Svijet
Zabrinjavajuće djelovanje jednog od najpoznatijih lijekova protiv bolova!
Jedan od najčešće konzumiranih lijekova u SAD-u, ali i svijetu, mogao bi ostaviti mnogo više posljedica na ljudski organizam od tek ublažavanja glavobolje.
Acetaminofen, također poznat kao i paracetamol, a koji se prodaje pod brendovima Tylenol i Panadol, također povećava i sklonost rizicima, kaže studija iz 2020. koja je pratila promjene u ljudskom ponašanju pod utjecajem ovog lijeka.
“Čini se da pod utjecajem acetaminofena ljudi osjećaju manje negativnih emocija kada razmišljaju o riskantnim potezima – jednostavno ne osjećaju jednaku razinu straha”, kaže neuroznanstvenik Baldwin Way sa sveučilišta u Ohiju, prenosi Science Alert.
“Gotovo četvrtina populacije u SAD-u uzima ove lijekove svaki tjedan. Smanjene percepcije o riziku i češće riskantno ponašanje mogli bi ostaviti rizik na društvo u cjelini”, dodaje.
Rezultati studije dodatno potvrđuju prethodna istraživanja koja sugeriraju da su efekti acetaminofena na ublažavanje boli također primjetni u raznim psihološkim procesima: umanjuju percepciju povrijeđenih osjećaja, umanjuju sposobnost za empatiju, a moguće da čak i zatupljuju kognitivne funkcije.
Istraživanje također daje naslutiti da bi se pod utjecajem acetaminofena mogla umanjiti sposobnost percepcije i evaluiranja rizika. Efekt lijeka možda je malen, ali ne treba ga se ignorirati, budući da je upravo acetaminofen najčešći sastojak lijekova u SAD-u – može ga se pronaći u čak 600 različitih lijekova koji se dobivaju na recept, ali i bez njega.
U seriji eksperimenata u kojima je sudjelovalo 500 sveučilišnih studenata, Way i njegov tim mjerili su koliko bi jedna doza od 1.000 miligrama acetaminofena (maksimalna dopuštena dnevna doza za odrasle) utjecala na rizično ponašanje sudionika u usporedbi s placebo lijekovima koji su nasumce davani sudionicima u kontrolnoj grupi.
U svakom od eksperimenata, sudionici su morali napuhati ispuhani balon na kompjuterskom monitoru, a svakim pojedinim klikom za napuhavanje zarađuju izmišljeni novac. Dane su im upute da zarade što je više izmišljenog novca moguće napuhavajući balon što je više moguće, ali da budu oprezni da balon ne pukne jer bi u tom slučaju izgubili sav novac.
Rezultati su pokazali da su oni sudionici koji su uzeli acetaminofen znatno više riskirali tijekom ove vježbe, u usporedbi s opreznijom placebo skupinom. Oni koji su bili pod utjecajem acetaminofena češće su gubili novac jer im je puknuo balon od kontrolne skupine.
“Ako niste skloni riziku, napuhat ćete balon malo i onda odlučiti uzeti novac jer ne želite da balon pukne i da izgubite sve što ste zaradili”, kaže Way. “Ali oni koji su na acetaminofenu pokazuju manje anksioznosti i negativnih emocija o tome koliko balon raste i koji su izgledi da će puknuti.”
Uz simulaciju s balonom, sudionici su također ispunjavali i upitnike tijekom još dva eksperimenta, gdje su ocjenjivali razinu rizika koju percipiraju u različitim hipotetskim scenarijima kao na primjer ulaganje cjelodnevne zarade u sportsku okladu, skakanje s mosta ili vožnja automobilom bez zaštitnog pojasa.
U jednom od upitnika primijećeno je da uzimanje acetaminofena smanjuje percepciju rizika u usporedbi s kontrolnom grupom, no u drugom, sličnom upitniku nije primijećen takav efekt .
Ipak, općeniti zaključak temeljen na prosječnim rezultatima različitih testova jest da postoji značajna povezanost između uzimanja acetaminofena i riskantnog ponašanja, čak i ako je primijećeni efekt malen.
Tim je rekao da su prepoznali da se učinci lijeka na riskantno ponašanje mogu objasniti i drugim vrstama psiholoških procesa, kao što je možda smanjenje anksioznosti.
“Moguće je da, kako balon raste, oni u placebo skupini osjećaju jaču anksioznost pri pomisli da bi mogao puknuti,” objasnili su znanstvenici. “Kada osjećaj anksioznosti postane prevelik, oni završe s eksperimentom. Moguće je da acetaminofen smanjuje tu anksioznost, što dovodi do riskantnijeg ponašanja.”
Istraživanje alternativnih psiholoških objašnjenja za ovaj fenomen, kao i istraživanje bioloških mehanizama odgovornih za učinke acetaminofena na izbore u ovakvim situacijama, trebalo bi se detaljnije istražiti u daljnjim studijama, rekao je tim.
Znanstvenici će također imati još prilike proučiti ulogu acetaminofena u ublažavanju boli, budući da su studije u posljednjih nekoliko godina pokazale da u mnogim slučajevima ovaj lijek nije efikasan, a ponekad nije ništa bolji od placeba, uz to što otvara rizike za razvoj drugih zdravstvenih problema.
Bez obzira na ozbiljnost tih rezultata, acetaminofen je još uvijek jedan od najkorištenijih lijekova u svijetu, a Svjetska zdravstvena organizacija smatra ga esencijalnim lijekom. Američki centar za kontrolu i prevenciju bolesti preporučuje ga kao lijek koji valja uzeti ako osoba smatra da ima simptome koronavirusa.
Možda ćemo morati još jednom razmisliti o takvim savjetima, kaže Way.
“Moguće je da će osoba koja ima koronavirus, a uzme acetaminofen, misliti da nije toliko rizično izići van i družiti se s prijateljima”, dodaje. “Potrebno nam je još istraživanja o učinku acetaminofena i drugih lijekova koji se izdaju bez recepta na naše izbore i rizike koje poduzimamo.”
Svijet
DUGOROČNA PROGNOZA / Pripremite se na teško ljeto: Stvara se klimatski fenomen, a s njim iznadprosječne vrućine i suša
Ulazak u ljeto 2026. obilježen je naglim i značajnim promjenama u oceanima i atmosferi, a najnoviji podaci potvrđuju ubrzan razvoj fenomena El Niño, koji bi do druge polovice godine mogao dosegnuti razinu tzv. “Super El Niña”.
Iako je riječ o globalnom klimatskom obrascu, njegove posljedice već se naziru i u Europi. Ključnu ulogu u ovom procesu ima snažan oceanski Kelvinov val koji je posljednjih tjedana znatno ojačao i potaknuo prijelaz iz višegodišnjeg utjecaja La Niñe u toplu fazu El Niña. Time se mijenja i globalna cirkulacija atmosfere, što će se odraziti i na vremenske prilike u Europi tijekom ljeta.
Prema najnovijim dugoročnim prognozama modela ECMWF i UKMO, Europa bi u ljeto 2026. mogla imati temperature iznad prosjeka na većem dijelu kontinenta. Najizraženije zatopljenje očekuje se od južne prema središnjoj i sjevernoj Europi, što je povezano s dotokom toplijeg zraka sa juga zbog područja niskog tlaka zapadno od Europe.

Istodobno, prognoze ukazuju na neujednačen raspored oborina. Veće količine kiše očekuju se u južnim, jugoistočnim i dijelom sjevernim dijelovima Europe, dok bi središnji i sjeverozapadni dijelovi kontinenta mogli imati manje oborina od prosjeka. Upravo kombinacija viših temperatura i manjka kiše povećava rizik od suše, osobito u središnjoj Europi, prenosi Večernji list.
Sličan obrazac potvrđuju i oba glavna prognostička modela. UKMO također predviđa jači južni dotok zraka prema Europi, što dodatno podiže temperature, dok raspored oborina ostaje podijeljen – više kiše na jugu i sjeveru, a manje u zapadnim i središnjim dijelovima kontinenta.
Analize prijašnjih jakih El Niño događaja pokazuju da takvi uvjeti često donose toplija ljeta u velikom dijelu Europe, uz promijenjene obrasce padalina. Iako se svaki događaj razlikuje, aktualne prognoze upućuju na sličan razvoj situacije i ovog ljeta.
Svijet
NA UDARU TOPLINSKIH VALOVA / Od sjevera sve do Mediterana: “Opasno visoke” temperature prijete Europi
Prošle godine toplinski valovi pogodili su područje od Mediterana do Arktika, a Grenland je izgubio 139 milijardi tona leda, prema novom izvješću Copernicusa, dok je solarna energija dosegnula nove visine.
Gotovo cijela Europa prošle je godine zabilježila iznadprosječne temperature, dok su šumski požari spalili rekordne površine, a toplinski valovi zahvatili su kontinent od sjevera do juga, pokazuje opsežna nova klimatska studija.
Godina 2025. donijela je temperaturu od 46°C u Portugalu, temperature od 30°C unutar Arktičkog kruga te 20 velikih šumskih požara istovremeno u Španjolskoj.
„Opasno visoke“ temperature uzrokovale su „posljedice za društva i ekosustave diljem Europe“, navodi se u izvješću o stanju klime u Europi, prenosi CNN.
Studiju su izradili Copernicusova služba za klimatske promjene i Svjetska meteorološka organizacija.
„Od UK-a do istočne Europe“
U Britaniji je, navodi se, godina donijela najtoplije ljeto ikad zabilježeno, „nacionalno značajne“ nestašice vode, rekordan broj šumskih požara i gubitke za poljoprivrednike u iznosu od 800 milijuna funti.
Iako je zemlja i ranije imala vrlo vruća ljeta, uključujući poznatu 1976. godinu, ekolozi su zabrinuti zbog toga koliko su takvi događaji postali učestaliji i rasprostranjeniji.
Samantha Burgess iz Copernicusa rekla je za Sky News da je vrućina 1976. bila „vrlo lokalizirana“ nad Britanijom.
No prošli lipanj donio je „uvjete toplinskog vala praktički od Ujedinjenog Kraljevstva sve do istočne Europe, do Grčke“.
Hilary McGrady, čelnica najveće europske organizacije za zaštitu prirode, National Trusta, rekla je za Sky News: „Ove iznimne godine sada postaju nova norma.“
Organizacija je nedavno pozvala svojih pet milijuna članova da pišu svojim zastupnicima o zaštiti britanske ugrožene divljine i ruralnih područja.
„Potrebne su hitne mjere za prilagodbu i smanjenje emisija tempom koji zahtijeva znanost“, rekla je za Sky News.
Zašto je Europa kontinent koji se najbrže zagrijava?
Ekstremni vremenski uvjeti prošle godine često su bili pojačani klimatskim promjenama, budući da se kontinent zagrijava brže od bilo kojeg drugog.
Copernicus navodi četiri razloga za taj trend, uključujući blizinu Europe arktičkoj regiji, koja se sama zagrijava najmanje tri puta brže od globalnog prosjeka.
Kontinent također postaje sunčaniji, a promjene u vremenskim obrascima uzrokuju snažnije toplinske valove.
Područja prekrivena snijegom, koja reflektiraju sunčevu toplinu, također se tope.
Tračak nade
Ipak, izvješće donosi i tračak nade jer je solarna energija dosegnula rekordne razine.
Osigurala je 12,5% električne energije u Europi, u odnosu na 10,3%, potaknuto povećanjem instalacija i činjenicom da kontinent postaje sunčaniji.
Od 1980-ih, stroži propisi smanjili su onečišćenje aerosolima iz automobila i elektrana; to je razbistrilo nebo od reflektirajućih čestica, omogućujući većem broju sunčevih zraka da dopru do kontinenta.
Međutim, prema industrijskom udruženju Solar Energy UK, solarni paneli ne funkcioniraju dobro ako se previše zagriju.
Svijet
Njemački kardinal Marx želi dijeliti blagoslove istospolnim parovima. Što će reći papa Lav XIV?
Njemački kardinal Marx je poslanicom svojoj biskupiji provocirao papu da konačno jasno kaže što misli o blagoslovu istospolnih parova. Odgovor je brzo stigao, iz druge ruke: Lav XIV. “nije baš oduševljen”
Katolička crkva još je daleko od mogućnosti crkvenog vjenčanja homoseksualnih parova, iako je papa Franjo jasno rekao kako se “nikome” ne smije uskratiti blagoslov. No njegov nasljednik papa Lav XIV. je, iako je već duže od godinu dana na čelu Crkve, dosad izbjegavao jasno reći svoje mišljenje i o tom pitanju.
No nakon inicijative njemačkog kardinala to više nije bilo moguće. Doduše Marx je poslanicu uputio svojoj nadbiskupiji München-Freising, ali dodatnu težinu svakako ima što je on i bivši predsjednik Njemačke biskupske konferencije i u njoj se poziva na smjernice i te Konferencije i Središnjeg odbora njemačkih katolika (ZdK).
I kardinal Marx ukazuje kako Crkva blagoslov vjenčanja može dati samo ženi i muškarcu, ali blagoslov bi mogli dobiti – svi.
“Nijedan par ne smije biti odbijen”
Piše i kako sakrament braka “nije moguć” za homoseksualne parove, ali se “odustaje od dosadašnjeg kategoričkog ‘ne’ blagoslovu tih parova”. U duhu pape Franje ponavlja kako “niti jedan par ne smije biti odbijen” i kako “Crkva parovima koji su povezani ljubavlju iskazuje priznanje i nudi im pratnju”. Niti kardinal ništa ne naređuje dušobrižnicima u svojoj nadbiskupiji, ali im to savjetuje kao “temelj pastoralnog djelovanja”, podsjeća Deutsche Welle.
Smjernica o blagoslovu “svih” parova usvojena prije godinu dana već se provodi u biskupiji Limburg, na čijem je čelu donedavni predsjednik Njemačke biskupske konferencije i nasljednik kardinala Marxa, Georg Bätzing. Parovi mogu dobiti blagoslov i u biskupijama Trier te Rottenburg‑Stuttgart jer je to još uvijek uvelike u nadležnosti tamošnjeg biskupa. Utoliko sasvim drukčija situacija vlada ondje gdje glavnu riječ imaju konzervativni biskupi, primjerice u biskupijama Köln, Regensburg ili Passau.
Svi su pozvani slijediti Isusa
Papa Franjo je rekao da pred nikim vrata crkve ne smiju ostati zatvorena i kako blagoslov trebaju dobiti svi koji ga žele.Foto: Vatican Media/picture alliance
Očito je to sad već bilo previše za papu Lava XIV. U zrakoplovu pri povratku sa svog puta po Africi je izjavio kako se Vatikan ne slaže s formalnim blagoslovima homoseksualnih parova izvan onoga što je dopustio papa Franjo, kada je rekao da “svi” mogu primiti blagoslov. Potom je Lav dodao i kako je čuvena i sporna Franjina izjava blagoslova za tutti, tutti, tutti (“svi, svi, svi”) izraz uvjerenja Katoličke crkve “kako su svi dobrodošli i pozvani slijediti Isusa”, ali tu su i granice gdje Crkva “nije spremna prihvatiti” veću liberalizaciju, piše DW.
“Skloni smo misliti kako Crkva, kada govori o moralu, govori samo o seksualnom moralu. U stvarnosti, mislim da postoje mnogo veće i važnije teme poput pravde, ravnopravnosti, slobode muškarca i žene, vjerske slobode”, izjavio je papa Lav XIV. u avionu na povratku s puta po Africi.
Već u avionu pri povratku iz Afrike je papa upozorio Nijemce: da, blagosloviti se mogu “svi”, ali i to ima granica koje Crkva ne želi prijeći pod njegovim vodstvom.
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prijeMORATE U SPIZU? Danas u Zadru rade sljedeće trgovine…
-
magazin2 dana prijeSUBOTNJA ŠPICA!
-
magazin4 dana prijeSPORTSKI ULAZAK U LJETO / Doživite Maslenica Sunset Run 2026. Prijave su otvorene!
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeVanja Čvrljak izabran za direktora Turističke zajednice Zadarske županije





