Connect with us

Svijet

MMF objavio novu prognozu: “Na rubu smo globalne recesije”

Objavljeno

-

Izvor: Photo by Etienne Girardet on Unsplash

Međunarodni monetarni fond (MMF) u utorak je ponovno snizio prognoze rasta za svjetsko gospodarstvo, upozoravajući na rizike visoke inflacije i rata u Ukrajini koji bi mogli gurnuti svjetsko gospodarstvo na rub recesije.

Rast globalnog gospodarstva u 2022. godini usporit će na 3,2 posto, objavio je MMF snizivši prognozu iz travnja prema kojoj je bio projiciran u visini 3,6 posto, pokazuju ažurirane prognoze , koje obuhvaćaju samo velika gospodarstva i glavne skupine gospodarstava.

Dodaju da se svjetski BDP zapravo smanjio u drugom tromjesečju zbog pada u Kini i Rusiji.

Fond je smanjio i prognozu rasta za 2023., na 2,9 posto, u odnosu na travanjsku procjenu rasta od 3,6 posto, navodeći kao razlog utjecaj strože monetarne politike.

“Izgledi su značajno pogoršani od travnja. Svijet bi uskoro mogao biti na rubu globalne recesije, samo dvije godine nakon posljednje”, izjavio je glavni ekonomist MMF-a Pierre-Olivier Gourinchas.

Izgledi vrlo neizvjesni

Fond je objavio da su najnovije ažurirane prognoze “iznimno neizvjesne” i podložne negativnim rizicima ruskog rata u Ukrajini zbog kojeg rastu cijene energije i hrane.

Prema “uvjerljivom” alternativnom scenariju, koji uključuje potpuni prekid isporuke ruskog plina Europi do kraja godine i daljnji pad ruskog izvoza nafte za 30 posto, MMF predviđa da bi globalni rast tada usporio na 2,6 posto u 2022. i na dva posto u 2023., uz gotovo stagnaciju u Europi i SAD-u idućoj godini.

Globalni rast pao je ispod dva posto samo u pet navrata od 1970., objavio je MMF, uključujući i prvu godinu pandemije covida-19 2020.

MMF sada očekuje da će stopa inflacije u razvijenim gospodarstvima 2022. dosegnuti 6,6 posto, dok je u travnju predviđao da će iznositi 5,7 posto, dodajući da će ostati povišena dulje nego što se ranije očekivalo.

Nadalje, sada očekuju da će inflacija na tržištima u nastajanju i zemljama u razvoju u ovoj godini dosegnuti 9,5 posto, nasuprot projiciranih 8,7 posto u sklopu travanjskih procjena.

“Inflacija na sadašnjim razinama predstavlja jasan rizik za sadašnju i buduću makroekonomsku stabilnost, a njezino vraćanje zacrtanim razinama središnjih banaka trebalo bi biti glavni prioritet kreatora politike”, kazao je Gourinchas.

NIŽE STOPE RASTA VODEĆIH GOSPODARSTAVA

Za Sjedinjene Države, najveće gospodarstvo, MMF je potvrdio prognozu od 12. srpnja prema kojoj očekuje rast od 2,3 posto u 2022. i od anemičnih 1,0 posto u 2023., koje je prethodno u dva navrata od travnja snižavao zbog usporavanja potražnje.

MMF je znatno snizio raniju procjenu rasta za Kinu u 2022. godini – na 3,3 posto, s u travnju projiciranog u visini 4,4 posto, navodeći kao razlog izbijanje covida-19 i raširena zatvaranja u većim gradovima koja su ograničila proizvodnju i pogoršala poremećaje u globalnom lancu opskrbe.

MMF je također ocijenio da pogoršanje krize u kineskom sektoru nekretnina pogađa prodaju i ulaganja u nekretnine. Navode da bi dodatna fiskalna potpora Pekinga mogla poboljšati izglede za rast, no da bi kontinuirano usporavanje u Kini, potaknuto širenjem virusa većih razmjera i zatvaranjima, rezultiralo snažnim prelijevanjem.

MMF je smanjio procjene rasta eurozone za 2022. na 2,6 posto, s 2,8 posto u travnju, što odražava inflatorna prelijevanja zbog rata u Ukrajini.

Međutim, prognoze su znatnije smanjene za neke zemlje s većom izloženošću ratu, uključujući Njemačku, kojoj su procjene rasta za 2022. snižene na 1,2 posto, s 2,1 posto u travanjskim prognozama.

Za rusko gospodarstvo MMF predviđa pad za šest posto u 2022. zbog pooštravanja zapadnih financijskih i energetskih sankcija, te da će se smanjiti za daljnjih 3,5 posto u 2023., pokazuju ažurirane prognoze.

Procjenjuju i da će se ukrajinsko gospodarstvo zbog rata smanjiti za oko 45 posto, no takve su procjene vrlo neizvjesne.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Studija otkrila da glavni oblik liječenja korone ne djeluje na novu varijantu

Objavljeno

-

By

Terapije koje se koriste u liječenju infekcije covidom-19 uvelike su povećale izglede za preživljavanjem pacijenata od početka pandemije, no istraživači smatraju da ključan oblik terapije u prevenciji i liječenju bolesti – monoklonskim antitijelima, neće djelovati protiv zaraze novom podvarijantom, omikronom BQ.1.1.

Omikron BQ.1.1, koji uz podvarijantu BQ.1 sada čini većinu infekcija u Sjedinjenim Državama i brzo se širi i u ostalim zemljama, otporan je na trenutačno odobrene terapije antitijelima, kažu znanstvenici istraživačkog instituta pri Njemačkom centru za primate.

Analiza je u studenome objavljena u znanstvenom časopisu The Lancet Infectious Diseases, a njezini tvorci pozivaju liječnike da se više ne oslanjaju isključivo na liječenje antitijelima u područjima u kojima je podvarijanta BQ.1.1 vrlo raširena.

Kada liječe visokorizične pacijente zaražene koronavirusom liječnici bi trebali razmotriti uvođenje ostalih lijekova poput paxlovida, rekao je voditelj studije Markus Hoffmann.

Istraživači vjeruju i da će u novim okolnostima trebati razviti nove terapije antitijelima kako bi se uspio održati zdravstveni arsenal namijenjen borbi protiv teških slučajeva covida-19.

U laboratorijskim testovima na kulturama stanica istraživači su otkrili da se podvarijanta BQ.1.1 ne uspijeva neutralizirati pojedinačnim antitijelima niti koktelima antitijela.

Podsjećaju da je BQ.1.1 najnovija podvarijanta Sars-CoVa-2, koja pokazuje otpornost na postojeće metode liječenja zaraze koronavirusom.

Pojasnili su da je uzrok rezistencije mutacija takozvanog spike proteina koronavirusa.

“S obzirom na to da raste otpornost na varijante Sars-CoVa-2, nužno je pribjeći razvoju novih načina liječenja antitijelima koja su posebno prilagođena cirkulirajućim i budućim varijantama virusa“, kazao je Stefan Pöhlmann, voditelj Odjela za biologiju zaraznih bolesti Centra za primate.

 
Nastavi čitati

Svijet

WHO ‘rebrandirao’ majmunske boginje, dali im novo ime

Objavljeno

-

By

Svjetska zdravstvena organizacija u ponedjeljak je izvijestila da će početi koristiti novi izraz ‘mpox’ kao sinonim za majmunske boginje te je i ostale pozvala da slijede primjer nakon pritužbi po kojima je aktualni naziv bolesti rasistički i stigmatizirajući.

“Oba naziva istodobno će se koristiti u razdoblju od godinu dana, a izraz ‘majmunske boginje’ postupno će se izbacivati iz upotrebe”, objavio je WHO.

Organizacija je početkom godine pokrenula javne konzultacije s ciljem pronalaska novog naziva za bolest.

Jedan od popularnijih prijedloga bio je naziv ‘mpox’ ili ‘Mpox’, koji je predložila organizacija za zdravlje muškaraca RÉZO.

Njezin ravnatelj svojedobno je kazao da je uklanjanje slika majmuna pridonijelo da ljudi ozbiljno shvate hitnu zdravstvenu situaciju.

Bilo je i apsurdnih naziva poput ‘Poxy McPoxface’ koji je aludirao na Boaty McBoatface, naziv koji je zamalo nadjenut britanskome brodu za polarna istraživanja nakon javnog glasanja.

Majmunske boginje otkrivene su 1958. i nazvane su po prvim životinjama – majmunima, kod kojih su se pojavili simptomi. Do ove godine su se uglavnom širile u grupi zemalja zapadne i središnje Afrike.

No od početka godine, po podacima WHO-a 110 zemalja u svijetu prijavilo je oko 80.000 potvrđenih slučajeva bolesti i 55 smrtnih slučajeva.,

 
Nastavi čitati

Svijet

Zbog poskupljenja hrane na Mediteranu bi mogli izbiti nemiri

Objavljeno

-

By

Izvor: Pexels / Photo by Markus Spiske

Nastavi li se poskupljenje hrane i energenata mogli bi izbiti nemiri na jugu i istoku Mediterana gdje je prije deset godina erumpirala serija političkih ustanaka poznatih kao „Arapsko proljeće“, upozorio je čelnik Unije za Mediteran.

„Problem je vrlo ozbiljan. Zemlje južnog i istočnog Mediterana su uvoznici osnovnih prehrambenih namirnica, posebno žitarica. Neke su 90 postotno ovisne o njihovom uvozu“, rekao je Nasser Kamel, glavni tajnik Unije za Mediteran, u razgovoru za Hinu.

Pad isporuka žitarica iz sukobljenih Ukrajine i Rusije, vodećih svjetskih izvoznika, lansirao je cijene hrane u zemljama poput Maroka, Alžira, Tunisa, Libije, Egipta i Libanona.

„Porast cijena je bio ogroman. No nakon dogovora o slobodnom prolazu brodova s ukrajinskim žitom kroz Crno more cijena se vratila na prihvatljivu razinu“, kaže Kamel u sjedištu Unije za Mediteran u Barceloni.

Ta organizacija s 43 zemlje u četvrtak je održala forum u čijem je zaključku navela da je prekid isporuka hrane pogoršao već tešku socijalno-gospodarsku situaciju uzrokovanu pandemijom koronavirusa.

“Da, postoji rizik od političkih nemira. Vidimo uostalom i u zapadnoj Europi, doduše bez nasilja, ogorčenje građana što utječe i na rezultate izbora”, napominje Kamel.

Egipat uvozi 50 posto hrane a s obzirom na 107 milijuna stanovnika najveći je svjetski uvoznik žitarica, kaže diplomat Kamel, rođen u toj zemlji na sjeveru Afrike.

U Tunisu, zemlji od kuda je 2011. krenulo „Arapsko proljeće“, građani se suočavaju s nestašicama mlijeka, šećera, maslaca i brašna. Posebno je teško naći mlijeko za bebe.

„Svaki mjesec nešto novo nedostaje pa su ljudi nezadovoljni“, kaže Raouia Kheder, novinarka tuniskog radija RTCI.

„Cijene i nezaposlenost rastu a predsjednik, koji još uživa veliku potporu, nije objasnio kako riješiti situaciju pa se ljudi osjećaju nesigurno“, dodaje.

U Tunisu se 17. prosinca održavaju parlamentarni izbori, a opozicija organizira manje prosvjede nastojeći izvući ljude na ulicu.

„Moglo bi se dogoditi nešto veliko prije izbora“, kaže Kheder.

Hrana kao oružje

U posebnu pažnju pridaje svom južnom susjedstvu pa je paralelno sa 7. ministarskim sastankom Unije za Mediteran u Barceloni održan 3. sastanak ministara vanjskih poslova u formatu EU-Južno susjedstvo.

Raspravu su obilježile teme prevladavanja prehrambene i energetske nesigurnosti“, kaže Nives Malenica, hrvatska veleposlanica u Madridu koja je sudjelovala na sastanku.

Ukazala je na moguće korištenje hrvatskih luka i brodova u opskrbi žitom i umjetnim gnojivom država s najvećom oskudicom, osobito u Africi. U Barceloni je istaknula i „važnost jačanja strateške autonomije u energetskom i prehrambenom sektoru“.

Politolog Anđelko Milardović, voditelj Instituta za europske i globalizacijske studije (IEGS), kaže da se hrana i energenti koriste kao oružje u trenutnom geopolitičkom ratu.

„Bude li trgovina hranom blokirana to će potaknuti migracije prema Europi. Istovremeno bi uništenje energetskih postrojenja u Ukrajini moglo potaknuti tamošnje ljude da odu na toplije mjesto, u EU“, objašnjava Milardović.

Premijeri devet europskih mediteranskih zemalja okupljenih u klub MED 9 sastat će se 9. prosinca u španjolskom gradu Alicanteu gdje će razgovarati o poskupljenju hrane i migraciji morem prema EU-u. Ondje bi trebao biti i hrvatski premijer Andrej Plenković.

„Hrvatska bi trebala prihvatiti ovaj tip iskustva te smanjiti ovisnost o uvozu hrane. Vlada treba napraviti preokret u svojoj poljoprivrednoj politici“, kaže Milardović koji će u svibnju u Šibeniku organizirati 3. Mediteranski poljoprivredni forum (AGROMED).

Klimatske promjene prijetnja Mediteranu

„To bi bila politika nacionalne sigurnosti. Ovo sada je politika nacionalne nesigurnosti. Imaš potencijale, a ne stavljaš ih u funkciju“, dodaje.

Smatra da je u Hrvatskoj uvoznički poljoprivredni lobi jači od ministarstva poljoprivrede, no da se dio stanovnika suočen s poskupljenjima okrenuo vlastitim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (OPG).

U Uniji za Mediteran kažu da bi klimatske promjena mogle podići razinu mora, a ono nanijeti sol na dosad plodna kopnena zemljišta, čime bi se i europske zemlje mogle suočiti s prehrambenim poteškoćama.

„Zemlje sjevernog Mediterana bi trebale više i ravnomjernije proizvoditi hranu kako na tržištu ne bi dolazilo do kriza, a koje posljedično ugrožavaju sigurnost opskrbe hranom na jugu Mediterana“, kaže Kamel.

U ponedjeljak, 28. studenog, obilježava se Dan Mediterana. Na taj datum je 1995. godine u Barceloni dogovorena suradnja sjevera i juga Mediterana.

„Kada je riječ o energiji Jug je ekstremno bogat suncem i vjetrom pa bi mogao opskrbljivati energijom čitavu Europu bude li se ulagalo u tehnologiju. No kada je riječ o poljoprivredi situacija je kompliciranija“, dodaje čelnik Unije za Mediteran.

Kako bi jug Mediterana prestao biti ovisan o uvozu mora riješiti problem nedostatka vode i inovacija. Mora pronaći usjeve koji mogu opstati s manje vode i oduprijeti se ekstremnim uvjetima zbog klimatskih promjena.

„To je moguće. Neke studije ukazuju na optimistične rezultate, ali su potrebna veća ulaganja“, zaključuje Kamel.

 
Nastavi čitati
Oglasi

U trendu