ZADAR / ŽUPANIJA
9. PROSINCA, SVEUČILIŠTE Dubrovački simfonijski orkestar u Dalmatinskom ciklusu
Koncertom Dubrovačkog simfonijskog orkestra u petak, 9. 12. u svečanoj dvorani Sveučilišta u 19:30 sati nastavlja se Dalmatinski ciklus, zajednički projekt Koncertnog ureda Zadar, Koncertne dvorane Hrvatski dom Split i Dubrovačkog simfonijskog orkestra kojim se kreira novi program i razmjena gostovanja ansambala i glazbenika koji djeluju u navedenim gradovima. Realiziran uz potporu Ministarstva kulture i medija RH, projekt predstavlja vrijednu ideju suradnje lokalnih organizatora i ustanova kojom se omogućuje njihov kontinuirani rad i pruža podrška glazbenicima koji djeluju u tri glazbena centra, potiče osmišljavanje i realizacija redovitih glazbenih ciklusa, pridonosi razvoju publike te podiže kvaliteta kulturne ponude cjelogodišnjih programa.
Ulaznice se prodaju putem interneta na adresi kuzd.mojekarte.hr kao i na info-pultu Providurove palače, u srijedu, četvrtak i petak od 11-13 i 17:30-19:30 sati, s time da sat vremena uoči koncerta blagajna seli u koncertni prostor.
Program koncerta sastavljen je od djela hrvatskih skladatelja u rasponu od dubrovačkog plemića, diplomata i skladatelja Luke Sorkočevića (1734.-1789.), preko Krste Odaka (1888.-1965.) čiji opus od preko 350 djela odražava raznolikost stilova u hrvatskoj glazbi prve polovice prošloga stoljeća, Borisa Papandopula (1906.-1991.), nesumnjivo jednog od najvećih skladatelja u ukupnoj hrvatskoj glazbenoj povijesti, do Gordana Tudora (1982.), koji je nedavno gostovao kao saksofonist u zadarskoj koncertnoj sezoni s programom Električni kontrapunkt, a čija je skladba Lamento i Boogie posvećena maestru Ivanu Hutu i gudačima Dubrovačkog simfonijskog orkestra.
Dubrovački simfonijski orkestar 2022. godine obilježava 97. obljetnicu aktivnog rada. Svoj glazbeni repertoar i nepresušan izvor kvalitetnih kulturnih događaja predstavlja u prostorima kao što su atrij Kneževa dvora, gradske crkve i trgovi. Redovito nastupa s poznatim domaćim i međunarodno priznatim umjetnicima, interpretirajući djela slavnih skladatelja u Dubrovniku i na turnejama diljem svijeta.
Popis odsviranih koncerata iznimno je opširan i uključuje turneje po Europi, SAD-u i Indoneziji. Orkestar je surađivao s poznatim imenima: Lovro von Matačić, Antonio Janigro, Zubin Mehta, Pavle Dešpalj, Anton Nanut, David Ojstrah, Lord Yehudi Menuhin, Mstislav Rostropovič, Svjatoslav Richter, Henryk Szeryng, Uto Ughi, Christoph Eschenbach, Stefan Milenkovich, Ivo Pogorelić, Dubravka Tomšič, Dunja Vejzović, Ruža Pospiš Baldani, Mischa Maisky, Jurij Bašmet, Julian Rachlin, Michel Legrand i brojni drugi.
Dubrovački simfonijski orkestar je nastupao u najprestižnijim dvoranama svijeta u Washingtonu (Kennedy Center), New Yorku, Seattleu, Beču (Musikverein), Versaillesu, Baselu, Medanu, Jakarti i dr. Orkestar je dobitnik nagrada kao što su Milka Trnina (2005.), Nagrada za doprinos ugledu i promociji Dubrovačko-neretvanske županije u zemlji i svijetu (2015.) te nagrada Grand prix Orlando za osobit umjetnički doprinos na Dubrovačkim ljetnim igrama (2020.).
Od prosinca 2020. godine na mjestu dirigenta Dubrovačkog simfonijskog orkestra je maestro Ivan Hut, rođen u Puli 1982. godine u braku nizozemsko-hrvatskih roditelja. Od svoje pet godine živi u Splitu gdje sa osam godina upisuje violinu u Glazbenoj školi Josipa Hatzea. Diplomirao je violu u klasi Milana Čunka na Muzičkoj akademiji u Zagrebu 2005. godine. Od 2000. do 2009. godine bio je stalni član Splitskog komornog orkestra gdje se, uz konstantnu prisutnost i inspiraciju Pavla Dešpalja, rodila ljubav prema dirigiranju.
Godine 2014. upisuje studij dirigiranja na Sveučilištu za umjetnost Codarts u Rotterdamu, u klasi Hansa Leendersa. Za vrijeme svog školovanja Hut se usavršavao kod dirigenata Kennetha Montgomerya (Orkestar 18. stoljeća), Etienna Siebensa i Antonyja Hermusa (Nederland Jeugd Orkest). Godine 2016. završava preddiplomski studij dirigiranja debitiravši u operi Sestra Angelica G. Puccinija, u režiji Michala Znanieckog. Iste godine upisuje magisterij, također u klasi prof. Leednersa, s ciljem specijaliziranja za problematiku i utjecaj „tradicije“ kod izvođenja opera G. Verdija. Nakon uspješnog završetka magisterija 2018. godine kao najbolji student generacije dobiva priliku nastupiti na seminaru Valerija Gergijeva koji se odvio u okviru jubilarnog 30. Gergiev festivala u Rotterdamu.
Među najzapaženijim suradnjama izdvajaju se one sa Sinfoniom Rotterdam (Concertgebouw Amsterdam), Zagrebačkom filharmonijom (Novogodišnji te Božićni koncert), Simfonijskim orkestrom HRT-a (snimanje djela hrvatskih skladatelja), Zadarskim i Varaždinskim komornim orkestrom te sa Orchestra Sinfonica della Universidad del Guanajuato. Bio je stipendist fonda Lovro i Lilly Matačić te fondacije za mlade dirigente Kraljevine Nizozemske Het Kersjes fonds. Bio je producent koncertnog programa na 59. Splitskom ljetu te ravnatelj glazbenog programa na 60. Splitskom ljetu. U kazališnoj sezoni 2013./2014. bio je ravnatelj Opere HNK Split.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTO / Bokanjac prikupio 5.000 € za komunikatore djece Udruge ZARATINIĆI
Udruga mladih Bokanjac i Mjesni odbor Bokanjac još su jednom pokazali kako lokalna inicijativa može imati stvaran i dugoročan učinak. Kao rezultat humanitarnog Adventa koji su u prosincu 2025. zajednički organizirali, jučer, 31. siječnja, Udruzi ZARATINIĆI uručena je donacija u iznosu od 5.000 eura, namijenjena nabavi komunikatora za djecu s teškoćama u komunikaciji.

Donaciju je u ime Udruge mladih Bokanjac uručio Josip Mrkić, a susret je održan u neformalnoj i prijateljskoj atmosferi, uz kratko druženje s djecom i roditeljima. Time je simbolično zaokružen jedan projekt koji je započeo jednostavnom, ali jasnom idejom – učiniti nešto dobro za svoju zajednicu i istovremeno pomoći onima kojima je pomoć najpotrebnija.
Humanitarni Advent na Bokanjcu bio je višednevna inicijativa koja je okupila mještane svih generacija. Osim što je obogatio adventsko vrijeme u kvartu, imao je i jasnu humanitarnu svrhu. Sav prikupljeni prihod odlučeno je usmjeriti Udruzi ZARATINIĆI, koja kroz projekt komunikatora djeci bez govora omogućuje izražavanje, sudjelovanje u svakodnevnom životu i veću samostalnost.

Komunikatori nisu simbolična pomoć, oni su konkretan, specijaliziran alat koji za djecu bez verbalne komunikacije predstavlja glas. Putem njih djeca mogu izraziti osnovne potrebe, emocije, želje i misli, komunicirati s obitelji, vršnjacima i okolinom te aktivnije sudjelovati u obrazovanju i društvu.

Do danas je, zahvaljujući donacijama građana, udruga, tvrtki i lokalnih inicijativa poput ove s Bokanjca, prikupljeno više od 60.000 eura za komunikatore. Šestero djece već je dobilo svoj uređaj, ukupne vrijednosti 52.611 eura, dok još 22 djece trenutačno čeka sredstva kako bi i oni dobili priliku za komunikaciju.
U Udruzi ZARATINIĆI ističu kako ovakve suradnje pokazuju snagu lokalne zajednice i važnost solidarnosti na razini kvarta i grada. Donacija s Bokanjca još je jedan korak prema cilju, da nijedno dijete ne ostane bez mogućnosti izražavanja.
Primjer Udruge mladih Bokanjac i Mjesnog odbora Bokanjac potvrđuje da promjene ne moraju dolaziti odozgo, već često počinju upravo u susjedstvu, kroz zajedničku ideju, volju i konkretno djelovanje, stoji u objavi.

ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) OKRUGLI STOL U ZADRU / Ramljak: Strašno je što prijatelj može napraviti prijatelju; Braš: Ovisnost o digitalnom svijetu teža je od ovisnosti o heroinu
Život djece i mladih, uključujući sve oblike zlostavljanja, pa i ono najteže seksualno, danas se odvija u digitalnoj sferi. Korporacije i algoritmi iskorištavaju našu pažnju, bore se da što duže gledamo u ekran, a u nekom trenutku djeca i mladi postaju žrtve, depresivni su, počinju razmišljati o suicidu, u strahu su i od počinitelja i od roditelja kojima se izbjegavaju povjeriti. U zadnjih sedam godina u Hrvatskoj bilježimo porast seksualnog zlostavljanja od 270 posto; samo prošle godine imali smo preko 500 slučajeva seksualnog nasilja nad djecom, a 10 tisuća predmeta čeka na rješavanje, bilo od seksualnih predatora, bilo od vršnjaka. Zastrašujuće je ono što prijatelj prijatelju može učiniti i zato se moramo educirati i komunicirati, jer je odnos između ljudi najbolja prevencija, istaknuo je voditelj Centra za nestalu i zlostavljanu djecu i Centra za sigurniji Internet Tomislav Ramljak na Okruglom stolu „Mentalno zdravlje mladih i sigurni Internet: Gdje je granica između stvarnog i virtualnog nasilja?”, održanom u Zadru u organizaciji Odjela za zdravstvene studije Sveučilišta u Zadru i Edukacijskog centra Europskoga instituta za medicinu usmjerenu prema osobi “Čovjek je čovjeku lijek”, u suradnji sa Zadarskom županijom i Gradom Zadrom.
Okrugli stol organiziran je kako bi se ukazalo na potrebu prevencije svih oblika digitalnog nasilja, edukacije djece, mladih, roditelja i stručnjaka te podizanja svijesti o sigurnom korištenju Interneta. Kao jedan od vodećih hrvatskih stručnjaka za online sigurnost i zaštitu djece na internetu Ramljak je govorio o problemima s kojima se susreće u svom radu i pozvao na angažman cijelog društva u ovom problemu koji se pojavio u posljednjih dvadesetak godina.
– Kada sam s kolegom koji je radio u policiji na takvim slučajevima krenuo s radom na ovoj problematici, u vrijeme kada je Internet bio u povojima, zaključio sam da će to biti problem budućnosti. Samo 20 godina kasnije sigurnost djece, pa i odraslih, najveći je izazov u digitalnoj tehnologiji. Mladima je telefon njihov prozor u svijet, kroz njega se zabavljaju, uče, imaju romantične odnose, a na kraju i proživljavaju krize u međuljudskim odnosima. Za razliku od prijašnjih problema, kada su stariji imali informacije koje su trebali prenositi mladima, sada stariji ne mogu pratiti trendove, mladi imaju informacije a mi ih moramo slušati, učiti i pokušati vidjeti postoje li simptomi problematičnih ponašanja te što sve društvene mreže i kanali serviraju našoj djeci. Edukacijski centri koji budu gledali unaprijed, poticali razvijanje međuljudskih odnosa i mentalno zdravlje, imat će veliku budućnost, rekao je Ramljak u uvodnom dijelu kojeg je moderirala Ivana Zrilić.
Pročelnica Odjela za zdravstvene studije i zamjenica voditelja Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek” doc. dr. sc. Klaudija Duka Glavor izrazila je zadovoljstvo što u radu okruglog stola sudjeluju duhovnici, psihijatri, psiholozi, neurolozi i sami mladi iz oratorija Don Bosco Zadar. Predsjednica Europskog instituta usmjerenog prema osobi prof. dr. sc. Marijana Braš rekla je da je tehnologija toliko napredovala da često mladi od 20 godina ne mogu pratiti djecu od 10 godina te je pozvala mlade na sudjelovanje na ovogodišnjem Svjetskom kongresu medicine usmjerene prema osobi koji će se održati u Liverpoolu s temom „Mladi i djeca”.
Voditelj Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek” prof. dr. sc. Veljko Đorđević rekao je kako Sveučilište u Zadru postaje pionir u preventivnim i rehabilitacijskim programima.
– Otvaramo teme Interneta, njegove zloporabe, načina kako odgajamo svoju djecu, što se događa u našim obiteljima, kako kao društvo na ovo reagiramo. Moramo se zapitati koliko podučavamo mlade koji ulaze u formativne godine, kako na njih utječemo ne samo kao nastavnici, nego i kao roditelji i cjelokupno društvo. Komuniciramo s virtualnim uređajima i mislimo da komuniciramo sa svijetom, izgubili smo odnos čovjeka prema čovjeku. Dok se ne vratimo odnosu među nama, gubit ćemo se, otići ćemo stranputicama. Ne možemo zaustaviti razvoj tehnologije ali možemo uputiti populaciju kako je koristiti, rekao je Đorđević.
Nakon uvodnih obraćanja uslijedio je Okrugli stol na kojemu su sudjelovali pročelnik Upravnog odjela za socijalnu skrb i zdravstvo Grada Zadra Mladen Klanac, Tomislav Ramljak, pročelnica Upravnog odjela za odgoj i školstvo Grada Zadra Tihana Biuk Magaš, pročelnik Upravnog odjela za hrvatske branitelje, udruge i demografiju Zadarske županije Josip Vidov, upraviteljica Područnog ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad Martina Čuljak Jovančević, upraviteljica Obiteljskog centra Zadarske županije Mila Špinderk, dugogodišnja voditeljica Odjela psihijatrije Opće bolnice Zadar Palmira Čveljo, predsjednik Zajednice sportova Zadarske županije i profesor kineziologije na Odjelu za zdravstvene studije Tonči Mašina, župnik župe Gospe Loretske u Arbanasima u Zadru i voditelj oratorija Don Bosco Zadar don Marko Majić Mazul, predstavnik studenata Odjela za zdravstvene studije Zvonimir Jurica te vjeroučiteljica Nikolina Glasnović.
U razmatranjima sudionika istaknuto je da su se djeca nekada mogla skloniti u obiteljski dom od svih nasilja, a danas su u njemu i dalje izloženi preko ekrana. Istaknuta je potreba dolaska do vrtića, jer roditelji pomoć u teškim trenucima podizanja djece nađu davanjem ekrana djeci, bilo za hranjenje ili kratki predah, ali se tada često izgubi pojam vremena. Traženje pomoći je znak hrabrosti a ne bespomoćnosti jer se rijetko događa da se nasilje ne ponovi, istaknuto je na Okruglom stolu. Ovisnost o digitalnom svijetu veća je od one o drogama, a posljedice mogu biti veće od ovisnosti o heroinu, istaknula je Braš.
Bilo je i pozitivnih primjera, pa je student Zvonimir Jurica rekao da ih se na Sveučilištu kontinuirano educira o mentalnom zdravlju i prepoznavanju simptoma onih koji imaju problem. Na studiju vlada topla atmosfera, a posebno je istaknuo rad Studentskog savjetovališta i profesorice Duka, koja s njima razgovara i daje im podršku.
Na Okruglom stolu kao jedan od velikih pozitivnih koraka istaknuto je skoro otvaranje Centra za sigurni Internet u Zadru, uz mobilni tim stručnjaka koji će pružati pomoć i edukaciju svima kojima je potrebna.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRIBINA U POMORSKOJ ŠKOLI: Kako tinejdžeru biti roditelj
Udruga za promicanje hagioterapije – Zadar organizira tribinu “Kako tinejdžeru biti roditelj”.
Voditeljica Zrinka Šarić Marinović govorit će o tome što učiniti kad se osjećaš nemoćno i prestrašeno, što kad se tinejdžer povlači, izolira se i “tone”, kad ima agresivne ispade i prisilne misli…
Tribina će se održati u Multimedijalnoj dvorana Pomorske škole Zadar, u petak, 6.2. u 18 sati.
Ulaz je slobodan!






