Kako starite, možda ste primijetili da vam se čini da godine lete sve brže i brže. Niste jedini: naša percepcija vremena se značajno mijenja kako starimo.

Važno je prvo razumjeti zašto se mnogima od nas čini da godine brzo prolaze. Jedan od razloga je taj što, kako starimo, kalendarske jedinice poput godine postaju sve manji i manji udio u našem ukupnom životu, piše HuffPost.

Drugi razlog je u tome kako naša sjećanja utječu na naše iskustvo vremena.

Ljudski mozak nije programiran da konstantno prati vrijeme i stoga kada treba prosuđivati o duljim vremenskim razdobljima, poput dana, mjeseci ili godina, koristi broj sjećanja formiranih u tim razdobljima kao smjernicu koliko su razdoblja trajala.

Uzmite u obzir i to da smo skloni stvaranju mnogo manje novih sjećanja kasnije u životu u usporedbi s našim mladim godinama. Kao dijete neprestano ste učili nove vještine u izvannastavnim aktivnostima, stjecali nova znanja u školi, upoznavali nove ljude u razredima i radili različite, uzbudljive stvari u svom svakodnevnom životu.

Međutim, kako starite, općenito imate manje novih iskustava i možete biti zaglavljeni u sličnoj rutini godinama, zbog čega se život čini ustajalijim.

Traženje novih iskustava je ključ za usporavanje vremena

Možete svakodnevno vježbati i zdravo se hraniti i živjeti dug život, a iskusiti kratak.

Jako je važno redovito mijenjati rutine, ići na odmor u egzotične krajeve i imati što više novih iskustava koja nam mogu poslužiti da se usidre u sjećanje.

Stvaranje novih sjećanja produljuje psihološko vrijeme i produljuje našu percepciju života.

Slično tome, kognitivno opterećenje potrebno za učenje nove vještine može utjecati na način na koji doživljavamo vrijeme.

Ambivert je osoba koja se, u spektru osobnosti, nalazi između introverta i ekstroverta. Zbog toga što imaju karakteristike i jedne i druge skupine, ambiverti u društvu rade savršen balans.Osobnost je ono što određuje način na koji komuniciramo sa svijetom oko sebe i kako reagiramo na njega te se ona može okarakterizirati na brojne načine.

Jedna od najčešćih podjela vezanih za osobnost je ona na introverte, ekstroverte i ambiverte.

Ekstroverti su osobe koje svoju energiju dobivaju iz druženja i komuniciranja s ljudima dok su introverti one osobe koje najviše vole biti same ili se družiti u vrlo malim skupinama ljudi i to na kratko.

No, u ‘zlatnoj sredini’ između ekstroverata i introverata nalaze se ambiverti koji dijele karakteristike i jedne i druge skupine.

Karakteristike ambiverta

S obzirom na to da se ambivert nalazi između introverta i ekstroverta, njegove su karakteristike također kombinacija prve dvije osobnosti. Upravo zato, ambiverte se smatra odličnim slušaocima i komunikatorima.

Oni za razliku od ekstroverta koji puno pričaju i malo slušaju te introverta koji puno promatraju i slušaju, a malo pričaju, pronalaze balans i znaju kada treba slušati, a kada komunicirati.

Ambiverti su, također, empatični i znaju funkcionirati u gotovo svakoj situaciji jer imaju odličnu sposobnost analiziranja ljudi i njihovog ponašanja te se mogu prilagoditi okolnostima.

Zbog toga su i vrlo vrijedni članovi svake grupe u kojoj se nađu jer rade balans između ekstroverata koji puno pričaju i razgovaraju s bilo kim te introverata kojima će olakšati uključivanje u razgovor.

Kako znati jeste li ambivert?

Ako niste sigurni kojoj osobnosti vi pripadate i jeste li možda ambivert, razmislite o tome koje se tvrdnje odnose na vas. Ako većinu tvrdnji za sebe smatrate točnima, onda ste ambivert.

1. Volim se družiti i biti s ljudima, ali mi je brzo potreban vlastiti mir.

2. Zanimljivo mi je kada sam u centru pažnje, ali ne volim da to predugo traje.

3. Svejedno mi je obavljam li određene zadatke u skupini ili sam.

4. Volim svoje slobodno vrijeme, ali ako ga ima previše, postaje mi dosadno.

5. Kada je riječ o vjerovanju drugima, ponekad sam skeptičan, a ponekad odmah stvorim povjerenje.

7. Ako provedem previše vremena sam, postane mi dosadno, ali ako sam predugo s ljudima, to me iscrpi.

8. Neki ljudi za mene smatraju da sam previše povučen dok drugi misle da sam previše društven.

Idealna zanimanja za ambiverta

Idealno zanimanje za ambiverta je ono u kojoj postoji balans između suradnje s ljudima i samostalnog rada jer u takvom okruženju mogu ugoditi i svojoj ekstrovertnoj strani i svojoj introvertnoj strani. Stoga, najbolja zanimanja za ambiverta bi bila:

– prodaja

– voditelj projekta

– producent na radiju, televiziji, filmu i slično

– dizajner interijera

– učitelj

Zaključak

Ambivert je karakteristika osobnosti koja se nalazi između ekstroverta koji energiju crpe iz društvenih događanja i druženja s ljudima te introverta koji najviše vremena vole provoditi sami te biti minimalno okruženi ljudima.

Ambiverti su, zbog toga što su ‘pokupili’ karakteristike i od introverata i ekstroverata, odlični slušaoci i komunikatori, iznimno su empatični te se odlično snalaze u gotovo svakoj situaciji. S obzirom na to da se vole družiti, ali i da cijene svoj mir, idealna zanimanja za ambiverta su učitelj, dizajner interijera, prodaja i slično.

VOLITE jesti plodove mora? Nakon ovoga mogli biste dvaput razmisliti, jer novo je istraživanje pokazalo da neki naši omiljeni plodovi mora mogu sadržavati opasne kemikalije.

Istraživanje provedeno na Sveučilištu Dartmouth utvrdilo je da, iako konzumacija plodova mora ima dokazane zdravstvene dobrobiti, plodovi mora mogu sadržavati kemikalije koje su potencijalno opasne za naše zdravlje.

Objavljeno u časopisu Exposure and Health, ovo je istraživanje ispitalo 1829 stanovnika New Hampshirea o njihovom unosu morskih plodova kako bi se analizirao utjecaj na njihovo zdravlje, a do ovih su zaključaka došli.

Najviše vječnih kemikalija u školjkama, škampima i jastozima

Ispitanici su rekli da od morskih plodova i riba najčešće konzumiraju losos, bakalar, škampe i konzerviranu tunu, a znanstvenici su u njima pronašli čak 26 različitih oblika “vječnih kemikalija” (PFAS). Otkrili su i da školjke, škampi i jastozi imaju veće koncentracije PFAS-a od ribe.

Znanstvenici su otkrili da stanovnici New Hampshirea konzumiraju više plodova mora od prosječnog Amerikanca pa bi mogli biti izloženi većem riziku od vječnih kemikalija, a istraživanje je došlo do sličnog zaključka kao i jedno o kojemu smo prethodno pisali, a to je da je puno bolje jesti manje ribe.

Jesti poput lososa puno je bolje i zdravije nego jesti losos, pokazalo je to istraživanje, o kojemu smo pisali ovdje. Naime, male ribe kojima se divlji lososi hrane žive kraće, a one se hrane biljkama i algama i manje su izložene vodenim toksinima i vječnim kemikalijama.

Vječne kemikalije u vodi i hrani kao velik problem

Vječne kemikalije štetne su za naše zdravlje, a mnoga su istraživanja pokazala da mogu poremetiti hormone, oslabiti kosti ili povećati rizik od nekih bolesti. Također su povezane s rakom, urođenim manama, bolestima bubrega i drugim ozbiljnim zdravstvenim problemima.

Poznate su kao vječne kemikalije jer im je potrebno jako puno vremena da se razgrade i nevjerojatno je teško riješiti ih se. Mnoga prethodna istraživanja usredotočila su se na njihovu prisutnost u vodi, ali znanstvenici kažu da je hrana kontaminirana ovim kemikalijama vjerojatno najveća prijetnja ljudskom zdravlju.