Connect with us

Svijet

MMF objavio novu prognozu: “Na rubu smo globalne recesije”

Objavljeno

-

Izvor: Photo by Etienne Girardet on Unsplash

Međunarodni monetarni fond (MMF) u utorak je ponovno snizio prognoze rasta za svjetsko gospodarstvo, upozoravajući na rizike visoke inflacije i rata u Ukrajini koji bi mogli gurnuti svjetsko gospodarstvo na rub recesije.

Rast globalnog gospodarstva u 2022. godini usporit će na 3,2 posto, objavio je MMF snizivši prognozu iz travnja prema kojoj je bio projiciran u visini 3,6 posto, pokazuju ažurirane prognoze , koje obuhvaćaju samo velika gospodarstva i glavne skupine gospodarstava.

Dodaju da se svjetski BDP zapravo smanjio u drugom tromjesečju zbog pada u Kini i Rusiji.

Fond je smanjio i prognozu rasta za 2023., na 2,9 posto, u odnosu na travanjsku procjenu rasta od 3,6 posto, navodeći kao razlog utjecaj strože monetarne politike.

“Izgledi su značajno pogoršani od travnja. Svijet bi uskoro mogao biti na rubu globalne recesije, samo dvije godine nakon posljednje”, izjavio je glavni ekonomist MMF-a Pierre-Olivier Gourinchas.

Izgledi vrlo neizvjesni

Fond je objavio da su najnovije ažurirane prognoze “iznimno neizvjesne” i podložne negativnim rizicima ruskog rata u Ukrajini zbog kojeg rastu cijene energije i hrane.

Prema “uvjerljivom” alternativnom scenariju, koji uključuje potpuni prekid isporuke ruskog plina Europi do kraja godine i daljnji pad ruskog izvoza nafte za 30 posto, MMF predviđa da bi globalni rast tada usporio na 2,6 posto u 2022. i na dva posto u 2023., uz gotovo stagnaciju u Europi i SAD-u idućoj godini.

Globalni rast pao je ispod dva posto samo u pet navrata od 1970., objavio je MMF, uključujući i prvu godinu pandemije covida-19 2020.

MMF sada očekuje da će stopa inflacije u razvijenim gospodarstvima 2022. dosegnuti 6,6 posto, dok je u travnju predviđao da će iznositi 5,7 posto, dodajući da će ostati povišena dulje nego što se ranije očekivalo.

Nadalje, sada očekuju da će inflacija na tržištima u nastajanju i zemljama u razvoju u ovoj godini dosegnuti 9,5 posto, nasuprot projiciranih 8,7 posto u sklopu travanjskih procjena.

“Inflacija na sadašnjim razinama predstavlja jasan rizik za sadašnju i buduću makroekonomsku stabilnost, a njezino vraćanje zacrtanim razinama središnjih banaka trebalo bi biti glavni prioritet kreatora politike”, kazao je Gourinchas.

NIŽE STOPE RASTA VODEĆIH GOSPODARSTAVA

Za Sjedinjene Države, najveće gospodarstvo, MMF je potvrdio prognozu od 12. srpnja prema kojoj očekuje rast od 2,3 posto u 2022. i od anemičnih 1,0 posto u 2023., koje je prethodno u dva navrata od travnja snižavao zbog usporavanja potražnje.

MMF je znatno snizio raniju procjenu rasta za Kinu u 2022. godini – na 3,3 posto, s u travnju projiciranog u visini 4,4 posto, navodeći kao razlog izbijanje covida-19 i raširena zatvaranja u većim gradovima koja su ograničila proizvodnju i pogoršala poremećaje u globalnom lancu opskrbe.

MMF je također ocijenio da pogoršanje krize u kineskom sektoru nekretnina pogađa prodaju i ulaganja u nekretnine. Navode da bi dodatna fiskalna potpora Pekinga mogla poboljšati izglede za rast, no da bi kontinuirano usporavanje u Kini, potaknuto širenjem virusa većih razmjera i zatvaranjima, rezultiralo snažnim prelijevanjem.

MMF je smanjio procjene rasta eurozone za 2022. na 2,6 posto, s 2,8 posto u travnju, što odražava inflatorna prelijevanja zbog rata u Ukrajini.

Međutim, prognoze su znatnije smanjene za neke zemlje s većom izloženošću ratu, uključujući Njemačku, kojoj su procjene rasta za 2022. snižene na 1,2 posto, s 2,1 posto u travanjskim prognozama.

Za rusko gospodarstvo MMF predviđa pad za šest posto u 2022. zbog pooštravanja zapadnih financijskih i energetskih sankcija, te da će se smanjiti za daljnjih 3,5 posto u 2023., pokazuju ažurirane prognoze.

Procjenjuju i da će se ukrajinsko gospodarstvo zbog rata smanjiti za oko 45 posto, no takve su procjene vrlo neizvjesne.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Svijet

Otkrivena tri različita tipa dugog covida, svaki ima svoje simptome

Objavljeno

-

By

People photo created by prostooleh - www.freepik.com

Tri su različita tipa dugog covida, svaki sa svojim skupom simptoma, tvrde britanski znanstvenici.

Znanstvenici su istražili osobitosti 1459 bolesnika s dugim covidom, koji autori studije definiraju kao osjećanje simptoma najmanje 84 dana nakon zaraze.

Ustanovili su, tvrde, da se ljudi s dugim covidom mogu svrstati u tri osnovne skupine.

Oni s neurološkim simptomima poput umora, moždne omaglice i glavobolje. Ti se simptomi najčešće pronalaze u ljudi koji su se zarazili varijantama alfa i delta.

U drugoj skupini pretežu respiratorni simptomi, uključujući bol u prsima i kratkoću daha. To su najviše iskusili ljudi koji su se zarazili originalnom vuhanskom varijantom virusa.

U trećoj su skupini simptomi raznolikiji i uključuju lupanje srca, bol u mišićima i promjene na koži, kažu znanstvenici Kraljevskog koledža u Londonu.

“Podaci dobiveni istraživanjem jasno pokazuju da dugi covid nije jedinstven nego ima nekoliko podtipova”, kazala je glavna autorica dr. Claire Stevens.

“Razumijevanje uzročnika i podtipova može pomoći u personaliziranju dijagnosticiranja i liječenja”, dodala je.

 
Nastavi čitati

Svijet

Aleksandar Vučić: Dok sam živ, neću u Hrvatsku na more

Objavljeno

-

By

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić kazao je u intervjuu za Prvu televiziju kako daje sve od sebe da Srbija ima najbolje odnose sa susjedima, ali da se ne smije zaboraviti što je bilo sa srpskim narodom u Drugom svjetskom ratu.

Vučić je rekao da više desetaka hiljada ljudi svake godine ljetuje u Hrvatskoj, a da je njegov stav da on, “dok je živ, neće tamo na more”.

Dodao je kako ne zamjera građanima Srbije koji ljetuju u Hrvatskoj.

“Oni građani koji već ljetuju tamo su samim time pokazali svoj stav o tome. Moj stav je da ja tamo ne bih ljetovao i to je u redu. Svatko ima svoje mišljenje i to je suština demokratskog društva”, rekao je Vučić.

“Hrvatska želi pokazati da je Oluja bila čista”

Kazao je da nije htio ići na more, već u Jasenovac kako bi pokazao poštovanje prema žrtvama i da je ponovo tražio da posjeti to mjesto, ali da se ništa nije dogodilo. Ponovio je svoju raniju izjavu da je bio šokiran što u Beogradu nema ulice posvećene jasenovačkim žrtvama ni spomenika.

Vučić je ocijenio da je u Hrvatskoj počela revizija povijesti.

“Hrvatska se ljuti zbog obilježavanja zločina na Petrovačkoj cesti jer želi pokazati da je Oluja bila čista”, kazao je predsjednik Srbije.

 
Nastavi čitati

Svijet

Najveći porast cijena namirnica od prošlog stoljeća, jedna skuplja za 38 posto

Objavljeno

-

By

Cijene namirnica u srpnju su porasle za 1,3 posto u odnosu na lipanj te 13,1 posto u odnosu na srpanj 2021. godine u SAD-u.

Prema podacima Zavoda za statistiku rada Ministarstva rada SAD-a koji su objavljeni u srijedu, to je najveći porast cijena namirnica od 1979. godine, piše MarketWatch, prenosi Jutarnji list.

Cijene robe široke potrošnje i usluga u srpnju nije porasla u odnosu na lipanj. U usporedbi s 2021. godinom, stopa inflacije u srpnju iznosila je 8,5 posto. U lipnju je iznosila 9,1 posto, najviše unazad 41 godine. Stopa u srpnju pala zbog nešto nižih cijena energije.

Cijene hrane porasle su u srpnju za 1,1 posto u odnosu na lipanj te 10,9 posto u odnosu na srpanj 2021. godine. Bio je to sedmi uzastopni mjesec u kojem su cijene hrane porasle za barem 0,9 posto. Cijene hrane u restoranima u srpnju su porasle za 0,7 posto u odnosu na lipanj i 7,6 posto u odnosu na srpanj 2021. godine.

Cijena jaja doživjela najveći porast

Što se tiče cijena hrane, cijena jaja doživjela je najveći porast. U srpnju je cijena jaja porasla za 4,3 posto u odnosu na lipanj te 38 posto u odnosu na srpanj 2021. godine. Cijena krumpira porasla je srpnju za 4,6 posto u odnosu na lipanj te 13,3 posto u odnosu na srpanj 2021. godine. Cijene maslaca porasla je u srpnju za 26 posto u odnosu na srpanj 2021. U istom je periodu cijena kave porasla za 20 posto.

Cijene govedine i teletine u srpnju su pale u odnosu na lipanj, a MarketWatch navodi da im cijene padaju već tri mjeseca. Kada se ovogodišnje srpanjske cijene tih dvaju namirnica usporede s prošlogodišnjima, ovogodišnje su veće za 3,4 posto.

Indeks potrošačkih cijena, ako se ne računaju hrana i energija, u srpnju je u odnosu na isti mjesec 2021. godine porastao za 5,9 posto te svega 0,3 posto u odnosu na lipanj.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu