Connect with us

magazin

Hrvati najviše vjeruju ova dva medija, a najmanje onom koji najčešće koriste

Objavljeno

-

Izvor: Photo by Glenn Carstens-Peters on Unsplash / ilustracija

Hrvati najviše vjeruju onome što čuju na radiju i televiziji, a najmanje onome na društvenim mrežama, prema najnovijem istraživanju javnog mnijenja.

Istraživanje tome kakvo je povjerenje Hrvata u medije i kome najviše vjeruju provela je Agencija Promocija plus za RTL. 

Televizija

Od svih ispitanika televiziji vjeruje svaki četvrti ispitanik, odnosno njih 26.5 posto. Nešto je viši postotak onih koji joj ne vjeruju (29.1 posto), a jako je puno onih – više od 43 posto – koji imaju podijeljen odnos prema televiziji.

Televiziji više vjeruju žene od muškaraca (28 posto prema 24.9 posto), stariji (41.2 posto) i oni slabije obrazovani (36.7 posto). Najniža razina povjerenja u televiziju zabilježena je u Dalmaciji (18.3 posto), a najviša na području Zagreba i okolice (29.4 posto).

Radio

Radio ima nešto veće povjerenje ispitanika, 28.1 posto. Manje je onih koji ne vjeruju radiju kao mediju (26.9 posto), a gotovo je 40 posto onih s podijeljenim odnosom.

Nema značajnijih razlika u odnosu muškaraca i žena prema radiju, dok se najviša razina povjerenja i u ovom slučaju bilježi među najstarijom populacijom (39.2 posto) i među najslabije obrazovanima (32.2 posto). Veća razina povjerenja zabilježena je u regijama Sjeverna Hrvatska (31.9 posto), zagrebačkom području (31.3 posto) i Sjevernojadranskoj regiji (30.5 posto).

Dnevne novine, tjednici, portali

Ako gledamo pisane medije, dnevnim novinama se vjeruje manje od televizije ili radija. Povjerenje u njih ima oko 22 posto. Gotovo 33 posto ne vjeruje dnevnim tiskovinama, a 39.3 posto je onih koji niti vjeruju niti ne vjeruju dnevnim novinama.

Muškarci imaju višu razinu nepovjerenja u dnevne novine od žena (36.2 posto prema 29.9 posto). Razina povjerenja je dobno uvjetovana, jer se najniža razina povjerenja bilježi među najmlađima (14.6 posto), a najveća razina među najstarijima (33.4 posto). Veću razinu povjerenja dnevne novine bilježe među najslabije obrazovanima (28.8 posto) te među populacijom sa zagrebačkog područja (26.1 posto).

Tjednicima i magazinima ljudi vjeruju još manje – svega 12 posto. Ne vjeruje im više od 40 posto ispitanika, s tim da je nepovjerenje češće među muškarcima nego ženama (46.3 posto prema 37.2 posto).

Ako govorimo o novijim izvorima informiranja zanimljivo je da se portalima kojima su izdavači dnevne novine više vjeruje i od njihovih tiskanih izdanja, ali i od njihovih online konkurenata. Portali u vlasništvu dnevnih novina bilježe povjerenje od 17.3 posto u odnosu prema 13.9 posto za samostalne news portale.

Društvenim mrežama i YouTube kanalu se vjeruje najmanje,  9.8 posto i 12.3 posto unatoč tome što ih vrlo često koristimo.

Kako građani konzumiraju medije?

Drugo područje istraživanja odnosi se na to kako građani konzumiraju medije. Rezultati pokazuju da filmove i serije najčešće gledaju putem televizijskih programa, a gotovo dvostruko manje preko interneta i streaming servisa. Mnogi su se pronašli u tvrdnji da kod kuće više gledaju televiziju nego što koriste internet, a da njega češće koristimo preko mobitela nego preko računala.

Ako gledamo po spolu i dobi zanimljivo je da muškarce, posebno mlađe, dugački članci ne privlače na čitanje, a društvene mreže su im jednako važne za informiranje kao i tradicionalni mediji. Žene se češće pronalaze u izjavi da kod kuće češće biraju TV u odnosu na internet.

“Čitam samo naslove članaka”

Kad je riječ o načinu korištenja medijskih informativnih sadržaja, često se može čuti izjava “Čitam samo naslove članaka”. To je pojava koja se češće bilježi među najmlađim ispitanicima te među onima slabijeg obrazovanja, a regionalno promatrano u obje jadranske regije (Dalmacija i Sjevernojadranska, gdje izjava “prelistati novine uz jutarnju kavicu” češće znači pogledati samo naslove nego čitati tekstove članaka).

Gledajući prosjek, mediji u Hrvatskoj imaju relativno nisku razinu povjerenja. S tim da tradicionalni mediji (TV, radio i tisak) imaju nešto višu razinu povjerenja od news portala, društvenih mreža ili YouTubea. Dakako, važno je koga birate slušati i gledati.

Istraživanje za RTL je provela agencija Promocija plus od 23. svibnja do 15. lipnja. Istraživanje je napravljeno na uzorku od 1054 ispitanika u cijeloj zemlji. Standardna greška je +/- 3 posto, a razina pouzdanosti 95 posto.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

magazin

PRLJAVO KAZALIŠTE STIŽE U ZADAR / Dvorana Krešimira Ćosića za Prljavce je rezervirana 2. svibnja!

Objavljeno

-

By

Jedan od kultnih i najcjenjenijih rock sastava u regiji, Prljavo kazalište, nastavlja svoju veliku turneju ‘Stare navike’ koncertom u Zadru, koji će se 02. svibnja održati u Dvorani Krešimira Ćosića na Višnjiku.

Turneja je već donijela niz impresivnih koncertnih večeri i rasprodanih dvorana. Prljavci su, tako, upravo ovom turnejom ispisali i novu stranicu domaće koncertne povijesti rasprodavši čak tri večeri zaredom zagrebačku Arenu. Osim toga, zabilježeni su i veliki koncerti u pulskoj Areni, riječkoj Dvorani mladosti, osječkoj dvorani Gradski vrt te Areni u Varaždinu, a sada se ta velika koncertna priča nastavlja i u Zadru.

Gotovo pet desetljeća nakon svojih početaka, Prljavo kazalište i dalje ostaje sinonim za iskreni rock izraz, pjesme snažnog emotivnog naboja i refrene koji su odavno nadišli radijski eter. Njihovi bezvremenski hitovi poput ‘Marina’, ‘Mojoj majci’, ‘Heroj ulice’, ‘Sve je lako kad si mlad’, ‘Tu noć kad si se udavala’, ‘Ako tražiš nekoga’, ‘Mi plešemo’, ‘Ma kog’ me Boga za tebe pitaju’ i mnogi drugi, već su generacijama dio kolektivne glazbene memorije — pjesme koje se ne slušaju samo, nego i žive.

Koncert u Zadru bit će nova prilika da publika uživo doživi ono po čemu je bend godinama prepoznatljiv: energičan koncertni zvuk, snažnu emociju i onu posebnu atmosferu koja nastaje kada tisuće glasova u dvorani pjevaju iste stihove. Dvorana Krešimira Ćosića na Višnjiku tako će postati još jedna stanica turneje koja potvrđuje da — unatoč desetljećima na sceni — kod Prljavog kazališta neke stvari jednostavno ostaju iste: ljubav prema glazbi, snažna veza s publikom i, naravno, stare navike koje nikad ne izlaze iz mode.

Publiku u Zadru očekuje večer ispunjena rock energijom, nostalgijom i pjesmama koje su obilježile domaću glazbenu povijest. Ulaznice za koncert koji će još jednom pokazati zašto Prljavo kazalište već desetljećima zauzima posebno mjesto na regionalnoj glazbenoj sceni, dostupne su putem sustava Eventim.

Nastavi čitati

magazin

“KAK’I SMO, TAK’I SMO” / U subotu u HNK Zadar nova hit predstava Arijane Čuline

Objavljeno

-

By

Ovu subotu, 21. ožujka u 20 sati, u Hrvatskom narodnom kazalištu Zadar pogledajte novu hit predstavu Arijane Čuline pod nazivom “KAK’I SMO, TAK’I SMO”. U svom prepoznatljivom stilu, Arijana ponovno secira dalmatinski mentalitet, svakodnevne navike i filozofiju “malog čovjeka”, uz obilje ironije, šarma i britkog humora. Na pozornici joj se pridružuje Mirella Meić, dok je za glazbenu podlogu i dodatnu dozu atmosfere zadužena Danira Ipavec na harmonici. Kroz predstavu publika će otkriti kako od tri neradna dana napraviti pet, kako biti zaposlen, a ipak u podne ispijati kavu na rivi, kako privući turiste bez pomoći Bookinga, pa čak i kako komunicirati koristeći samo dvije riječi – muškog i ženskog spolnog organa.

Sve to izvedeno je u stilu po kojem je Arijana Čulina postala sinonim za dalmatinski humor – britko, iskreno i neodoljivo duhovito. Predstava nudi smijeh, toplinu i pronicljive opservacije svakodnevnog života koje će publiku osvojiti.

Izvođači: Arijana Čulina i Mirella Meić, uz Daniru Ipavec na harmonici.

Na vrijeme osigurajte svoje mjesto u gledalištu! Ulaznice brzo nestaju, a dostupne su u sustavu Eventim.hr https://www.eventim.hr/eventseries/predstava-kaki-smo-taki-smo-4092904/ i na blagajni HNK Zadar.

Nastavi čitati

magazin

Stigla je lista najomraženijih zemalja na svijetu za 2026. – iznenadit ćete se koja je na prvom mjestu

Objavljeno

-

By

World Population Review / Screenshot

Čak i uz ratno stanje na Bliskom istoku, prva na listi najomraženijih zemalja na svijetu za 2026. godinu je – Kina.

Bez obzira na to gdje žive u svijetu, većina ljudi ima specifične stavove o drugim zemljama. Ova karta plavom bojom ističe one prema kojima prevladavaju negativni stavovi, pše Nova.rs.

Na te stavove mogu utjecati brojni čimbenici, od postupaka vlade ili vojnih intervencija do dominantne kulture i religije, pa čak i ponašanja njihovih turista.

Ipak, zanimljivo je da se, prema podacima World Population Reviewa, unatoč ozbiljnoj konkurenciji u ovom trenutku – Kina pokazala kao zemlja koju ostatak svijeta „najviše mrzi“.

SAD je na drugom mjestu, a Rusija na trećem – i jasno je zašto upravo te tri zemlje već neko vrijeme drže vrh ove neslavne liste.

Kao glavne globalne sile, suočavaju se sa značajnim animozitetom diljem svijeta zbog svojih imperijalističkih tendencija i miješanja u ekonomske, političke i vojne poslove manjih zemalja. Pritom, građani svake od tih zemalja uglavnom imaju vrlo loše mišljenje o druge dvije, a možda treba podsjetiti da je riječ i o najvećim zemljama na svijetu.

Zemlje poput Saudijske Arabije i Sjeverne Koreje također su redovito na listi zbog svojih autoritarnih režima i kršenja ljudskih prava, dok je Izrael kontroverznim vojnim operacijama zasad zauzeo peto mjesto.

Pogledajte 20 najomraženijih zemalja u 2026.:

Kina
SAD
Rusija
Sjeverna Koreja
Izrael
Pakistan
Iran
Irak
Sirija
Indija
Ujedinjeno Kraljevstvo
Japan
Saudijska Arabija
Njemačka
Nigerija
Turska
Južna Koreja
Afganistan
Filipini
Italija

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu