ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTOGALERIJA) SVEČANA PROMOCIJA MAGISTRICA I MAGISTARA NA SVEUČILIŠTU U ZADRU Diploma je korak u slobodu, ali sa sobom nosi i odgovornost za napredak domovine
Na Sveučilištu u Zadru jučer je u dvije promocije promovirano 158 magistrica i magistrica različitih struka. Diplomande su u svijet akademskih građana uveli rektorica Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Dijana Vican, prorektorica prof. dr. sc. Nedjeljka Balić Nižić i promotorica izv. prof. dr. sc. Sanja Knežević.
Od svih sveučilišnih svečanosti, istaknula je rektorica Vican, dan promocije diplomanada je najveći i najsvečaniji događaj, u kojemu se slavi višegodišnji studijski trud i rad dojučerašnjih studenata. To je dan posebne ispunjenosti onih koji su došli do cilja, ali i njihovih profesora, mentora i roditelja.
– Dosizanje razine visokih profesionalaca ispunjeno je upornošću, samodisciplinom, intelektualnim radom i umnim naporom. Vi ste oni koji ste uspjeli u tome. Vi ste oni koji ste se znali nositi studijskim radom, oni s kojima se danas ponose ne samo vaši roditelji, skrbnici, prijatelji, nego cijela akademska zajednica, jer ste opravdali povjerenje svih. I ono najljepše u svemu tome – postigli ste cilj koji ste sami sebi svojedobno postavili, rekla je rektorica Vican.
Diploma je startna točka njihovih karijera, koja pred njih stavlja najvišu profesionalnu i životnu odgovornost, zbog čega su pozvani i nadalje učiti, postavljati pitanja i tražiti odgovore.
– Drage promoventice i promoventi, želim vam da živite s nacionalnim ponosom. Gajite svoj nacionalni identitet! Budite jeka hrvatske kulture i hrvatske povijesti. Raznosite ih radosno gdje god obitavali. Neka prebivaju u vama kako u hrvatskom okruženju, tako i u europskom prostranstvu i europskoj polifoniji koje smo dio. Jezik, povijest, tradicija, historiografija Sveučilišta u Zadru – ne zaboravite ih nikada. Sveučilište u Zadru, grad u Gradu Zadru, s vama je bilo i ostaje bogatije, rekla je rektorica.
Promotorica Knežević stjecanje diplome nazvala je njihovim korakom u slobodu.
– Diploma kojom ste ovjenčani jamstvo je slobodnog života. Ispunili ste svoj san, iznijeli brojne teškoće, ali i postigli znanja i vještine pomoću kojih ćete svoju struku živjeti kao poziv. Ljubav, posvećenost i ponos su utkani u vaš studij. Budite ponosni što ste ga odabrali, na one koji su vas na tom putu poticali i ohrabrivali i što pripadate narodu bogate baštine. Vi ste vinogradari hrvatske budućnosti, poručila im je promotorica.
Nakon svečanog obećanja kako će sva svoja znanja produbljivati i koristiti za napredak domovine, uslijedila je svečana prisega i početak promocije. Svojim nastupom svečanost su izvedbom hrvatske i studentske himne te pjesmom Girl from Ipanema uveličali prof. Dražen Habuš, Marino Perović i Tajna Zorica.
U 10 sati promovirani su: Ana Albin, Martina Alković, Roko Anić, Nikolina Antičević, Nikolina Babić, Mirna Bagić, Ana Bajlo, Barbara Bakarić, Ana Ban, Barbara Baus, Đana Belas, Ivan Bešlić, Jelena Bošnjak, Ante Brčić, Kristina Budak, Anita Buljan, Josipa Butić, Marion Carević, Anita Čakarun, Ivana Čarija, Antonia Ćosić, Lucija Dijan, Antonia Drmić, Marko Džaja, Tihana Franjković, Mia Glamuzina, Adriana Ileković, Barbara Jeftoski, Klaudija Jerković, Marina Jukić, Petra Jurić, Marta Jurjević- Škopinić, Antonio Kekez, Kati Kezić, Anette Klarić, Elena Klobučar, Ivan-Zvonimir Kovačević, Ivana Kruhoberec, Ana Lasan, Gorana Letić, Brankica Majić, Antonija Marić, Antonia Maslov, Julija Mihaljević, Anamaria Mihatov, Sandra Milin Bajlo, Marin Modrić, Iva Mrdeža, Marija Mrkić, Lucija Nadinić, Lucija Nimac, Marija Oštarić, Marina Pavić, Marija Pedić, Ena Perko, Valentina Pjanić, Lucija Plazina, Mauricija Plenča, Petra Puzar, Antonija Ražov, Elizabeta Rogić, Marica Stojanov, Marta Sutlović, Martina Šikić, Josipa Šimunac, Rea Šimunović, Gabrijela Školjarev, Filip Šplajt, Ivan Včev, Mario Vidaić, Ivan Vukasović, Neda Vuković, Sara Zadravec, Ana Maria Zlatar i Ivana Zubak.
U 12 sati promovirani su: Monika Bašić, Katarina Benić, Marina Bogović, Dora Bolonja, Sara Zorica Božić, Josipa Bradarić, Mirta Cimperman, Danica Conjar, Matko Crnković, Andrea Čupić, Irene Delić, Lucija Dević, Marijana Dokoza, Lucija Dundović, Andrino Dužević, Marko Galić, Paula Gospić, Lucija Grabovac, Gloria Grbić, Martina Grdić, Antonija Grgeč, Ivan Grubić, Lucija Grubić, Franka Grubišin, Sara Hunjak, Marta Ivanković, Martina Jajčević, Toni Jelenković, Darka Jukić, Nikolina Jukić, Josipa Kerum, Denis Klauda, Tonka Kocelj, Lucija Kolar, Anita Kolčeg, Ivan Konjić, Maja Krešan, Nina Krulčić, Kristina Kulišić, Ada Langauer, Alana Lazinica, Zrinka Lovrić, Sandra Lukin Matešić, Lorena Mandić, Andrea Manenica, Matea Maraš, Anđela Marinović, Rajko Marinović, Maja Matić, Nikolina Matić, Barbara Meštrov, Jelena Meštrović, Petra Mičić, Antonia Mić, Ana Mustać, Rebecca Paleka, Ana Pavičić, Katarina Pavić, Lara Pavić, Mia Pecotić, Emila Peroš, Lidija Rapan, Melisa Rumora, Silvija Smolić, Larisa Stanin, Daniela Stošić Protega, Leonhard Šarić, Martin Šimičević, Jadranka Šimić, Dora Štublin, Ivana Tičić, Vladimir Tomaš, Ana Tomašević, Martina Tomašević, Anđela Trošelj, Dora Valčić, Ana Vidaković, Ivona Vidović, Ivan Vincek, Marta Zurak, Antonija Žaja, Antonia Žižić i Tomislav Župan.
ZADAR / ŽUPANIJA
DIES ACADEMICUS / Svečani koncert “Sveučilište gradu Zadru na dar”
U sklopu obilježavanja manifestacije Dies academicus 2026., Sveučilište u Zadru organizira svečani koncert pod nazivom „Sveučilište gradu Zadru na dar”.
Koncert će se održati u utorak, 24. ožujka 2026. godine u 19 sati, u Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru.
U programu sudjeluju:
Nela Šarić, sopran
Nera Gojanović, mezzosopran
Gordana Pavić, klavir
Ovaj svečani glazbeni događaj dar je Sveučilišta gradu Zadru i njegovim građanima, a ujedno predstavlja vrhunac obilježavanja važnih akademskih jubileja.
Ulaz na koncert je slobodan.
ZADAR / ŽUPANIJA
300. GODIŠNJICA DOLASKA ARBANASA U ZADAR / Bilosnić o malo poznatim detaljima iz života književnika Augustina Stipčevića
U organizaciji Društvo zadarskih Arbanasa, a u sklopu 300. godišnjice dolaska Arbanasa u Zadar, u srijedu, 18. ožujka 2026., s početkom u 18 sati, u prostorijama Ogranka Gradske knjižnice Zadar „Aleksandar Stipčević“ – Arbanasi, održano je predavanje istaknutog hrvatskog književnika Tomislav Marijan Bilosnić pod nazivom „Sjećanje na Augustina Stipčevića“.
Riječ je o kulturnom događaju koji je publici približio život i stvaralaštvo jednog od važnijih hrvatskih književnika 20. stoljeća, ali i po prvi puta ponudio osobnije i intimnije dosad nepoznate detalje iz života ovog autora podrijetlom iz zadarskih Arbanasa. Posebna vrijednost ovog predavanja je u činjenici da je Bilosnić bio blizak prijatelj Augustina Stipčevića, s kojim je dijelio brojne životne trenutke.

Govoreći iz prve ruke, Bilosnić se osvrnuo na njihovo dugogodišnje poznanstvo i druženje, započeto 1970. godine, prisjećajući se zajedničkih susreta, Stipčevićeve suradnje u listu mladih „Zoranić, kojega je te godine Bilosnić pokrenuo u Zadru, razgovora i književnih razmjena koje su obilježile njihovu suradnju. Publika koja je ispunila prostor Ogranka Gradske knjižnice Zadar „Aleksandar Stipčević“ – Arbanasi, imala je priliku čuti i niz osobnih doživljaja koje je sam Stipčević dijelio s Bilosnićem – od sjećanja na djetinjstvo u Arbanasima, školovanje u Zadru i Splitu, obiteljske prilike, odrastanje, prve književne radove, promišljanja o vlastitom književnom putu, zadarskom kulturnom prostoru, doživljaje i odnose među hrvatskim književnicima u drugoj polovini 20. stoljeća, te o svojoj neostvarenoj želji da se pred kraj karijere vrati u Zadar.
Uz te osobne crtice, predavanje je obuhvatilo i analizu Stipčevićeva književnog opusa, s posebnim naglaskom na njegova prozna djela u kojima je iznimno živopisno i autentično prikazivao arbanašku sredinu te povijest zadarskih Arbanasa. Upravo kroz ta djela, kako će istaknuti Bilosnić, Stipčević je uspio sačuvati duh jednog vremena i identitet zajednice koja je dala značajan doprinos kulturnom mozaiku Zadra.

Cilj ovog predavanja bio je potaknuti nove naraštaje, osobito mlade Arbanase i Zadrane, na upoznavanje i čitanje djela Augustina Stipčevića, ali i na dublje razumijevanje vlastite kulturne baštine. Zbog velikog interesa publike, zaključeno je da se predavanje Tomislava Marijana Bilosnića o Augustinu Stipčeviču objavi u zasebnom izdanju Društvo zadarskih Arbanasa, do kraja jubilarne godine dolaska Arbanasa u Zadar.
TOMISLAV MARIJAN BILOSNIĆ: Značaj hrvatskog književnika Augustina Stipčevića za književnost i kulturni život Zadra
Razvoj hrvatske književnosti u drugoj polovici 20. stoljeća obilježen je nizom autora koji su svojim djelima oblikovali kulturni i društveni identitet pojedinih regija. Među njima posebno mjesto zauzima Augustin Stipčević, književnik arbanaškoga podrijetla čiji su život i književno stvaralaštvo snažno i neraskidivo povezani sa Zadrom i njegovom kulturnom sredinom. Iako je veći dio profesionalnog života proveo izvan Zadra, tematska i kulturna povezanost s tim gradom ostala je trajna okosnica Stipčevićevog književnog opusa.
U razdoblju od 1939. do 1999. godine Stipčević je djelovao kao pjesnik, prozaik, esejist, kazališni kritičar i urednik, te je svojim djelima i kulturnim radom pridonio oblikovanju suvremenoga književnog identiteta Zadra. Njegova književnost često tematizira povijest, društvene promjene i mentalitet zadarskoga prostora, osobito arbanaške zajednice, čime je ostavio važan trag u regionalnoj i nacionalnoj književnosti. Podatak iz njegove biografije da je rođen u Kotoru, čini mi se da mnoge buni i u zadarskoj sredini, pa taj životni slučaj, kako je sam Stipčević držao mjesto svoga rođenja, gotovo da zamagljuje činjenicu da je ovaj književnik životom i djelom vezan za Arbanase i Zadar, da je privatno i u djelima naglašavao činjenicu da potječe iz arbanaške zajednice povezane sa Zadrom. Naglašavam ovaj podatak, jer držim da su Arbanasi, poglavito Zadar, ostali u svojevrsnom kulturnom dugu prema književniku Augustinu Stipčeviću. Njegov književni opus, premda nedovoljno valoriziran i u širem nacionalnom kontekstu, predstavlja iznimno vrijedan doprinos razumijevanju lokalnog identiteta, povijesne memorije i jezične posebnosti arbanaške zajednice. U znanstveno-kritičkom smislu, izostanak sustavne recepcije i analize njegova djela ukazuje na prazninu u regionalnim književnopovijesnim istraživanjima. Time se potvrđuje da kulturne sredine poput Zadra još uvijek nisu u potpunosti integrirale vlastitu književnu baštinu u širi kanon, unatoč njezinoj dokumentarnoj i estetskoj vrijednosti.
Posebno mjesto u njegovu opusu zauzima romaneskni ciklus „arbanaške orijentacije“, koji se sastoji od djela Glad na ledini (1956.), Cesta nema granice (1960.), Vruće ljeto (1966.) i Noć pod nogama (1987.). Iako je Stipčević „svoje cjelokupno djelo vezao uz zadarsku sredinu, bilo da je riječ o pjesničkom, dramskom ili pripovjedačkom / proznom“ djelu, spomenuta tetralogija, se promatra kao šira pripovjedna cjelina, koja prati sudbinu glavnog lika koji se prilagođava različitim društvenim i političkim okolnostima, naglašeno je arbanaškog predznaka. Ovu bi tetralogiju s pravom možemo zvati i arbanaškom i zadarskom tetralogijom. Ovi romani prikazuju društveni život arbanaške zajednice i povijesne promjene koje su oblikovale širi zadarski prostor.
Arbanasi, etnička skupina albanskoga podrijetla nastanjena u Zadru od 18. stoljeća, predstavljaju važan dio identiteta grada. Stipčević je u svojim djelima prikazivao način života Arbanasa na vratima grada, društvene odnose i prilagodbu modernim promjenama. Zbog toga njegova književnost ima i značajnu etnografsku i kulturno-povijesnu vrijednost. Kroz književni prikaz lokalne zajednice autor je pridonio očuvanju sjećanja na društvene procese koji su obilježili zadarsko područje tijekom 20. stoljeća, pa Stipčevićeva djela svjedoče o tranziciji društva od tradicionalnih struktura prema modernome urbanom životu.
Za Zadar, Stipčevićev je doprinos osobito značajan, jer je Stipčević cijeli svoj životni vijek kroz književnost i kulturnu publicistiku održavao vezu između zadarske kulturne tradicije i šire hrvatske književne scene. Time je pomogao integrirati regionalnu književnu tradiciju u nacionalni književni kontekst.
Zaključimo, Augustin Stipčević nedvojbeno zauzima važno mjesto u hrvatskoj književnosti druge polovice 20. stoljeća. Njegova književnost predstavlja vrijedan dokument društvenih i kulturnih promjena u Dalmaciji i Hrvatskoj tijekom tog vremena, osobito u kontekstu regionalne književnosti povezane sa Zadrom. Zbog toga se Augustina Stipčevića može smatrati jednim od važnih i rijetkih književnih kroničara zadarskoga prostora, čiji rad ima trajnu vrijednost za hrvatsku književnost i kulturnu povijest.
ZADAR / ŽUPANIJA
ŠKABRNJA, POLIČNIK, STANKOVCI… / U Zadarsku županiju stiže šest ugovora za razvoj sportske infrastrukture
U nazočnosti predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića i ministra turizma i sporta Tončija Glavine u Zagrebu je održana svečanost dodjele 148 ugovora za obnovu i izgradnju sportske infrastrukture u 2026. godini, ukupne vrijednosti gotovo 27 milijuna eura.
Riječ je o projektima koji će se realizirati diljem Hrvatske, a obuhvaćaju izgradnju i obnovu različitih sportskih sadržaja – od igrališta i dvorana do nogometnih i teniskih terena, atletskih staza i bazena. Među njima su i projekti s područja Zadarske županije, čime se nastavlja kontinuirano ulaganje u razvoj sportske infrastrukture na lokalnoj razini.
Zadarskoj županiji uručen je ugovor za projekt rekonstrukcije malonogometnog i košarkaškog školskog igrališta u Škabrnji, koji je preuzeo župan Josip Bilaver zajedno s načelnikom Općine Škabrnja Ivanom Škarom i ravnateljem škole Marinom Pavičićem.
Projekt je prijavljen na javni poziv Ministarstva turizma i sporta, a odobreno je oko 94.000 eura bespovratnih sredstava, dok će ostatak biti osiguran iz proračuna Zadarske županije. Ukupna vrijednost investicije procjenjuje se na oko 200.000 eura.
„Ovo je još jedan konkretan korak u našem nastojanju da djeci i mladima osiguramo kvalitetne i sigurne uvjete za obrazovanje i sport. Ulaganjem u školsku infrastrukturu ulažemo u budućnost naše zajednice“, istaknuo je župan Bilaver.
Projektom je predviđena rekonstrukcija postojećeg igrališta Osnovne škole „Vladimir Nazor“ površine oko 1.800 četvornih metara. Ugradit će se nova antistres podloga, zamijeniti sportska oprema, postaviti LED rasvjeta, izgraditi tribine sa stotinjak sjedećih mjesta te urediti sustav odvodnje. Igralište će biti prilagođeno osobama s invaliditetom.
Radovi će se provoditi od siječnja 2026. do ožujka 2027. godine, a igralište će, uz školsku funkciju, biti dostupno i svim stanovnicima općine.
U sklopu iste dodjele, ugovore su preuzele i jedinice lokalne samouprave s područja županije. Općini Poličnik dodijeljena su sredstva za rekonstrukciju sportskih građevina NK Dragovoljac (70.000 eura), dok je Općini Stankovci odobreno 309.298,19 eura za dogradnju sportske dvorane pri Osnovnoj školi „Petar Zoranić“.
Gradu Biogradu na Moru odobreno je ukupno 160.000 eura za dva projekta – izradu projektne dokumentacije za sportsku infrastrukturu NK Primorac te opremanje vaterpolskog borilišta, dok je Općini Škabrnja odobreno 210.000 eura za projekt obnove pomoćnog nogometnog igrališta na Vlačinama.
Ova ulaganja potvrđuju nastavak snažnog investicijskog ciklusa u sportsku i školsku infrastrukturu na području Zadarske županije, s ciljem podizanja kvalitete života, poticanja sportskih aktivnosti i jačanja lokalnih zajednica.
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije(FOTO) Gastro priča Evolution Next Levela: „Pijat na pijaci” oživio zadarsku tržnicu, a Panel o hrani pokazao zašto je lokalno nezamjenjivo
-
Hrvatska3 dana prijePROGNOZA / Drastična promjena vremena: Temperature padaju, vraćaju se kiša i snijeg
-
Sport3 dana prijeTK ULTIMA/TKOI DONAT: Mateo Škara osvojio naslov prvaka Hrvatske u parataekwondou
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prijeFOTO / Evolution Next Level u Zadru okupio lokalnu izvrsnost i svjetsko iskustvo






