Priča o Britancu koji se predozirao vitaminom D upozorenje je svima onima koji razmišljaju o korištenju dodataka prehrani, navodi se u radu objavljenom prošlog utorka u časopisu BMJ Case Reports.

Nakon posjeta privatnom nutricionistu, Britanac je svakodnevno počeo uzimati više od 20 različitih dodataka prehrani, uključujući 50.000 IU vitamina D, triput dnevno. Ta doza je stotinama puta veća od one koja se uobičajeno preporučuje.

Unutar mjesec dana, muškarac je počeo patiti od mučnine, boli u abdomenu, proljeva i konstantnog povraćanja, kao i grčeva u nogama i zvonjave u ušima, prenosi CNN.

Muškarac, čije ime nije objavljeno u radu, za dodatke je čuo u radijskoj emisiji. Kontaktirao je nutricionista iz emisije, doktora Alamina Alkundija, suautora rada i endokrinologa u bolnici William Harvey u Engleskoj, koji ga je liječio.

„U Velikoj Britaniji regulatori ne moraju registrirati nutricioniste i njihova titula nije zaštićena, što znači da praktički svatko može raditi kao nutricionist,” upozorava Alkundi.

Za razliku od vitamina topivih u vodi koje tijelo može jednostavno izbaciti, vitamin D, kao i vitamini A, E i K, pohranjuje se u jetri i masnim stanicama u tijelu dok ne budu potrebni organizmu. Prekomjerna kozumacija može dovesti do toksičnih razina ovih vitamina u organizmu.

Muškarac iz studije uzimao je dnevnu dozu od 150.000 IU vitamina D, što je „doza 375 puta veća od preporučene,” kaže dr. Alkundi. Britanski zavod za javno zdravstvo tipično preporuča oko 400 IU vitamina D dnevno za odrasle i djecu stariju od godine dana.

Muškarac je prestao s uzimanjem vitamina kad je počeo osjećati simptome, ali njegovo stanje nije se poboljšalo. U trenutku kad je upućen u bolnicu, dva mjeseca kasnije, izgubio je gotovo 13 kilograma i prijetilo mu je otkazivanje bubrega. Testovima je utvrđeno da se predozirao vitaminom D, stanje koje se naziva hipervitaminoza D.

Dnevne preporučene količine

Organizmu je potreban vitamin D. Njegov glavni posao je da pomaže tijelu apsorbirati kalcij iz crijeva – tijelo ne može apsorbirati kalcij bez vitamina D. On također igra ulogu u imunitetu, aktivnosti moždanih stanica i funkciji mišića.

Američki instituti za zdravstvo preporučaju 600 IU vitamina D dnevno za odrasle do 69 godina starosti. Za starije od toga, preporučena doza je 800 IU vitamina svaki dan. Za novorođenčad, djecu i tinejdžere, Američka akademija za pedijatriju nedavno je povećala preporuku na 400 IU dnevno.

Studija iz 2017. pokazala je da 3 posto Amerikanaca uzima više od gornje granice od 4.000 IU dnevno za odrasle, što povećava rizik od predoziranja. Oko 18 posto uzima više od 1.000 IU vitamina D dnevno.

Previše vitamina D u krvi dovodi do hiperkalcemije, odnosno povećane razine kalcija u krvi. Muškarcu u studiji dijagnosticirana je upravo hiperkalcemija, koja može oslabiti kosti, stvoriti bubrežne kamence i poremetiti rad mozga i srca.

Muškarac je u bolnici ostao osam dana, gdje su mu dani lijekovi za spuštanje razine kalcija u krvi. Oni su došli do gotovo normalnih razina tek dva mjeseca kasnije.

Dok se razina vitamina D u muškarčevom organizmu značajno smanjila, ona je ipak ostala visoka, kaže dr. Alkundi.

„Osmislili smo plan da periodično provjeravamo oba paramentra kako bismo pratili spuštanje razina na normalne. U kontaktu smo s pacijentom, kaže nam da se osjeća mnogo bolje, ali još uvijek nije potpuno zdrav,” dodaje Alkundi.

Znakovi predoziranja vitaminom D uključuju pospanost, zbunjenost, letargiju i depresiju, a može doći i do problema s vidom i sluhom. U ozbiljnijim slučajevima predoziranje može dovesti do otupjelosti ili čak kome. I srčani organ može biti pogođen: Dolazi do porasta krvnog tlaka i srce počinje nekontrolirano lupati. U teškim slučajevima dolazi do zatajenja bubrega.

Gdje dobiti vitamin D

Tijelo generira dovoljne doze vitamina D preko izloženosti suncu. Boravak na otvorenom u kupaćem kostimu na tek 10 ili 15 minuta dnevno ljeti je dovoljno za proizvodnju „10.000 do 20.000 IU vitamina D u organizmima odraslih ljudi sa svjetlijom kožom,” piše AAP.

Ipak, boravak na jakom podnevnom suncu ne preporuča se zbog rizika od raka kože. Prema tome, dermatolozi i AAP preporučaju ko

Uzimanje vitamina D preko dodataka prehrani nije potrebno za većinu djece i tinejdžera, kaže AAP, jer mnogo vrsta hrane, kao što su jajarištenje krema za zaštitu od sunca u slučajevima izlaganja suncu na duže vrijeme. Kreme za sunce mogu umanjiti sposobnost tijela da generira vitamin D. Mlijeko, žitarice i sok od naranče sadrže dodatke vitamina D

Roditelji koji doje novorođenčad svojim bebama bi trebali davati 400 IU dodatnog vitamina D svaki dan, počevši s prvim danima života do trenutka kada beba počne piti mlijeko ili formulu s dodatkom vitamina D, savjetuje AAP.

Ako razmišljate o uzimanju dodataka vitamina D, treba u obzir uzeti i dnevne doze tog vitamina koje možda već dobivate preko hrane, upozoravaju stručnjaci. Osim hrane u koju je dodan vitamin D, on se nalazi i u jajima, siru, shiitake gljivama, lososu, sabljarci, tuni, pastrvi, telećoj jetri…

Ako ste zabrinuti zbog razine vitamina D u vašem organizmu, zakažite pregled kod liječnika, navode stručnjaci.

„Pacijenti bi trebali tražiti mišljenje svojih obiteljskih liječnika o bilo kakvim alternativnim terapijama ili dodacima koje možda uzimaju ili žele uzimati,” upozorava dr. Alkundi.