i Schengen, to nije uspjelo nikome, dodao je.
Plenković je istaknuo kako je za tako velike projekte potrebna politička stabilnost.
“Za Hrvatsku je Bosna i Hercegovina najvažnija susjedna zemlja”
Hrvatski predsjednik Vlade komentirao je kandidacijski status Bosne i Hercegovine u Europskoj uniji. Rekao je kako su je jako drago da je Bosna i Hercegovina dobila taj kandidacijski status, te da mu je bilo veliko zadovoljstvo biti nazočan na tom Europskom vijeću.
– Gdje smo mi bili,on onih, koji su bili najangažiranijih sve ove godine, da Bosna i Hercegovina dobije status kandidata. Srbija i Crna Gora pregovaraju već duže vrijeme o članstvu, konačno smo uspjeli da ove godine kren Albanija i Sjeverna Makedonija. Kosovo je podnijelo zahtjev za članstvo. To je dobro za sve građane, ali i za stabilnost, dodao je.
Za Hrvatsku je Bosna i Hercegovina najvažnija susjedna zemlja. Zemlja u kojoj su Hrvatski konstativan narod, a Hrvatska se trudi da njihova konstitutivnost bude i stvarna.
“Nenormalna odluka”
Protekla godina je bilo vrlo zahtjevna. U 2022. godini Rusija je napala Ukrajinu, inflacija je velika. Plenković je komentirao rusku agresiju na Ukrajinu.
Naglasio je kako je ta agresija kršenje međunarodnog prava, svih načela međunarodnog poretka. Nepoštivanje teritorijalnog integriteta susjedne zemlje. Ubijanje tisuće ljudi, progonstvo Ukrajinaca, izbjeglištvo, razaranje elektroenergetske infrastrukture. Razaranje gradova, bombardiranje.
Pozicija hrvatske Vlade je od prvog dana jasna – pomaganje Ukrajini.
Vlada je ponudila pomoć Ukrajini u mnogim segmentima, te je bilo uza očekivati da pomogne i u obuci ukrajinski vojnika. Osvrnuo se i da to što Hrvatski sabor nije prihvatio prijedlog Vlade oko tog pitanja.
-To ne može biti problem cijele Hrvatske, to je problem ovih 54 zastupnika, koji su očiti u strahu, kao Grbin, od Milanovića i Možemo. Mogu čestitati samo IDS-u, Socijaldemokratima, gospodinu Vrkljanu i Hasanbegoviću, poručio je.
Oni drugi nisu omogućili Hrvatskoj da bude dio Zapada, da bude s našim saveznicima i da bude solidarna s Ukrajinom.
– Nisu oni osramotili Hrvatsku, nisu osramotili Sabor, oni su osramotili sebe. To ću im govoriti stalno. Dok su živi to ću im govoriti. Jer je to nenormalna odluka, koja nikako nije u nacionalnom interesu, dodao je.
Plenković je naglasio kako su cijene energenata porasle zbog ruske invazije na Ukrajinu.
“Ovo je vrijeme šire društvene odgovornosti svih aktera”
Plenković je rekao kako se Vlada mora baviti stvarima koje su ostale za perfektuiranje – pravna država, učinkovitije institucije, borba protiv korupcije, zaštita ljudskih i manjinskih prava, i stvaranje bolje poslovne klime u hrvatskom gospodarskom kontekstu te demografska politika, što je egzistencijalno pitanje hrvatskog naroda.
– To su naši prioriteti, ima puno pitanja, ali moramo dalje, kazao je.
Premijer Andrej Plenković rekao je da se s dodatnim porezom na dobit išlo kako bi se onemogućilo korištenje situacije da se na proizvodima i uslugama koji nisu direktno povezani s agresijom na Ukrajinu, dižu cijene i tako se potiče inflacija te direktno udara na socijalni i ekonomski standard građana.
– Ovo je vrijeme šire društvene odgovornosti svih aktera. Zato tražimo i okvirna europska rješenja za cijenu plina, rekao je.
– U 2023. imamo velikih strateških izazova – cilj je smanjiti inflaciju, rast veći od jedan posto, naglasio je.
Očekuje dobru turističku sezonu, ubrzanje obnove, za koju je ustvrdio da ide nestvarno sporo.
Hrvatska
PROGNOZA / Kiša tek u dijelu zemlje, evo kad je izgledno jače pogoršanje
Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević
Umjereno do pretežno je oblačno diljem Hrvatske, kiše ima na dijelu obale, u Gorskom kotaru i Lici, stoga se na mjestima vozi po mokrim i skliskim kolnicima te vozače pozivaju na oprez iz Hrvatskog autokluba. U nastavku četvrtka bit će sunčanih razdoblja, no treba računati na kišu i pljuskove uglavnom duž Jadrana i uz Jadran.
I petak će biti nestabilan, treba računati na kišu i pljuskove mjestimice na Jadranu i uz njega. No, bit će i sunčanih razdoblja, osobito poslijepodne kad se izdigne magla u unutrašnjosti.
Tijekom subote i nedjelje bit će tmurnije u unutrašnjosti, što zbog magle što zbog niskih oblaka koji će se uglavnom dulje zadržavati. Sunčanije će biti na Jadranu.
Novi tjedan počet će uglavnom suho, no već potkraj utorka će uslijediti jače pogoršanje vremena.
Hrvatska
Hrvatskom hara jako zarazan soj gripe H3N2: “Vrlo vjerojatno je većina liječnika potrošila predviđene doze”
Gripa ove godine stigla je ranije i širi se brže nego inače. U Hrvatskoj dominira soj H3N2, koji se lakše prenosi, a u posljednjih tjedan dana prijavljeno je više od sedam tisuća novih slučajeva.
Gripa stigla ranije, brojne ordinacije bez zaliha
Iako iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo poručuju da cjepiva u sustavu još uvijek ima, u brojnim ordinacijama obiteljske medicine zalihe su već potrošene.
“Oboljelih od gripe, što je nešto neuobičajenije nego što je inače. Znači, inače bi gripa dolazila krajem 12. mjeseca, a sad već krajem 11. smo počeli bilježiti slučajeve gripe i u pravilu zadnjih tjedan dana je prijavljeno preko 7.000 novooboljelih osoba, što u konačnici čini da sad imamo preko 14.200 prijava oboljenja od gripe”, otkriva epidemiologinja Vesna Višekruna.
Cjepiva ima dovoljno
Sezona cijepljenja započela je još sredinom listopada, a velik dio raspoloživih doza već je iskorišten. Iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo poručuju: razloga za paniku nema, cjepiva u sustavu još uvijek ima.
Kako govori Višekruna, cjepiva nabavljenog putem centralnog distribucijskog sustava, još uvijek ima dovoljno. “Započeli smo cijepljenje sredinom 10. mjeseca. Distribuirano je prema županijama. Županija je dalje prema svojim liječnicima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Vrlo vjerojatno je većina liječnika potrošila one predviđene doze koje jesu bile za njihove pacijente, no cjepiva još uvijek ima, tako da se može naručiti. Preporučljivo je da se osobe jave u svoje zavode za javno zdravstvo, da provjere situaciju na terenu, ali cjepiva još uvijek ima”, savjetuje epidemiologinja.
Ipak, dio građana žali se da cjepivo ne mogu dobiti kod svojih obiteljskih liječnika. U pojedinim ordinacijama zalihe su već potrošene, pa se pacijente upućuje na zavode za javno zdravstvo.
Smanjen interes za cijepljenje u post-covid eri
“Morala sam naručiti već ove godine za iduću, a potom smo dobili još nekih 30 dodatnih doza. Pacijenti koji su u međuvremenu čekali na te dodatne doze, a željeli su se cijepiti, otišli su na Hrvatski zavod za javno zdravstvo i na Nastavni zavod, Andrija Štampar, i ondje se već procijepili.
Sada kada smo dodatne doze potrošili, više tu i tamo se netko sporadično javi da bi se cijepio i njega onda uputimo na Nastavni zavod za javno zdravstvo, Andrija Štampar, jer ne bismo željeli da nam propadnu doze naručene, a zapravo više nema nekog velikog interesa za cijepljenje”, kazala je opisujući situaciju na terenu Nataša Toskić, liječnica obiteljske medicine.
Manjak cjepiva u pojedinim ordinacijama nije posljedica nestašice, već slabijeg interesa prethodnih godina, pa su liječnici naručivali manje doze nego ranije.
“Cijepila sam otprilike 320 svojih pacijenata. Ove godine je interes veći nego što je bio u protekle 3-4 godine, ali još uvijek manji nego što je bio prije pandemije COVID-a”, kazala je Toskić.
Vjeruju li građani struci?
I dok jedni i dalje bezrezervno vjeruju struci, drugi gripu smatraju bezazlenom bolešću i sumnjaju u opravdanost cijepljenja.
“Mislim sve najbolje o cjepivima, ali nisam se cijepila. Planiramo ja i suprug otići kod doktorice opće prakse”, kazala je jedna sugrađanka, dok druga dodaje:
“Čula sam da je ove godine gripa pojačana, no ne planiram se cijepiti, nadam se izbjeći.”
Liječnica Toskić ističe: “Moj savjet je uvijek bio svim mojim pacijentima – cijepite se. Bolje je cijepiti se pa dobiti možda slabiji oblik virusa”, inzistira.
Tko se želi cijepiti, još uvijek stigne, a termine je nabolje provjeriti kod nadležnog zavoda za javno zdravstvo, ako liječnik više nema doza.
Hrvatska
Ako ste kupili ove proizvode, nemojte ih koristiti: Povlače se s polica
Državni inspektorat objavio je obavijest za potrošače o povlačenju više proizvoda.
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda sa sljedećim LOT brojevima i rokovima trajanja: – PEČENI SLATKI KEKS S BADEMOM AMARETTI 175g SAPORI, s naznakom najbolje upotrijebiti do: 18.03.2026. (Lot L 355077 2), 02.05.2026. (Lot L355122 1), 04.07.2026. (Lot L 355185 2), 25.08.2026. (Lot L355237 1) , 03.09.2026. (Lot L 355246 1) , 20.10.2026. (Lot L 355293 1), proizvođača Colussi S.p.A., Milan, IT zbog povišene razine cijanovodične kiseline.
Proizvod nije u skladu s Uredba (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2002. o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane.
Detalji o povlačenju i opozivu proizvoda dostupni su i na web stranici subjekta.
Podaci o proizvodu:
Proizvođač: Colussi SpA., Italija
Maloprodaja: NTL d.o.o., Soblinec, Hrvatska
Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
Državni inspektorat Republike Hrvatske također obavještava potrošače o opozivu proizvoda sa sljedećim LOT brojem i rokom trajanja: “Aptamil AR 1, početna hrana za dojenčad (povećana regurgitacija), NETO: 400g, hrana za posebne medicinske potrebe, datum uporabe: 17.05.2026., LOT: 111444865“ zbog utvrđene povećane prisutnosti bakterije Bacillus cereus.
Proizvod nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 2073/2005 od 15. studenoga 2005. o mikrobiološkim kriterijima za hranu i „Vodiču za mikrobiološke kriterije za hranu“..
Detalji o povlačenju i opozivu proizvoda dostupni su i na web stranici subjekta.
Podaci o proizvodu:
Dobavljač: Nutricia Export BV, Lange Kleiweg 6, RIJSWIJK, Nizozemska
Distribuira na tržištu RH: AWT International d.o.o., Zagreb, Slavonska avenija 52a
Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima.







