Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

LJETU JE KRAJ? Sunčano i vruće još danas. U petak nevremena – pljuskovi i grmljavina, a evo što donosi sljedeći tjedan…

Objavljeno

-

Danas pretežno sunčano i vruće. Prema večeri sa zapada naoblačenje, a navečer te osobito u noći na petak ponajprije u Istri i na sjevernom Jadranu kiša i grmljavina, lokalno moguće i izraženiji pljuskovi. Vjetar slab i umjeren južni i jugozapadni, na Jadranu umjereno, na sjevernom dijelu i pojačano jugo. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom od 32 do 37 °C.

U petak promjenljivo i nestabilno uz mjestimičnu kišu i grmljavinu, lokalno moguće i nevrijeme te obilnije pljuskove. Vjetar u unutrašnjosti slab i umjeren jugozapadni i zapadni, poslijepodne na sjeveru i sjeverozapadni. Na Jadranu će zapuhati umjeren i jak sjeverni i sjeverozapadni vjetar, na krajnjem jugu prijepodne i dalje umjereno jugo. Jutarnja temperatura zraka od 17 do 22, na Jadranu između 23 i 26 °C. Najviša dnevna od 26 do 31, na krajnjem istoku i jugu i do 33 °C.

IZGLEDI VREMENA:

U petak vrlo promjenljivo i nestabilno uz mjestimičnu kišu i grmljavinu, lokalno moguće i jače nevrijeme. Kiša će ponegdje i izostati, vjerojatnije u dijelu Dalmacije. U dane vikenda pretežno, u unutrašnjosti djelomice sunčano, no ne sasvim stabilno pa treba računati na poneki pljusak ili kratkotrajnu kišu, posebice u unutrašnjosti. U unutrašnjosti će u petak puhati slab i umjeren zapadni i jugozapadni vjetar, potom sjeverni i sjeverozapadni, na istoku i jak. Na Jadranu će zapuhati sjeverozapadnjak, u petak u prvom dijelu dana i pojačan, a u nedjelju uz obalu i bura. Vrućina će popustiti, osobito u unutrašnjosti.

 

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTO Otvoren vrtić Višnjik III, područni odjel DV-a Radost

Objavljeno

-

By

Športskom centru Višnjik gdje već djeluju dva područna odjela, u utorak, 27. rujna 2022. svečano je otvoren i treći područni odjel gradskoga Dječjega vrtića Radost. Ovaj je odjel smješten na prvom katu zgrade, a u prethodnom je razdoblju cijeli prostor preuređen i prilagođen suvremenom standardu, te opremljen namještajem, didaktikom, kuhinjom i ostalim sredstvima.

Na simboličan način ovaj odjel rezanjem vrpce otvorili su Maro i Lucija, polaznici vrtića, te Branko Dukić, zadarski gradonačelnik.

dječji-vrtić-višnjik-III-otvaranje-zadar

Govoreći nazočnima poslije čina otvaranja Larisa Pavlović Petani, ravnateljica DV-a Radost, istaknula je kako je po međunarodnim konvencijama pravo svakoga djeteta na svu moguću skrb, pa i na smještaj u vrtićima, nit koju valja dosljedno slijediti. Također, istaknula je kako su područni odjeli Višnjik IVišnjik II i Višnjik III smješteni u prostoru Športskoga centra Višnjik čijim se sadržajima svi polaznici vrtića rado koriste u sklopu svojih programa.
– Ovaj je objekt obnovljen, prilagođen, uređen i opremljen u suradnji Grada ZadraUO-a za odgoj i školstvo i ŠC- Višnjik i na tomu zahvaljujemo svima – rekla je, uz ostalo Larisa Pavlović Petani.

dječji-vrtić-višnjik-III-otvaranje-zadar

Branko Dukić, zadarski gradonačelnik, u prigodnoj je riječi kazao i to kako Grad Zadar ozbiljno i odgovorno osmišljava plan i program stvaranja uvjeta za širenje vrtićkih prostora i sadržaja, ali i za uređenje postojećih, te da i ovaj objekt, Višnjik III, potvrđuje da se Grad Zadar, UO za odgoj i školstvo i ostali upravi odjeli dosljedno drže toga plana i programa.
– Iskreno vjerujem da ćemo u sljedećem razdoblju održati zamišljenu dinamiku i da ćemo u danom trenutku imati osigurano mjesto za svako dijete predškolske dobi – zaključio je Branko Dukić.

dječji-vrtić-višnjik-III-otvaranje-zadar

Otvaranju područnoga Odjela Višnjik III pribivali su uz Branka Dukića, Josu Nekića, pročelnika UO-a za odgoj i školstvo, Denisa Karlovića, direktora ŠC-a Višnjik, još i brojni pročelnici gradskih upravnih odjela, zaposlenici dječjih vrtića, članovi upravnih vijeća gradskih vrtića, itd.

Izvor: Visnjik.hr

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTOGALERIJA SA SVEUČILIŠTA) OKRUGLI STOL “TURIZAM KAKAV ŽELIMO” Fain: Imamo 33 tisuće kreveta, svi su zauzeti, a prijavljeno 19 tisuća gostiju!?

Objavljeno

-

By

Ususret Svjetskom danu turizma Odjel za turizam i komunikacijske znanosti Sveučilišta u Zadru sinoć je, u prostorijama Jedriličarskog kluba Uskok, organizirao okrugli stol „Turizam kakav želimo“. Zbog najavljene kiše odgođeno je čišćenje plaže Vitrenjak, u kojemu će, u novom terminu, kako je najavljeno, uz učenike Ekonomsko-birotehničke i trgovačke škole sudjelovati studenti novog diplomskog studija Održivi razvoj turizma.

Učenici EBTŠ uvodno su prezentirali rezultate istraživanja „Zadovoljstvo lokalnog stanovništva razvojem i utjecajem turizma u gradu Zadru“, u kojemu su kao najpozitivnije strane turizma istaknute veća potrošnja i rast zaposlenja, dok je najveće nezadovoljstvo domaćih žitelja vezano uz nedostatak parkirališnih mjesta tijekom sezone.

Nastavnici s Odjela za turizam i komunikacijske znanosti doc. dr. sc. Tomislav Klarin i dr. sc. Gabrijela Vidić prezentirali su rezultate fokus grupa provedenih u Ravnim kotarima s različitim dionicama i predstavili strateški okvir, akcijski plan i smjernice za razvoj održivog razvoja turizma tog područja. Kao prednosti Ravnih kotara i Bukovice istaknuti su prirodna i kulturna baština, gastronomija, mir, blizina obale, seoski turizam, a najlošije je stanje s ponudom izleta i lokalnim transportom. Razvoj turizma tamošnji žitelji i dionici turističke ponude uglavnom vežu uz poljoprivredu i enogastronomsku ponudu.

Središnji dio večeri bio je okrugli stol na temu „Turizam kakav želimo“, u kojemu su sudjelovali predsjednik Udruženje hrvatskih putničkih agencija Tomislav Fain, direktorica Turističke zajednice Zadarske županije Mihaela Kadija, ravnatelj Parka prirode Vransko jezero Danijel Katičin, ravnateljica Zadar Cruise Port – Putničke luka Gaženica Rebeka Pevec te menadžer u Turisthotelu Ivan Niseteo, uz moderiranje izv. prof. dr. sc. Božena Krce Miočić.

– Teško je uvijek slušati kritike na račun našeg turizma, no on je dobar, a vrhunac sezone donosi opterećenje u većini destinacija. Svjesni smo da takve situacije ponekad teško padaju žiteljima i da je potrebno rješavati neke probleme. Oni koji zarađuju od turizma su zadovoljni, realni sektor također, a mi moramo raditi na tome da povećamo udio hotelskog smještaja, a ne da se on smanjuje, rekla je Kadija.

Ravnatelj Parka prirode Danijel Katičin istaknuo je kako je ovoj ustanovi primarna zaštita prirode, a ne posjećivanje, od kojeg se ipak ostvaruju značajni prihodi. Veću štetu čini im odlaganje otpada i nekontrolirana poljoprivredna proizvodnja, posebice upotreba pesticida.

– Na sreću ili nažalost, Vransko jezero nije dostiglo izazove poput uvale Mir, Roškog slapa ili Plitvičkih jezera, koji su došli u fazu da moraju zaustavljati posjetitelje.

Ivan Niseteo najavio je dvije važne novosti u Turisthotelu – pretvaranje postojećeg hostela na Forumu u hotel i gradnju novog hotela na prostoru nekadašnjeg kina Pobjeda. Projekti su na početku, a u najboljem slučaju mogli bi biti dovršeni u roku od dvije godine.

„Turizam kakav želimo“ je događanje koje je organizirano u okviru projekta “Smart and Slow Tourism Supporting Adriatic Heritage for Tomorrow” (TAKE IT SLOW), sufinanciranog u sklopu programa prekogranične suradnje INTERREG V-A Italija-Hrvatska 2014. – 2020., na kojemu je Sveučilište u Zadru jedan od projektnih partnera. Projekt je osmišljen s ciljem upravljanja i promocije Jadrana kao održive, zelene i pametne europske turističke regije kroz uspostavu lanca vrijednosti u turizmu prema načelima pametne specijalizacije. Temelji se na istraživanju načina života kao spoja materijalne, nematerijalne, kulturne i prirodne baštine u suradnji sa znanstvenicima i lokalnom zajednicom kao velikim izvorom znanja.

Fain: Imamo 33 tisuće kreveta, svi su zauzeti, a prijavljeno 19 tisuća gostiju!?

Tomislav Fain kao veliki problem ističe neprijavljivanje gostiju, što potkrepljuje brojkama.

– U Zadru imamo registrirano 33 tisuće glavnih kreveta, uz pomoćne i neprijavljene, bilo je dana kada nije bilo slobodnog u gradu, a maksimalno smo ih imali 19 tisuća prijavljenih! Siguran sam da ih ima još barem toliko! Nisu privatni iznajmljivači oni koji rade u sivoj zoni, tu su i brodari koji krcaju pune brodove izletnika a u papirima je na svakom prijavljeno petoro, tu su i prijevoznici, taksisti… Siguran sam da imamo barem 50 posto neprijavljenih prihoda, to je veliki gubitak za državu, istaknuo je Fain.

Pevec: Gostima s kruzera nedostaje prave ponude

Rebeka Pevec ponudila je odgovor na pitanje kako poboljšati lošu percepciju cruising turizma, za koje se često smatra da ne donosi nikakvu korist lokalnoj sredini, već samo zagađenje brodova koji dolaze.

– Mi smo ove godine imali 81 dolazak u Gaženicu. Nažalost, brodovi nisu mogli biti puni, zbog COVID protokola, već ispunjeni 72 posto. Da jesu, po broju putnika bismo značajno nadmašili rekordnu 2019. godinu. Dolaze nam sve veći brodovi, a poseban test za nas, turoperatore, vodiče i cijelu destinaciju bio je dan kada su istovremeno pristala tri kruzera. Suprotno percepciji, kruzing ima tendenciju da postane jedna od ekološki najprihvatljivijih industrija u turizmu. Veliki broj gostiju želi posjetiti gradsko središte, dok ostatak ide na izlete u širu okolicu, no činjenica je da im nedostaje prave ponude, novih iskustava poput branja grožđa, kulinarskih radionica, čak i ekoloških akcija u kojima bi sudjelovali, rekla je Pevec.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) OKRUGLI STOL O EKOLOŠKIM OTISCIMA NA SVEUČILIŠTU U ZADRU Ekološki otisak je naše najtočnije ogledalo koje govori koliko resursa uzimamo Zemlji

Objavljeno

-

By

Ususret Europskoj noći istraživača, koja će se održati u petak 30. rujna, na Sveučilištu u Zadru jučer je održan okrugli stol „Učenje o našim ekološkim otiscima”, čiji je cilj bio upoznati širu populaciju sudionika sa znanstvenim spoznajama iz područja ekologije i utjecaju čovjeka na okoliš, te potaknuti svakog sudionika da se zapita o svom ekološkom otisku i mogućnostima suočavanja s ekološkim izazovima na human način. Uz stručnjake iz različitih područja u raspravi su sudjelovali učenici Gimnazije Vladimira Nazora i Privatne gimnazije NOVA iz Zadra.

Sveučilište u Zadru je generator znanja zamašnjak razvoja Grada Zadra i njegove okoline, kopna i mora. Uključivanjem u Europsku noć istraživača kroz projekt Blue Connect iskazuje volju, htijenje i odlučnost za djelotvornim promjenama temeljenim na znanstvenim istraživanjima, novim spoznajama i dijeljenju novih znanja s odgojno-obrazovnim čimbenicima, istaknula je u pozdravnoj riječi rektorica Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Dijana Vican.

– Danas smo bombardirani ogromnom količinom informacija, osobito djeca i mladi. Zadaća nam je podizati svijest djece i mladih o razvoju i napretku, ali upozoriti ih na brid koja nas dijeli od onog napretka i razvoja koji sa sobom nosi novi kamen oko vrata. Važno odgojno poslanje jest što učinkovitije povezivanje znanosti sa sviješću o zajedničkom dobru, javnom dobru i općem dobru. Ne osakaćujmo svijest i znanje, nego podijelimo odgovornost da smo jedna od 7 milijardi osoba koja će se refleksivno odnositi prema svom ekološkom otisku. lako imamo percepciju ukorijenjenosti u lokalnu zajednicu, problemi s kojima se suočavamo bliski su milijardama. Informacijsko-komunikacijske tehnologije su nam unijele revoluciju u život, učinile puno dobroga. Istodobno, hvalevrijedna brzina informacija ne znači uvijek i njihovu točnost i istinitost; upravo suprotno, njihova loša strana su rasadništvo zabluda, predrasuda, laži i manipulacija, rekla je rektorica Vican, ističući kako rast ne odgovara uvijek razvoju i napretku, te da vodi k iscrpljivanju planeta i bioraznolikosti.

Čovjek je, istaknuo je prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić, nezamisliv bez svojih veza s prirodom, a možda se baš zato što je bio odvojen od prirode, posebno u razvijenim zemljama, događaju današnji problemi. Jako je važno da svi dionici, a osobito akademska zajednica, stalno i u sudioništvu s drugim ustanovama u odgoju i obrazovanju, bude vrlo aktivna i ona koja će prednjačiti u prostoru u kojem živimo i djelujemo, istaknuo je Faričić.

Znanstvenik, ekolog i aktivist dr. sc. Dražen Šimleša s Instituta društvenih znanosti „Ivo Pilar“ predstavio je pojam ekološkog otiska, koji se značajno razlikuje od mnogo poznatijeg “otiska CO2”

– Ekološki otisak je naše najtočnije ogledalo, ako imamo prevelik, znači da smo nekome „ukrali“ resurse. Dok CO2 otisak mjeri koliku svatko od nas ima emisiju, što je isto važan podatak, on je integriran u ekološki otisak, koji je indikator našeg životnog stila. On nije u atmosferi niti se bavi onim što će se događati za 50 godina, već se bavi trenutačnim utjecajem na naš planet i ima više veze s ekonomijom, politikom i društvom, nego ekologijom, rekao je Šimleša.

Znanstvenici svake godine računaju biokapacitet našega planeta, koji pokazuje da Zemlji treba godina i pet mjeseci da se regenerira, što znači da je stalno u zaostatku.

Prof. dr. sc. Neven Voća s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu govorio je o velikoj količini (1,7 milijuna otpada) koji se u Hrvatskoj svake godine stvara. Svatko od nas svake godine baci preko 400 kilograma otpada, a što je velika razina, pogotovo na činjenicu da mnogo njega nastaje izvan većih centara, pa ga se puno ne uspije ni prikupiti. Zadarska županija pritom je s 3 posto među najgorima u odvojenom prikupljanju otpada.

– Puno otpada kojega na ovomu prostoru bacamo je biorazgradivi otpad, odnosno hrana, jer smo poput drugih Mediteranaca gurmani, dok recimo Skandinavci jedu gotovo isključivo polugotovu hranu za mikrovalnu pećnicu i bacaju uglavnom plastiku. Od četiri vrećice hrane koju kupimo u trgovini, jednu ćemo baciti!, upozorio je Voća.

O utjecaju turizma na ekološki otisak izlagao je doc. dr. sc. Hrvoje Grofelnik s Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji. Zadarsko područje je turističkom aktivnošću, dovođenjem velikog broja zrakoplova, ali i gradnjom autoceste, dobilo turiste i prihod, ali i generiralo ogroman ekološki otisak i emisiju CO2.

Prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Slaven Zjalić, inače predavač na Odjelu za ekologiju, agronomiju i akvakulturu, govorio je o boljem korištenju resursa i zamjeni fosilnih gorivima biogorivima, ali i smanjenju upotrebe pesticida.

– Moramo razmišljati o tome kako nešto primjenjujemo i nastojati biti što obazriviji. Najveći sustav recikliranja je priroda sama, za svaku molekulu postoji nešto što će ju razgraditi, pa koristimo našu prirodu i pamet da budemo odgovorniji, poručio je Zjalić.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu