Svijet
CNN: Kina ima ilegalnu policijsku stanicu u Zagrebu i još 100 gradova u svijetu
Peking je uspostavio više od 100 takozvanih prekomorskih policijskih postaja diljem svijeta kako bi pratio, uznemiravao i u nekim slučajevima vraćao kući kineske državljane koji žive u egzilu, koristeći pritom bilateralne sigurnosne sporazume sklopljene sa zemljama u Europi i Africi, javlja CNN.
Aktivistička organizacija za ljudska prava Safeguard Defenders sa sjedištem u Madridu kaže kako je pronašla dokaze da Kina upravlja s dodatnih 48 policijskih postaja u inozemstvu otkako je ova skupina prvi put otkrila postojanje 54 takve postaje u rujnu ove godine.
U kinesku mrežu uključena Hrvatska, Italija, Srbija, Rumunjska…
Izvještaj pod naslovom “Patrola i uvjeravanje” fokusira se na razmjere kineske mreže i ispituje ulogu koju su zajedničke policijske inicijative između Kine i nekoliko europskih zemalja, uključujući Italiju, Hrvatsku, Srbiju i Rumunjsku, odigrale u širenju kineskih prekooceanskih postaja za koje se nije znalo prije objave otkrića ove organizacije, piše CNN.
Safeguard Defenders tvrdi da su jednog kineskog državljanina na povratak kući natjerali operativci na tajnom zadatku u kineskoj prekomorskoj policijskoj postaji u predgrađu Pariza, posebno unovačeni za tu svrhu, uz ranije otkriće da da su još dva kineska prognanika prisilno vraćena iz Europe – jedan iz Srbije, drugi iz Španjolske.
Safeguard Defenders, koji pretražuje javno dostupne službene kineske dokumente tražeći dokaze o navodnim kršenjima ljudskih prava, tvrdi da je identificirao četiri različite policijske jurisdikcije kineskog Ministarstva javne sigurnosti koje su aktivne u najmanje 53 zemlje, obuhvaćajući sve četiri strane svijeta, navodno sa zadatkom pomoći kineskim iseljenicima s njihovim potrebama u inozemstvu.
Peking: To je blaćenje Kine
Peking je demantirao da ima neprijavljene policijske snage izvan svog teritorija, a njegovo Ministarstvo vanjskih poslova reklo je za CNN u studenom: “Nadamo se da će relevantne strane prestati rovariti kako bi se stvorile napetosti. Korištenje ovoga kao izgovora za blaćenje Kine je neprihvatljivo”.
Umjesto toga, Kina je tvrdila da su spomenuti objekti administrativna središta, postavljena kako bi se pomoglo kineskim iseljenicima u poslovima poput obnove njihovih vozačkih dozvola. Kina je također rekla da su ovi uredi odgovor na pandemiju covida-19, zbog koje su mnogi građani zaglavili u drugim zemljama i izvan Kine, te da nisu mogli obnoviti dokumentaciju, piše Index.
Kada mu se CNN u studenome obratio u vezi s izvornim optužbama Safeguard Defendersa, kinesko Ministarstvo vanjskih poslova reklo je da prekomorske postaje vode volonteri. Međutim, posljednje izvješće organizacije tvrdi da je jedna policijska mreža koju je ispitala zaposlila 135 ljudi za svoju 21 postaju. Organizacija je također došla do trogodišnjeg ugovora za djelatnika angažiranog na prekomorskoj postaji u Stockholmu.
Neprijavljene aktivnosti izvan službenih misija su nezakonite i neuobičajene
Neprijavljene konzularne aktivnosti izvan službenih diplomatskih misija neke nacije vrlo su neuobičajene i nezakonite, osim ako država-domaćin nije dala svoj izričit pristanak, a izvješće Safeguard Defendersa tvrdi da su kineski uredi u inozemstvu postojali nekoliko godina prije pandemije.
Ova izvješća dosad su potaknula istrage u najmanje 13 zemalja i rasplamsala sve žešću diplomatsku svađu između Kine i zemalja poput Kanade, koja ima veliku kinesku dijasporu. Kina nije jedina velesila koju se optužuje za korištenje izvansudskih sredstava za postizanje ciljeva za provođenje zakona ili u svrhu političkog progona u inozemstvu.
Rusija je, primjerice, u dva navrata optužena za postavljanje smrtonosnih kemijskih i radioaktivnih tvari na britanskom tlu kako bi pokušala ubiti svoje bivše špijune. Ove optužbe Rusija je uvijek poricala. U Sjedinjenim Američkim Državama CIA je bila upletena u skandal oko izvanrednog izručenja osumnjičenih za terorizam s talijanskih ulica u zaljev Guantanamo nakon napada 11. rujna.
Ipak, naznake široke represije nad kineskim građanima u stranim zemljama dolazi u ključnom trenutku za naciju koja se bori s nemirima kod kuće, usred zamora javnosti od restriktivne politike nultog covida, te početka trećeg mandata kineskog vođe Xi Jinpinga. Prošlog je tjedna Kina nagovijestila da će ublažiti neka pandemijska ograničenja, tri godine nakon pojave covida-19.
Kineska policija diljem Italije, videonadzor u rezidencijalnim zgradama
Kao drugo najveće gospodarstvo u svijetu, Kina je razvila dublje odnose s mnogim zemljama u kojima su navodno pronađene nove policijske postaje, otvarajući neugodna pitanja za nacionalne vlade koje balansiraju između komercijalnih interesa i nacionalne sigurnosti. Italija, koja je potpisala niz bilateralnih sigurnosnih sporazuma s Kinom od 2015. godine, uglavnom je šutjela tijekom otkrića navodnih aktivnosti na svom teritoriju.
Između 2016. i 2018. talijanska policija provela je više zajedničkih patrola s kineskom policijom, prvo u Rimu i Milanu, a kasnije i u drugim gradovima uključujući Napulj, gdje je istodobno, tvrdi Safeguard Defenders, pronašla dokaze da je sustav videonadzora postavljen u kineske rezidencijalne zgrade navodno “za učinkovito odvraćanje zločina”.
Jedan je talijanski policijski dužnosnik 2016. za NPR rekao da će zajedničko policijsko djelovanje “dovesti do šire međunarodne suradnje, razmjene informacija i dijeljenja resursa za borbu protiv kriminalnih i terorističkih skupina koje pogađaju dvije zemlje”. Nevladina organizacija otkriva da je Italija ugostila 11 kineskih policijskih postaja, uključujući Veneciju i Prato blizu Firence, piše CNN.
Kina sklopila slične sporazume s Hrvatskom i Srbijom
Jednoj ceremoniji u Rimu 2018. godine u povodu otvaranja nove postaje nazočili su talijanski policijski dužnosnici, pokazuju snimke objavljene na kineskim web stranicama, što ukazuje na bliske veze između policijskih snaga u dvjema zemljama.
Početkom ove godine, talijanski list La Nazione izvijestio je da lokalna istraga nad jednom od kineskih postaja nije otkrila nikakvu ilegalnu aktivnost. Il Foglio je citirao šefove policije koji su nedavno rekli kako postaje ne predstavljaju nikakav poseban problem jer se čini da su samo birokratske.
Kina je također sklopila slične sporazume o zajedničkim policijskim ophodnjama s Hrvatskom i Srbijom između 2018. i 2019. kao dio sve većeg strateškog utjecaja nacije u skladu s Xijevom vanjskopolitičkom inicijativom Pojas i put. Kineski policajci viđeni su u zajedničkoj ophodnji s hrvatskim kolegama na ulicama glavnog grada Zagreba još u srpnju ove godine, javljaju kineski mediji.
Dužnosnik zagrebačke policije s kojim je razgovarala kineska agencija Xinhua rekao je da su patrole ključne za “zaštitu i privlačenje stranih turista”. Reutersovo izvješće iz 2019. kaže da su se kineski policajci pridružili srpskim policajcima u patroli u Beogradu kako bi pomogli u rješavanju priljeva kineskih turista. Jedan je srpski policijski časnik naglasio da Kinezi nisu imali ovlasti za uhićenja.
Proširili se i na Južnu Afriku
Safeguard Defenders također kaže da su kineske postaje uspostavljene u Južnoj Africi i u obližnjim zemljama zahvaljujući sličnom sporazumu s Pretorijom, koji je na snazi godinama. Kina je počela postavljati temelje za tjesnije policijske veze s južnoafričkim policijskim agencijama prije gotovo dva desetljeća, a kasnije je uspostavila mrežu koja se službeno naziva “Kineski servisni centri u inozemstvu”.
Kineski konzulat u Cape Townu rekao se ovom suradnjom “ujedinjuje sve zajednice, kako Južnoafrikance tako i strane državljane u Južnoj Africi”. “Ova suradnja aktivno sprječava zločine protiv zajednice i značajno smanjuje broj takvih slučajeva”, rekao je konzulat napominjući da su centri neprofitne udruge bez “ovlasti za provođenje zakona”.
Kineski mediji često su citirali dužnosnike južnoafričke vlade koji su izražavali podršku centrima i govorili da je njihov rad pomogao policiji da produbi svoj odnos s kineskim iseljenicima koji tamo žive, stoji u izvješću Jamestown China Briefa iz 2019. godine.
“Sve veći pokušaju slamanja neistomišljenika”
Safeguard Defenders je na policijske mreže naišao dok je pokušavao procijeniti razmjere kineskih nastojanja da uvjeri neke svoje građane na povratak u Kinu protiv njihove volje, što bi prema službenim kineskim podacima moglo uključivati gotovo četvrt milijuna ljudi u cijelom svijetu za Xijeva mandata.
“Iz Kine dolaze sve veći pokušaji slamanja neistomišljenika posvuda u svijetu, uznemiravanje ljudi, zastrašivanje na šutnju i prijetnje vraćanjem u Kinu protiv njihove volje”, izjavila je direktorica kampanje Safeguard Defendersa Laura Harth, te dodala:
“Počet će telefonskim pozivima. Mogli bi početi zastrašivati vaše rođake u Kini, prijetiti vam, učiniti sve kako bi nagovorili mete u inozemstvu da se vrate. Ako to ne uspije, koristit će tajne agente u inozemstvu. Poslat će ih iz Pekinga i koristiti metode poput namamljivanja i zatočenja”.
Francusko Ministarstvo unutarnjih poslova odbilo je komentirati tvrdnju da je kineska policijska postaja u predgrađu Pariza prisilila kineskog državljanina da se vrati kući. Otkrića su izazvala glasno negodovanje u nekim zemljama i upadljivu šutnju u drugima, piše Index.
“To je vrh ledenog brijega, Kina uopće ne skriva što čini”
Direktor FBI-a Christopher Wray rekao je Odboru za domovinsku sigurnost u studenom da je duboko zabrinut zbog ovog otkrića: “Nečuveno je pomisliti da bi kineska policija pokušala otvoriti poslovanje, recimo, u New Yorku, bez odgovarajuće koordinacije. Tako se krši suverenitet i zaobilazi standardne procese pravosudne suradnje i suradnje u provedbi zakona”.
Irska je zatvorila kinesku policijsku postaju otkrivenu na njezinu teritoriju, dok je Nizozemska, koja je poduzela slične mjere, pokrenula istragu, kao i Španjolska.
Harth je za CNN rekla da će organizacija vjerojatno pronaći još više postaja u budućnosti: “To je vrh ledenog brijega. Kina ne skriva što radi. Oni izričito kažu da će proširiti te operacije, pa bismo to trebali shvatiti ozbiljno. Ovo je trenutak kada zemlje moraju uzeti u obzir da se radi o zaštiti vladavine prava i ljudskih prava u njihovim zemljama, kako za ljude iz Kine, tako i za sve ostale širom svijeta”.
Svijet
Tajanstvena “hladna mrlja” zbunjivala je znanstvenike. Nova studija kaže da je to zloslutan znak
U sjevernom Atlantskom oceanu, južno od Grenlanda i Islanda, nalazi se veliko područje mora koje se ponaša suprotno od ostatka planeta. Dok se oceani zagrijavaju, taj se dio Atlantika hladi. Novo istraživanje tvrdi da je pronašlo odgovor na taj fenomen – i upozorava da bi on mogao biti znak približavanja jednoj od najopasnijih klimatskih prijelomnih točaka.
Područje poznato kao “hladna mrlja” ili “rupa zagrijavanja” od 1900. godine ohladilo se za gotovo jedan Celzijev stupanj.
Znanstvenici već dugo raspravljaju o uzroku te anomalije. Jedna mogućnost bila je da je posljedica gubitka topline s površine oceana zbog promjena u vjetrovima i oblacima. Druga je mogućnost da pokazuje slabljenje ključnog sustava oceanskih struja koji prenosi toplinu. Novo istraživanje zaključuje da je vjerojatniji drugi scenarij – slabljenje oceanske cirkulacije – što bi moglo imati ozbiljne posljedice za budućnost planeta, piše CNN.
Riječ je o Atlantskoj meridionalnoj cirkulaciji prevrtanja (AMOC), golemom sustavu oceanskih struja koji funkcionira poput svojevrsne pokretne trake. Ona prenosi toplu vodu iz tropskih područja prema sjevernoj hemisferi, gdje se voda hladi, tone u dubine oceana i vraća prema jugu.
Brojna istraživanja ukazuju na to da taj sustav slabi zbog klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem. Otapanje ledenih površina povećava količinu slatke vode u oceanima, čime se narušava osjetljiva ravnoteža temperature i slanosti koja pokreće AMOC.
Neki znanstvenici upozoravaju da se AMOC približava kritičnoj točki nakon koje bi se njegov kolaps mogao nezaustavljivo pokrenuti, možda već tijekom ovog stoljeća.
Potpuni zastoj AMOC-a imao bi globalne posljedice: ubrzao bi rast razine mora na istočnoj obali Sjedinjenih Američkih Država, donio ekstremno hladne zime dijelovima Europe i poremetio monsunske obrasce u Africi, što bi moglo uzrokovati dugotrajne suše.
Hladna mrlja kao trag slabljenja oceanske cirkulacije
Znanstvenici su “hladnu mrlju” dugo smatrali mogućim znakom promjena u AMOC-u jer se upravo na tom području oslobađa velik dio topline koju ta oceanska struja prenosi.
Kako bi bolje razumjeli što se događa u tom dijelu Atlantika, istraživači su kombinirali stvarne podatke o temperaturi oceana prikupljene mjernim uređajima i satelitima s klimatskim modelima.
Otkrili su da se zahlađenje ne događa samo na površini mora, nego i duboko u oceanu – na mjestima gdje vremenski uvjeti poput vjetra i oblaka imaju mnogo slabiji utjecaj. Svi rezultati upućuju na ulogu AMOC-a, zaključili su istraživači.
“Promjena u prijenosu oceanske topline uzrok je hlađenja hladne mrlje”, rekao je Stefan Rahmstorf, jedan od autora studije i profesor fizike i oceanografije na Sveučilištu u Potsdamu u Njemačkoj. Dodao je da postoje i drugi neovisni dokazi o slabljenju AMOC-a, a neka istraživanja sugeriraju da je taj sustav danas slabiji nego u bilo kojem trenutku tijekom posljednjih tisuću godina.
Znanstvenici upozoravaju na ograničenja istraživanja
René van Westen, istraživač mora i atmosfere sa Sveučilišta u Utrechtu, koji nije sudjelovao u istraživanju, istaknuo je da je prethodno bilo moguće objasniti nastanak hladne mrlje samo atmosferskim uvjetima.
Ipak, činjenica da je novo istraživanje pokazalo slične rezultate kroz različite skupove podataka “jača pouzdanost zaključaka”, rekao je.
David Thornalley, profesor znanosti o oceanima i klimi na University College Londonu, također smatra da istraživanje dodatno potvrđuje povezanost između hladne mrlje i slabljenja AMOC-a, ali upozorava da su dostupni podaci iz stvarnog svijeta ograničeni.
“Ti skupovi podataka najbolje se mogu promatrati kao dobre procjene, a ne kao savršeni prikaz stvarnosti”, rekao je. Za CNN je dodao da još postoje određene nepoznanice te da ovo istraživanje “vjerojatno neće biti posljednje” u toj raspravi.
S njim se složio i Jonathan Baker, vodeći klimatolog britanske meteorološke službe Met Office, koji smatra da studija donosi dodatne dokaze o ulozi AMOC-a u nastanku hladne mrlje, ali ne daje konačan odgovor na pitanje.
Svijet
Ovo su najskuplji gradovi za kupnju stana, u jednom gradu kvadrat 18.000 eura
Novo istraživanje pokazuje da Švicarska i Luksemburg dominiraju među najskupljim europskim tržištima nekretnina, a cijene stanova u Zürichu više su nego dvostruko veće nego u Parizu.
Najskuplja europska tržišta stanova koncentrirana su u iznenađujuće malom dijelu kontinenta.
Prema podacima portala Global Property Guide, čak četiri od pet najskupljih gradova za kupnju stambenih nekretnina nalaze se u Švicarskoj i Luksemburgu. Na vrhu ljestvice nalazi se Zürich, gdje prosječna cijena stana prelazi 18.000 eura po četvornom metru.
Euronews donosi pregled 10 najskupljih europskih gradova za kupnju stana.
10. Stockholm: prosječna cijena 8.380 €/m²
Glavni grad Švedske otvara top 10 ljestvicu i bilježi jedan od najsnažnijih oporavaka tržišta nekretnina u Europi.
Smješten na 14 otoka, na spoju jezera Mälaren i Baltičkog mora, Stockholm spaja visok životni standard s jednim od najograničenijih stambenih tržišta u Europi.
Prosječna cijena stana iznosi 8.380 eura po četvornom metru, što je rast od 7,2 posto u odnosu na prošlu godinu i 17 posto u posljednje dvije godine.
Za usporedbu, u Göteborgu prosječna cijena iznosi 4.428 eura po četvornom metru, a u Malmöu 3.369 eura.
9. Kopenhagen: prosječna cijena 8.405 €/m²
Danska prijestolnica, poznata po slikovitoj luci Nyhavn, biciklističkoj infrastrukturi i vrhunskoj gastronomskoj sceni, ujedno je i najbrže rastuće tržište među deset vodećih gradova.
Prosječna cijena stana iznosi 8.405 eura po četvornom metru, što je rast od 14,3 posto u godinu dana i čak 24 posto u dvije godine.
U Aarhusu, drugom najvećem danskom gradu, cijene su pale 16,7 posto i iznose 4.128 eura po četvornom metru, dok su u Odenseu i Aalborgu ispod 2.800 eura.
8. Oslo: prosječna cijena 9.332 €/m²
Norveška prijestolnica posljednjih godina bilježi snažan oporavak tržišta nekretnina.
Grad na čelu Oslofjorda spaja modernu nordijsku arhitekturu s jednim od najviših životnih standarda u Europi.
Prosječna cijena stana dosegnula je 9.332 eura po četvornom metru, što je 6,3 posto više nego lani i 14 posto više nego prije dvije godine.
7. Amsterdam: prosječna cijena 9.437 €/m²
Amsterdamska četvrt kanala iz 17. stoljeća postala je jedna od najskupljih stambenih lokacija u Europi.
Kronični nedostatak stanova, stroga urbanistička pravila i snažna međunarodna potražnja i dalje guraju cijene prema gore.
Prosječna cijena stana iznosi 9.437 eura po četvornom metru, uz godišnji rast od 13 posto.
6. Pariz: prosječna cijena 9.490 €/m²
Pariz ostaje jedno od najpoznatijih svjetskih tržišta nekretnina, ali za razliku od većine gradova na ovoj listi, cijene ondje padaju.
Prosječna cijena stana iznosi 9.490 eura po četvornom metru, što je pad od 0,3 posto u odnosu na prošlu godinu i 7,3 posto u odnosu na razdoblje prije dvije godine.
Unatoč tome, cijene su i dalje znatno više nego u ostatku Francuske. U Lyonu prosječna cijena iznosi 4.551 euro po četvornom metru, u Bordeauxu 4.443 eura, a u Nantesu 3.376 eura.
5. Bern: prosječna cijena 9.952 €/m²
Bern se smatra najdiskretnijim luksuznim tržištem nekretnina u Švicarskoj.
Glavni grad poznat po staroj gradskoj jezgri pod zaštitom UNESCO-a najjeftiniji je među četiri švicarska grada na ovoj listi, no cijene su i dalje blizu 10.000 eura po četvornom metru.
4. Luksemburg: prosječna cijena 10.941 €/m²
Luksemburg, najbogatija europska država prema BDP-u po stanovniku, dom je jednog od najskupljih tržišta nekretnina na kontinentu.
U glavnom gradu prosječna cijena stana iznosi 10.941 euro po četvornom metru.
Unatoč nedavnom padu cijena, Luksemburg ostaje jedan od rijetkih gradova u Europi gdje tipičan jednosoban stan lako može stajati više od milijun eura.

3. Luzern: prosječna cijena 12.066 €/m²
Luzern je možda najveće iznenađenje na listi.
Smješten na obali Luzernskog jezera, u podnožju Alpa, jedan je od najslikovitijih gradova Europe.
Iako je znatno manji od Züricha ili Ženeve, prosječna cijena stana doseže 12.066 eura po četvornom metru.
2. Ženeva: prosječna cijena 16.819 €/m²
Ženeva je među najskupljim gradovima zahvaljujući iznimno bogatom tržištu rada.
Grad je sjedište Ujedinjenih naroda, Svjetske zdravstvene organizacije, Crvenog križa i brojnih privatnih banaka.
Prosječna cijena stana iznosi 16.819 eura po četvornom metru.
1. Zürich: prosječna cijena 18.229 €/m²
Zürich je i dalje najskuplji grad u Europi za kupnju stana.
Prosječna cijena doseže 18.229 eura po četvornom metru, što je više nego dvostruko od cijena u Parizu.
Dom najvećih švicarskih banaka, burze i brojnih financijskih institucija, Zürich spaja gospodarsku moć, političku stabilnost i kronični nedostatak stambenog prostora.
Rezultat je tržište nekretnina kakvo nema nijedan drugi europski grad. Zürich nije samo najskuplje tržište nekretnina u Europi 2026. godine – njegova prednost pred ostatkom kontinenta i dalje raste.
Svijet
ZBOGOM UMORU / Stižu novi sustavi za sigurnost na cestama, evo što će se sve pratiti
Na europske prometnice idućeg mjeseca stižu novi sigurnosni sustavi koji će pratiti ponašanje vozača i upozoravati na opasne situacije.
Najavljeno je uvođenje nekoliko sustava kojima je cilj povećati sigurnost u prometu. Vozači naprednu tehnologiju pozdravljaju, a struka ističe kako bi sustave trebalo zaključati, kako ih se ni u postavkama ne bi moglo isključiti.
Uvest će se signal za hitno kočenje. “Sustav će se aktivirati na način da će kočiona svjetla, štop svjetla početi treperiti u slučaju još većeg intenziteta i potrebe kritičnog vremena. Upalit će se svi pokazivači smjera kao znak upozorenja na opasnost što će dati vremena vozačima koji voze iza da mogu pravovremeno reagirati”, objasnio je za Dnevnik Nove TV Sinan Alispahić iz HAK-a.
Drugi sustav je kamera za praćenje lica vozača. Dekan Fakulteta prometnih znanosti Marko Šoštarić izjavio je da puno nesreća, posebno na autocestama, bude uzrokovano umorom vozača.
“Mi smo na fakultetu prije nekoliko godina radili na razvoju jednog takvog uređaja za rano otkrivanje umora vozača, tako da to svakako može biti pozitivan učinak na sigurnost cestovnog prometa”, istaknuo je.
Novi sustav koji bi na europskim prometnicama trebao smanjiti broj smrtno stradalih i do 30 posto pratit će same vozače unutar automobila, ukoliko uoči bilo kakvu distrakciju ako ste maknuli pogled s prometnice ili na svoj telefon, zvučno će vas upozoriti.
Alispahić je naglasio da će ti sustavi pridonijeti smanjenju broja poginulih, a lani je na prometnicama Europske unije poginulo čak 19.400 osoba.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeFOTOGALERIJA IZ MASLENICE / 3. Eko akcija čišćenja podmorja u čast Vinka Šimunića – Bubnja
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije(NE)RADNI DANI / Evo gdje danas u spizu…
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeFOTO / S. Katarina Teskera izabrana za novu opaticu benediktinskog Samostana sv. Marije u Zadru
-
Hrvatska4 dana prijePROGNOZA / Meteoalarm podignut na narančasti, stiže nevrijeme sa sjevera, evo gdje će najprije udariti





