Connect with us

Hrvatska

Beroš: Stanje s koronavirusom nije alarmantno, ali nema mjesta opuštanju

Objavljeno

-

Ministar zdravstva Vili Beroš izjavio je u petak nakon posjete pulskoj Općoj bolnici da je broj zaraženih koronavirusom na milijun stanovnika u Hrvatskoj i dalje manji u odnosu na prosjek Europske unije, ali zbog porasta broja novih slučajeva zaraze nema mjesta opuštanju.

Ministar Beroš potvrdio je da Hrvatska bilježi dvotjednu stopu porasta broja novozaraženih, koja iznosi 33 posto, no smatra da brojke još nisu alarmantne.

”Trend rasta postoji, no treba reći da Hrvatska ima 338 zaraženih na milijun stanovnika, što je manje od EU prosjeka od 630 zaraženih. Brojke u pojedinim državama još su veće. Primjerice Njemačka tako ima 1200, a Slovenija 700 zaraženih”, rekao je Beroš.

Varijante Ba4 i Ba5 predstavljaju preko 60 posto zaraženih osoba u Hrvatskoj u proteklih nekoliko tjedana, dodao je Beroš, koji je građane, a posebice starije kronično bolesne osobe pozvao na cijepljenje.

”I postojeća cjepiva štite od novih varijanti i razvoja težih oblika bolesti. Starije sugrađane i one s komorbiditetima pozivam da se cijepe već sada, a najesen, u rujnu, Hrvatska dobiva cjepiva za nove varijente”, izjavio je ministar.

Osim broja novozaraženih, Beroš je potvrdio i rast hospitaliziranih osoba i osoba na respiratoru, no dodaje da je omjer između hospitaliziranih i broja aktivnih slučajeva mnogo povoljniji nego u odnosu na prošlu jesen.

Iduću jesen nova cjepiva neće biti jedina novost u hrvatskom zdravstvu, istaknuo je Beroš.

Najavio je novi informatički sustav s uputnicama za onkološke pacijente zahvaljujući kojem će pacijenti kod kojih postoji sumnja u razvoj malignih bolesti dobiti specijalistički pregled unutar tri tjedna.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Hrvatska

Prijeti nestašica povrća i to već ove godine: “To je neodrživo”

Objavljeno

-

By

Diljem sjeverne i zapadne Europe poljoprivrednici koji je bave uzgojem povrća razmišljaju o obustavi svojih aktivnosti zbog financijskog udara europske energetske krize, što bi moglo dodatno ugroziti opskrbu hranom.

Rast cijena električne energije i plina utjecat će na usjeve koji se tijekom zime uzgajaju u grijanim staklenicima, poput rajčice, paprike i krastavaca, te na one koje je potrebno staviti u hladnjaču, poput jabuka, luka i endivije, piše Reuters, prenosi RTL.hr.

Endiviji je posebno potrebna energija. Nakon što se lukovice poberu u jesen, one se skladište na temperaturama ispod nule, a zatim se kasnije ponovno sade u spremnike s kontroliranom temperaturom kako bi se omogućila proizvodnja tijekom cijele godine.

“Stvarno se pitamo hoćemo li ove zime požnjeti ono što je na poljima”, rekao je francuski poljoprivrednik Emmanuel Lefebvre Reutersu.

Europski poljoprivrednici upozoravaju na moguće nestašice. Očekivani udar na proizvodnju i skok cijena mogao bi potaknuti supermarkete da više poljoprivrednih proizvoda nabavljaju iz toplijih zemalja, poput Maroka, Turske, Tunisa i Egipta.

Najveća je stavka u troškovima uzgajivača povrća u staklenicima plin, kažu poljoprivrednici. Cijene su više nego 10 puta veće nego u 2021., žale se u Francuskoj.

“U idućim tjednima planirat ću sezonu, ali ne znam što ću”, rekao je Benjamin Simonot-De Vos, koji južno od Pariza uzgaja krastavce, rajčice i jagode.

“Ako ovako ostane, nema smisla započinjati još jednu godinu. To je neodrživo”, dodaje poljoprivrednik.

Osim skupe energije, zaradu poljoprivrednika ugrožavaju i sve veći troškovi gnojiva, pakiranja i transporta. Čak i uzgajivači voća i povrća u sunčanim zemljama poput Španjolske imaju problema, u prvom redu s troškovima gnojiva koji su porasli za četvrtinu.

Jack Ward, izvršni direktor Britanske udruge uzgajivača, smatra da će se proizvodnja seliti sve dalje na jug, preko Španjolske do Maroka i dijelova Afrike.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U Hrvatskoj sve više stranih radnika: “Smatraju nas odskočnom daskom”

Objavljeno

-

By

Foto: LEEROY Agency / Pixabay

Popis stanovništva potvrdio je još jednu bolnu istinu. Među onih 400 tisuća ljudi koji su otišli iz Hrvatske, otišla je i radna snaga. Država se tim velikim problemom nije bavila, pa su se bavili i bave oni kojima radnici trebaju i bez kojih njihove djelatnosti ne bi opstale. Ove godine mogli bi pasti novi rekordi kada su u pitanju strani radnici. MUP procjenjuje da će izdati 100 tisuća dozvola za rad.

Koliko god ih uvezli, radnika u građevini i dalje nedostaje. Na jednom gradilištu koje je posjetila ekipa N1 televizije, ima ih iz Gruzije i Turske. Vlasnici tvrtke imaju i loša iskustva.

“Svakim danom ih je sve više. Oni Hrvatsku na neki način doživljaju kao odskočnu dasku, svi su umreženi preko nekih WhatsApp grupa i te informacije vrlo brzo kruže i onda se to opet reflektira na naše poslovanje- potrošimo novce da bi ih doveli, kupimo radna odijela i sve i nakon par tjedana oni jednostavnu nestanu”, rekao je Davor Šifkorn (TEHNIKA).

Unatoč ovakvim pričama, radnici iz trećih zemalja nezaobilazni su jer domaće radne snage nema dovoljno. Najviše ih nedostaje upravo u građevini, a onda i u ugostiteljstvu. Traži se i sve više dostavljača.

“To su najčešće iz našeg okruženja, znači Albanija i Makedonija dok su neke dalje zemlje Indija, Pakistan, Nepal. Pool ljudi s kojima možemo raditi je sve manji i manji. Rast koji imamo, koji bilježimo, tjera nas na to da moramo naći dostavljače i okrenuli smo se ka tim tržištima, stranim državljanima”, rekao je Marin Šušnjar iz Wolta.

Od 2019., itekako je vidljiv porast broja zahtjeva za dozvola za rad stranih radnika. Ove godine, procjenjuje MUP, bit će ih i do 100 tisuća. Radnici iz dalekih zemalja stižu uglavnom preko agencija. One kažu, dok god hrvatski poslodavci domaćem radniku ne daju plaće na razini europskih, ovaj će se trend nastaviti.

“Sljedeći problem je demografski problem koji Hrvatska nije rješavala prije 20 godina, a tad je trebala. Osim što imamo iseljavanje stanovništva, imamo visok mortalitet na snazi tako da, bi će jako teško u svakom slučaju i neminovno je da ćemo u narednih pet godina morati uvoziti radnu snagu bez obzira koliko povećali plaće i hrvatskim radnicima”, rekao je Sandi Protić iz agencije Humble hunters.

Od početka prošle godine, ukinute su kvote zapošljavanja stranih radnika, pa je sada proces jednostavniji. Prva je stanica Hrvatski zavod za zapošljavanje. Oni provode test tržišta, odnosno provjeravaju ima li radnika među domaćima. Ako ne, traže se oni strani, a HZZ izdaje mišljenje.

“Mišljenje se izdaje onim poslodavcima koji moraju zadovoljiti zakonske uvjete. To je da moraju biti registrirani, obavljati djelatnost zadnjih 6 mjeseci i moraju imati najmanje jednog zaposlenog. Isto tako, moraju imati podmirene sve obveze po osnovi javnog davanja”, rekla je Ruža Hrga iz HZZ-a.

Ako su zadovoljili niz uvjeta, odobrava im se zapošljavanje stranog radnika. Dozvolu za njihov rad u konačnici izdaje MUP.

“Ako taj stranac nije pravomoćno osuđen za kaznena djela, ako nije prijetnja javnom poretku, nacionalnoj sigurnosti ili javnom zdravlju, ako nema zabranu ulaska i boravaka u Republici Hrvatskoj ili izdano upozorenje u Schengenskom informacijskom sustavu u svrhu zabrane ulaska”, poručuju iz MUP-a.

Poslodavci su za strane radnike dužni osigurati i smještaj radnika pa zato i sami kažu da su im u konačnici oni skuplji od domaćih. No, čini se da bez njih veliki dio tvrtki normalno poslovanje ne može održati.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Popis stanovništa otkrio u kojem gradu živi najveći broj ateista u Hrvatskoj

Objavljeno

-

By

Rijeka ima preko 10 posto građana koji se izjašnjavaju kao ateisti, uz još 3,4 posto agnostika i skeptika

Rijeka je najveći grad u Hrvatskoj koji po popisu iz 2021. godine ima preko 10 posto građana koji se izjašnjavaju kao ateisti, uz još 3,4 posto agnostika i skeptika. U Zagrebu je taj postotak, primjerice, 7,9 posto, a Rijeka je također i među mjestima gdje ima najmanje osoba koje se osjećaju katolicima – 64,7 posto, piše Novi list.

To je naravno u koleraciji s rastom izjašnjenih ateista. Istodobno, u Rijeci je gotovo 6 posto pravoslavaca, muslimana je 3,4 posto, a sve ostale vjere su ispod jedan posto.

Kad je riječ o nacionalnoj strukturi, od 107.000 građana Rijeke, njih 85 posto su Hrvati, Srba je 5,13 posto (što im i dalje ostavlja pravo zastupljenosti u Gradskom vijeću i slično), a Talijana je 1,45 posto. U Rijeci živi i nešto preko 1 posto Bošnjaka, a svih ostalih manjina je ispod jedan posto.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu