Connect with us

Hrvatska

Uvode se visoke kazne za lažna bolovanja, na vrata će dolaziti kontrolori HZZO-a

Objavljeno

-

Ministarstvo zdravstva u zakonskim izmjenama, upućenima u javnu raspravu, predlaže povećanje maksimalnog iznosa participacije s dvije na četiri tisuće kuna, a povećavaju se i iznosi participacije za razne bolničke usluge pacijentima koji nemaju dopunsko zdravstveno osiguranje. 

Uz ostalo, za pacijente bez dopunskog zdravstvenog osiguranja raste i participacija za specijalističku zdravstvenu zaštitu s 25 na 33 kune, za specijalističku dijagnostiku s 50 kuna na 67 kuna, kao i za troškove bolničkog liječenja sa sto na 134 kune.

Predlagatelj – Ministarstvo zdravstva očekuje da će te promjene, uz ostalo, pridonijeti održivosti zdravstvenog sustava.

Uz izmjene Zakona o obveznom zakonskom osiguranju u javnoj su raspravi do 3. studenoga i izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti, a riječ je o dva ključna zdravstvena zakona, najavljena kao početak reforme zdravstvenog sustava.

Zakonskim izmjenama predviđa se i uvođenje preventivnih zdravstvenih pregleda, no detalji cjelokupnog koncepta obaveznih sistematskih pregleda tek će naknadno biti utvrđeni pravilnikom.

Jedinstvena lista lijekova

Novost je i uvođenje jedinstvene HZZO-ove liste lijekova, ortopedskih pomagala i drugih medicinskih proizvoda, bez dosadašnjih naznaka za osnovnu, dopunsku ili dodatnu listu.

Povećava se i dobna granica osiguranika koji imaju pravo na naknadu za bolovanje na teret HZZO-a sa 65 na 70 godina, uz uvjet navršenih 15 godina mirovinskog staža.

Kako je bilo i najavljivano, uvodi se stroža kontrola bolovanja. Uz kontrolu rada doktora primarne zdravstvene zaštite, kontrolori HZZO-a ubuduće će moći doći zakucati na vrata pacijentu na bolovanju.  Za liječnika koji neosnovano propiše bolovanje, predlaže se prekršajna novčana kazna od 660  do 2650 eura. Predviđena je i kazna za pacijente na “lažnom bolovanju”, u iznosu od 1060 do 1990 eura ako “namjerno sprječavaju ozdravljenje” ili tijekom bolovanja rade neke druge, primjerice poljoprivredne poslove.

Prijedlogom izmjena Zakona o zdravstvenoj zaštiti jača uloga domova zdravlja, a predviđeno je i smanjivanje njihova broja tako da bi ubuduće svaka županija trebala imati jedan dom zdravlja koji bi pružao veću mogućnost specijalističkih pregleda. Očekuje se da će se u domovima zdravlja posljedično zaposliti više specijalista ili da će se sklapati ugovori s bolnicama o radu njihovih specijalista “na terenu”. Ravnatelj doma zdravlja dobit će ovlasti organizacije primarne zdravstvene zaštite na svom području, a uključivanjem bolničkih specijalista u domove zdravlja povećat će se dostupnost njihovih usluga.

Županijske bolnice postaju državne

Na razini bolničkog sustava, prenijet će se osnivačka prava nad općim bolnicama sa županija na državu, tako da će sve bolnice, izuzev specijalnih, postati državne. Svaka županija imat će samo jednu opću bolnicu te se predlaže funkcionalna integracija bolnica.

Otvara se i mogućnost pojedinim bolnicama da se organiziraju kao centri izvrsnosti za pojedine bolesti, dijagnostičke i terapijske postupke, uvodi se načelo kvalitete, umjesto kvantitete, a kao važan cilj navodi se jednaka dostupnost zdravstvene zaštite u svim dijelovima Hrvatske.

Županije zadržavaju svoja osnivačka prava nad domovima zdravlja, zavodima za hitnu medicinu i zavodima za javno zdravstvo.

U okviru zdravstvenog turizma,  lječilišne usluge i usluge medicinskog wellnessa uređuju se kao zdravstvene usluge, a mogu se pružati samo izvan kapaciteta ugovorenih sa HZZO-om.

Bolnička Povjerenstva za lijekove dobivaju zadaću da svaka tri mjeseca izvještavaju ravnatelje o ishodima liječenja i potrošnji skupih lijekova.

Uvodi se i novi uvjet za doktore medicine, tj. jedna godina radnog iskustva u primarnoj zdravstvenoj zaštiti prije odobravanja specijalizacije.

Novine se uvode i u Hrvatski zavod za hitnu medicinu koji će biti nadležan i za sanitetski prijevoz i telemedicinu.  Donijet će se i Mreža hitne medicine i sanitetskog prijevoza te će se pravilnikom urediti njihova organizacija.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

MMF podigao prognozu rasta hrvatskog gospodarstva

Objavljeno

-

Hrvatsko gospodarstvo porast će u ovoj godini za tri posto, snažnije no što su pokazivale procjene od prošle jeseni i višestruko jače od prosjeka eurozone, izračunao je Međunarodni monetarni fond (MMF) u redovnom proljetnom izvješću. U listopadu lani MMF je u redovnim jesenjim prognozama za svjetsko gospodarstvo Hrvatskoj u 2024. predviđao rast po stopi od 2,6 posto.

U 2025. hrvatsko gospodarstvo trebalo bi po njihovim prognozama porasti za 2.7 posto. Snizili su pak procjenu inflacije u ovoj godini, s 4.2 posto, prognoziranih u listopadu, na 3.7 posto. U idućoj godini očekuju znatno usporavanje rasta cijena, na 2.2 posto.

Znatno su promijenili procjenu stanja tekućeg računa bilance plaćanja u ovoj godini i sada očekuju da će ona iskazati višak od 1.5 posto. Jesenas bili su predviđali manjak od 0.4 posto. Za 2025. godinu također predviđaju višak na tekućem računu bilance plaćanja, i to u visini 0,9 posto.

Blago su pak snizili procjenu stope nezaposlenosti u ovoj godini, za 0.1 postotni bod, na 5.8 posto. U idućoj godini trebala bi se po njihovim izračunima spustiti na 5.5 posto.

Slabašni rast eurozone

Gospodarstvo eurozone trebalo bi pak u ovoj godini porasti samo 0.8 posto, izračunali su u MMF-u, snizivši za 0.1 postotni bod prognozu iz siječnja. MMF u zimskom izvješću objavljuje samo prognoze za svjetsko gospodarstvo i za velika gospodarstva i regije.

U idućoj godini aktivnost bi u zoni primjene zajedničke europske valute po njihovim novim izračunima trebala porasti za 1.5 posto, za 0.2 postotna boda slabije no što su pokazivale zimske projekcije. U skupini ‘velikih’ gospodarstava u eurozoni najveći rast i u najnovijim projekcijama MMF prognozira Španjolskoj, i to po stopi od 1.9 posto, još snažniji no su bili predviđali početkom godine.

Francuskom i talijanskom gospodarstvu sada prognoziraju rast po stopi od po 0.7 posto, nešto blaži no što su očekivali u siječnju. Snizili su i procjenu ovogodišnjeg rasta Njemačke, najvećeg gospodarstva, s 0.5 na svega 0.2 posto.

Novi izračuni MMF-a pokazuju da bi inflacija u 20-članom gospodarstvu trebala u ovoj godini usporiti na 2-4 posto, s 5-4 posto u 2023. U 2025. rast cijena trebao bi dodatno usporiti, na 2-1 posto, i približiti se nadomak razini od dva posto koju cilja Europska središnja banka.

MMF naglašava da će se rast u eurozoni oporaviti, ali s vrlo niskih razina, upozoravaju, napominjući da aktivnost koče šokovi iz prethodnog razdoblja i stroga monetarna politika. Kako bi obuzdao inflaciju, ECB je od srpnja 2022. do rujna 2023. podigao kamatne stope u eurozoni za 4.5 postotnih bodova.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hotel Jezero na Plitvicama domaćin Wine ViP Eventa

Objavljeno

-

By

Wine ViP Evenat događaj koji nudi lijepo druženje za ljudu iz turizma a koji će organizirati 19.travnja od 15 sati u hotelu Jezero u Plitvicama Turistička zajednica Plitvičkih jezera i Turistička zajednica područja Plitvičke doline zajedno sa Dantesom i njegovim timom.

Želja im je da organiziraju događaj sa puno druženja i degustiranja vrhunskih proizvoda poput vina, rakija, likera, suhomesnatih proizvoda, sira i raznih drugih delicija.

Ulaz je BESPLATNAN – kao i degustacije vina, rakija, likera, sira i raznih delicija, a i predavanja i edukacije su besplatne za sve goste iz turizma i ugostiteljstva cijele Like i kontinentalne Hrvatske.

Obavezno je da potvrdite dolazak čim prije direktno telefonom na 099 732 5985 (Danica) ili na email marketing@plitvickedoline.hr ili prilikom dolaska na prijemnom pultu

Event je namijenjen ugostiteljima – vlasnicima ugostiteljsko turističkih objekata kao i njihovim djelatnicima (konobarima, barmenima, kuharima,…), vlasnicima hotela, pansiona, kuća za odmor, iznajmljivačima i vlasnicima apartmana, vlasnicima i voditeljima trgovina, veleprodajama hrane i pića i svima koji su povezani uz turizam a žele unaprijediti svoje poslovanje u svijetu enogastronomije i turizma općenito.

Program događaja započinje od 15 sati i traje do 21 sat.

Osim druženja i degustiranja biti će orgnizirane tri fantastične edukativne radionice.

Prva radionica je Lička gastro čarolija a koju će voditi edukatorica Chefica Doris Vlah. Radi se o  edukativnoj gastronomskoj radionici i prezentaciji moderne ličke kuhinje za kuhare i Chefove. A nakon toga dvije radionice o važnosti podizanja izvrsnosti usluge, mentorice i stručnjakinje za gostoljubivost Sanje Krmpotić pod nazivom Gostoljubivost – ključ budućnosti ugostiteljstva i turizma, te savjetnice i edukatorice za customer service, Svjetlane Ranek Franjul sa temom – Moć  emocije u ugostiteljstvu i hotelijerstvu.

Edukativni dio završavamo sa prezentacijom rezultata projekta Tajni gost, a koju će imati direktorica agencije Heraklea Željka Bakmaz.

A nakon toga slijedi druženje sa partnerima izlagačima uz degustaciju raznih pića i delicija.

Neki od 25 vrhunskih izlagača su Vina Prelac, Dukat sirevi, Vinska kuća Matić, OŠO, Mesna industrija Janežić, OPG Dean Prodan, OPG Turkalj, Suza rakije i likeri, Premium začini, Matiška vina, Pepas savijače, Vinarije Iuris, Đurinski i Florijanović, Veleučilište PAR Rijeka i Srednja škola Plitvička jezera, Alexandercommerce, PIK Vrbovec, OPG Furlan, Plitvička štrudla, Slovin Slunj, Zigante tartufi, Destilerija Pavelić, Sirana Runolist, Vina Antunović – Vinaija Lika,…

Organizatori vas pozivaju na “čašicu” razgovora, druženja i edukacija!

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Otvorena sva biračka mjesta u inozemstvu, jedna država ima ih najviše

Objavljeno

-

By

U inozemstvu, gdje se izbori za Hrvatski sabor održavaju dva dana, u utorak i srijedu, u utorak su otvorena sva biračka mjesta određena za izbore, pa i ona u Dohi i Dubaiju, u kojima je vrijeme izrazito loše.  

Sva su biračka mjesta otvorena, pa i ona u Dohi i Dubaiju u kojima pada obilna kiša i puše snažan vjetar, doznaje se u utorak u Državnom izbornom povjerenstvu (DIP).

Na tim biračkim mjestima nema puno birača, u Dubaiju, u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, aktivo ih se registriralo 16, a prethodno 42. To su birači s prebivalištem u Hrvatskoj koji su željeli glasovati u inozemstvu, pa su zatražili prethodnu registraciju.

U Dohi (Katar) aktivno se registriralo 15, a prethodno 33 birača.

Izbori za Hrvatski sabor počeli su u ponedjeljak u 23 sata po hrvatskom vremenu u Australiji, a u utorak u 7 sati otvorena su biračka mjesta u 20-ak europskih država.

U inozemstvu, u 11. izbornoj jedinici koju praktično čini cijeli svijet, izbori za Sabor održavaju se u 41 državi, na 110 biračkih mjesta, a njihovo otvaranje, mjereno hrvatskim vremenom, određeno je vremenskom zonom u kojoj se nalaze.

Na popisu država u kojima se ti izbori održavaju su i Kina, Indonezija, Čile, Argentina, Kanada, SAD itd.

Od 110 biračkih mjesta u inozemstvu, najviše ih je u Bosni i Hercegovini, 43, od čega četiri u Orašju u kojemu su prvi put otvorena biračka mjesta za saborske izbore.

Za razliku od izbora 2020. na ovim se neće glasovati u Finskoj, Japanu, Izraelu i Ukrajini, no hoće u Čileu, Indoneziji, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Republici Južnoj Africi.

U 11. izbornoj jedinici biraju se tri od 151 saborskog zastupnika.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu