Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

VELIKA FOTOGALERIJA S PAGA Održan 5. Sajam otočnih proizvoda “Od Luna do Fortice”

Objavljeno

-

Foto: Nadio Kralj

U organizaciji udruge Volim Vlašići u Vlašićima na otoku Pagu održan je 5. Sajam otočnih proizvoda „Od Luna do Fortice“.

U Vlašićima se okupilo 22 izlagača, lokalnih proizvođača, OPG-ova, nositelja HOP oznake, tvrtke, obrti, udruge i zadruge s otoka Paga koji su domaćim i stranim posjetiteljima prezentirali otočne proizvode, gastro ponudu te bogatu kulturno-povijesnu i tradicijsku baštinu (stare napjeve, recepte, alate, zanate i običaje). Posjetitelji su uživali u vrhunskim otočnim proizvodima i gastronomskim delicijama; siru, vinu, medu, školjkama i ribi, a održana je i lutrija sa bogatim nagradama izlagača.

U zabavnom programu nastupila je klapa SOL, Dubravko Pernjak i Emil Oštarić, pivači na kanat iz Kolana, a održana je i revija tradicijske odjeće, vlašićanske ženske nošnje u izvedbi udruge Kissa.

Pivanje na kanat je vrst dvoglasnog pjevanja sa završecima u unisonu, koje pripada najstarijem sloju glazbene baštine otoka Paga. Izvode ga dva muškarca ili dvije žene, rijeđe i muškarac i žena.

Prema tematici razlikuju se domoljubne, ljubavne, rugalice i protivne pjesme. Pivanje na kanat 2009. godine uvršteno je u Registar kulturnih dobara RH.

Vlašićanska ženska nošnja sastoji se od košulje, vuštana, travese, pasa i vacola. Nakit su rećini. Dijelovi košulje zovu se rukavi, stan i krilo. Stan je gornji dio košulje, ima ovratnik i dublji prorez sprijeda na prsima. Suknja može biti različitih boja, a sastoji se od dva dijela: uplećak i suknja.

Uplećak nema rukava, već samo otvore za ruke. Za uplećak je prišivena nafaldana suknja. Donji rub suknje ukrašen je dvjema vrpcama: jedna je pasman (žene su je nekad dobavljale iz Venecije), a druga se zove pocva i crvene je boje. Na suknju se veže travesa, preko toga ide pas ili pojas. Glava je prekrivena vacolom, bijelom platnenom maramom.

Izlagači:

OPG Vidas, Novalja (HOP)
Paški sir, maslinovo ulje

OPG Franjo Zubović, Kolan
Paški sir

Lemoncake kućna radinost, Pag
Ručno rađeni suveniri od naplavina

Učenička zadruga Slani škoj, SŠ Bartula Kašića, Pag (HOP)
Pandešpanj, magneti, knjižica recepata, nakit od paške čipke

NATURA LUNA – (Nositelj oznake Hrvatski otočni proizvod-HOP)
Prirodna kozmetika, čaj od lista masline

Volim Vlašići, Vlašići
Suveniri Volim Vlašići

OPG Davorka Tičić, Povljana
Vino Gegić

Kantun kreativnog nereda, Vlašići
Unikatni rad: suveniri i umjetnička djela

OPG Antun Škunca, Novalja
Eterična ulja, macerati, prirodna kozmetika

Vina otoka Paga, Pag (HOP)
Vina, lozovača, travarica, vermouth, kvasina

OPG Tonći Rumora, Povljana
Domaće voće i povrće; povljanski pomidori, paprike, tikvice, krastavci, balancane, mahune, suhe
smokve, krumpiri, kapula, češnjak

OPG Oštarić Emil, Kolan
Paški sir, paška ovčja salama

Madeliefie Art, Miškovići
originalne slike u akrilu malih formata, art printevi malih formata, majice sa printom slika, kišobrani

OPG Nediljko Baričević, Lun
Med od kadulje, suveniri od maslinovog drva

Adriatic Shell j.d.o.o., Stara Povljana
Dimljene dagnje, marinirane dagnje, Coral wine

OPG Rudi Tangar, Mandre
Med

KUD SV Jeronim, Vlašići
Suveniri od vune, čarape

Solana Pag, Pag (HOP)
Paška sitna i krupna sol, sol za perilice suđa, cvijet soli

Udruga Paška alka, Pag
Paška čipka, nakit od paške čipke

TO Natura, Pag
Prirodna kozmetika

Nada Ventures j.d.o.o., Povljana
Rukavice za zaštitu od sunca

Pokrovitelji Sajma su: TZ Grada Paga, Grad Pag, TZ Grada Novalje, Grad Novalja, TZ Općine Povljana, Općina Povljana, TZ Općine Kolan, Općina Kolan, Zadarska županija-UO za poljoprivredu, ribarstvo, vodno gospodarstvo, ruralni i otočni razvoj, Udruga Poslovni Klaster HOP (Hrvatski Otočni Proizvod).

„Nakon dvije godine pauze organizirali smo 5.-ti jubilarni Sajam na kojem se okupio velik broj otočnih proizvođača i posjetitelja koji su uživali u ugodnoj atmosferi, otočnim delicijama i klapskoj pismi. Najveću pozornost privukle su cure u vlašićanskoj nošnji koje su za ovu priliku nosile modnu reviju tradicijske odjeće u izvedbi udruge Kissa. Ovaj Sajam izvrsna je prilika da se na jednom mjestu prezentira naše otočno blago, trud i rad svih otočnih proizvođača te vrhunska kvaliteta naših proizvoda. Ovim putem zahvaljujemo svim izlagačima, sudionicima, posjetiteljima i pokroviteljima. Vidimo se i sljedeće godine na 6. tradicionalnom Sajmu otočnih proizvoda Od Luna do Fortice u Vlašićima!”, poručili su organizatori iz Udruge Volim Vlašići.

Nima, nima do otoka Paga, sve od Luna doli do Fortice…

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

ZADAR / ŽUPANIJA

LOŠ TAJMING Zbog kiše odgođeno čišćenje plaže na Vitrenjaku i projekcija filma u Kino Zoni

Objavljeno

-

By

Zbog kiše koja pada od ranih jutarnjih sati na zadarskom području, a očekuje se da će padati i tijekom ostatka dana, večerašnja projekcija filma “Kao zvijeri” se nažalost odgađa, priopćeno je iz Kino Zone.

O novom terminu prikazivanja (u zatvorenom prostoru) obavijestit ćemo vas naknadno, dodaju:

“Nadamo se kako će nas zato vrijeme poslužiti u srijedu kad je predviđena posljednja projekcija ovogodišnjeg ljetnog kina – “Ulica noćnih mora”!”

Ujedno, zbog najave lošeg vremena odgođeno je i čišćenje plaže u okviru sutrašnjeg događanja „Turizam kakav želimo“ na Vitrenjaku.

Preostale aktivnosti, uključujući okrugli stol na temu „Turizam kakav želimo“,  na kojem će sudjelovati Tomislav Fain, Mihaela Kadija, Danijel Katičin, Meri Matešić-Sičić i Rebeka Pevec, ostaju prema planiranom rasporedu, od 19 sati, priopćeno je sa Sveučilišta.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

ZAKLJUČAK STUDIJE: Najbolje rješenje za povezivanje Pašmana i Ugljana s kopnom je most, ali problem su novci

Objavljeno

-

By

Zadarska je županija projekt povezivanja otoka Pašmana s kopnom uvrstila u prostorni plan kao jedan od prioriteta, volja postoji, ali zasad se ne zna kako i od kuda bi se taj projekt financirao, rekli su Hini iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.

Iz ministarstva ističu kako je za projekt povezivanja otoka Pašmana s kopnom, 2021. godine izrađena studija predizvodljivosti s analizom troškova i koristi za projekt “Most kopno – otok Pašman s pristupnim cestama do mosta”. Studija je na temelju analize potražnje prometnog modela za glavni cilj imala odabir najbolje opcije za povezivanje otoka Pašmana i kopna.

Studijom je, navode iz ministarstva, kao najbolja opcija ocijenjena opcija izgradnje grednog mosta, koji bi se sastojao od dva dijela, prvoga koji bi išao od Pašmana do otočića Ričula, te od Ričula do kopna. Procijenjena vrijednost projekta iznosi gotovo 452 milijuna kuna.

Na kopnenoj strani most bi trebao biti povezan državnom cestom D8 s budućom obilaznicom Zadar – Pakoštane, a na samu obalu Pašmanskog kanala trasa izlazi na poziciji rta Tukljača.

Od kopna trasa ide prema otočiću Ričul udaljenom oko 400 metara od obale te se nastavlja prema Pašmanu prelazeći Pašmanski kanal u duljini od oko 1400 metara. Na samom otoku Pašmanu trasa se dalje, preko čvorišta, nastavlja do državne ceste D110 te se na taj način most spaja s glavnom prometnicom otoka Pašmana i Ugljana.

Gradnja oko 3 godine

Ukupna duljina mosta bila bi 2203 i pol metara, a gradnja bi, prema projekcijama, trajala oko tri godine.

Usporedbe radi, nedavno otvoreni Pelješki most dug je nešto više od 1.400 metara, a ukupna vrijednost projekta procjenjuje se na 420 milijuna eura, što uključuje izgradnju mosta, pristupnih cesta i obilaznice Stona.

“Činjenica jest da je navedeni projekt Zadarska županija uvrstila u prostorni plan kao jedan od prioriteta i da se krenulo s izradom dokumentacije, međutim, želimo napomenuti kako je navedenu studiju predizvodljivosti potrebno detaljnije razraditi, osobito u pogledu pripreme tehničke dokumentacije, odnosno detaljnije razrade investicijskih i operativnih troškova”, kažu iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.

Ističu i da za odabranu opciju treba utvrditi i budući izvor financiranja, s obzirom da ona nije prihvatljiva za sufinanciranje iz EU-ovih fondova, pa u tom kontekstu u ovom trenutku nisu u mogućnosti nešto više reći.

Inače, most Pašman – kopno, za koji je Općina Pašman dobila potporu Ministarstva mora, prometa i infrastrukture jedan je od najvažnijih projekata za otok Pašman, ali i Ugljan koji je manjim mostom spojen s Pašmanom.

Studiju predizvodljivosti financiralo je ministarstvo prometa sa 700.000 kuna, a izradila ju je međunarodna tvrtka Ernst & Young Savjetovanje.

Kinezi bili na Pašmanu, neki se boje preizgrađenosti

Zanimljivo je da su predstavnici kineske kompanije China Road and Bridge Corporation, koja je u zadanom roku izgradila Pelješki most, svojevremeno posjetili općinu Pašman kako bi se upoznali s mogućnostima gradnje mosta koji bi povezao Pašman s kopnom.

Predstavnici kineske kompanije rekli su tada kako se most uz stručan i promišljen projekt može završiti relativno brzo.

Male dubine i jeftinija gradnja

Nije nevažno ni to što bi kamenito dno i pogodna dubina od oko 13 metara u prosjeku činile ovaj most znatno jeftinijim od Pelješkog.

Most bi, ako do njegove gradnje dođe, mogao zaustaviti depopulaciju na dva otoka, porasla bi cijena zemljišta, no pojedini se stanovnici boje da se ne dogodi scenarij preizgrađenog Vira, kojemu most nije donio puno toga dobroga u turističkom smislu.

Općina Pašman krenula je u projekt izgradnje mosta Pašman – kopno koji za sve otočane znači povećanje kvalitete životnog standarda kroz bolju povezanost s kopnom i značajnog pozitivnog utjecaja na gospodarstvo cijele općine, istaknuo je svojevremeno načelnik Općine Pašman Krešimir Ćosić, koji vjeruje da će se taj projekt uspješno ostvariti.

Za općinu Pašman to je strateški projekt čija bi realizacija pružila još bolje mogućnosti stanovnicima da ostanu živjeti u svom mjestu.

Most bi omogućio za ostanak stanovništva

Ćosić je nedavno kazao i da jedino otoci koji su spojeni s kopnom imaju prirast stanovništva, te da bi gradnja stalne poveznice dovela do novih zapošljavanja i nižih troškova života na otoku.

Pašmanski most povezao bi, dakle, s kopnom i otok Ugljan budući da su Ugljan i Pašman, koji imaju zajedno oko 8.000 stanovnika, međusobno već povezani spomenutim mostom u Ždrelcu. Postoji čak i detaljan projekt gradnje mosta te kompletna tehnička dokumentacija koja je prije dvadesetak godina napravljena na Građevinskom fakultetu u Zagrebu.

Načelnik općine Kukljica, jednog od turistički najrazvijenijih mjesta na Ugljanu, Marin Boško, ističe da je u njegovom mjestu više ljudi za gradnju mosta nego protiv nje.

“Više je pluseva za tu gradnju nego minusa”, rekao je Boško za Hinu. Ističe kako bi se povisile cijene zemljišta i nekretnina, te da bi se u nekom dugoročnom vremenu vjerojatno zaustavila depopulacija.

Kao glavni problem eventualne gradnje pašmanskog mosta ističe, međutim, infrastrukturu koja ne bi mogla podnijeti značajno više turista na otocima.

“Infrastruktura bi se morala pojačati na oba otoka – i na Pašmanu i na Ugljanu, a pritom mislim na vodnu infrastrukturu, kanalizaciju, bolje pristupne ceste”, kaže Boško, dodavši da bi pašmanski most donio mnogo dobrog i to ne samo turizmu, kojeg bi most dodatno razvio.

“Da imamo most u svakom bismo trenutku mogli do kopna, hitni slučajevi ne bi ovisili o trajektima, više ljudi s otoka mogli bi raditi na kopnu i svakodnevno lakše putovati”, zaključio je Boško.

Izvor: Radio Zadar

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

30 POSTO VIŠE GOSTIJU Uspješna turistička sezona za Biograd

Objavljeno

-

By

Foto: TZ Biograd

U Biogradu su zadovoljni turističkom sezonom i posezonom, piše Radio Zadar.

30 posto više gostiju u kampovima i hotelima, 25 posto u privatnom smještaju, 30-ak posto više u turističkim naseljima u odnosu na prošlu sezonu – ove brojeve zadovoljno ističu u Turističkoj zajednici Biograda na moru. U špici sezone ostvarili su 111 tisuća dolazaka i 780 tisuća noćenja, a u tijeku je i dobra posezona. 

– Trenutačno u Biogradu boravi 4 tisuće 200 gostiju što je za drugu polovicu rujna odlična popunjenost-komentira direktorica Nives Jeličić.

Polovica ovih gostiju je na moru, polovica na kopnu.

Iako je Biograd poznato nautičko odredište, nautika je ostala na gabaritima prošle sezone, dok su ovoga ljeta iskočili drugi sektori analizira Jeličić: 

“Nautika je ostala na gabaritima 2019. jer je 2020.-e i 2021.-e bila najjača , zato što su svi bježali na more, bile su to korona-godine. Zato su u odnosu na prošle godine dosta napredovali hotelski smještaj i kampovi, privatni smještaj je isto u povećanju. U prvih 8 mjeseci ove godine kampovi su 30 posto više od prošle godine, hoteli su imali 30 posto noćenja i 50 posto dolazaka više, turistička naselja su isto 30-40 posto u dolascima povećanje, kao i privatni smještaj 20-25 posto više u odnosu na prošlu godinu. Moramo biti zadovoljni. ” – Nives Jeličić

Pitamo koja područja su uočena kao nedostatak sezone, što treba popraviti u Biogradu ?

“U kolovozu infrastruktura ne prati brojke, naročito na plažama i u parkingu, na tome se može raditi, kao i na podizanju kvalitete i hotela i kampova i privatnog smještaja, uvijek može bolje. Isto tako, moramo rastezati sezonu. Srpanj i kolovoz funkcioniraju ali goste moramo dobiti u svibnju i rujnu, listopadu, s dobrim sadržajima.” – Nives Jeličić

Kako bi i rujan i listopad također završili s dobrim rezultatima TZ Biograda sudjeluje u pripremi dva velika događanja: 30. Rujna iz Biograda kreće 4.etapa CroRace biciklističke utrke s kojom dolaze velika imena ovog sporta, a krajem listopada ovaj gradić postaje središte nautičkog sektora na 24. Biograd Boat Showu.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu