U posjetiteljskom centru „Podzemni grad Paklenice“ u Nacionalnom parku Paklenica sinoć je predstavljena monografija Starigrad-Paklenica, koja je u izdanju Sveučilišta u Zadru i Općine Starigrad objavljena četiri godine nakon održavanja znanstvenog skupa na kojemu je prezentirano 26 radova o ovom području. Radovi autora, grupirani u četiri cjeline, obuhvatili su područja arheologije, povijesti, povijesti Crkve, jezičnih osobitosti, kulturne baštine, geografskih i prirodnih značajki starigradskog područja te gospodarstva.

– Uloga općine nije samo u rješavanju infrastrukturnih i komunalnih problema, nego i u poticanju projekata koji će prepoznati dio problema s kojima se nosimo te dati smjernice u njihovom rješavanju. Najpoznatiji smo po Nacionalnom parku Paklenica, ali cijelo područje Općine Starigrad je u nekoj kategoriji zaštite. Svjesni smo potrebe valoriziranja te osnove i pitamo se je li turizam naša jedina prilika i koji oblici tog turizma? Stalni život na ovom području ima svoju surovu stranu, želimo ju smanjiti na najmanju moguću mjeru kako bismo zadržali naše mlade, a možda i raseljene Podgorce potaknuli na povratak ognjištima, rekao je u uvodnoj riječi načelnik Općine Starigrad Krste Ramić.

Rektorica Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Dijana Vican rekla je kako je knjiga o ovoj općini, kao i one koje su joj prethodile, odraz velikog elana profesora zadarskog sveučilišta prema lokalnoj zajednici.

– Ovo su knjige koje se pišu iz duše. Čitajući Starigrad-Paklenicu zadržala sam se na jednom detalju, o velikoj raznovrsnosti ptica na ovakvom malom području. To pokazuje da smo mi National Geographic u malome, da moramo promijeniti naš način na koji doživljavamo domoljublje te čitanjem knjiga istraživati prostor u kojemu živimo, rekla je rektorica Vican, dok je dožupan Šime Vicković pohvalio namjeru da se informacije o cijelom području stručno i sustavno obrade na jednom mjestu.

Jedan od urednika monografije, prof. dr. sc. dr. h. c. Ante Uglešić, podsjetio je kako je Starigrad, kako mu i ime govori, nekada bio grad, koji je imao puno veći značaj na ovom prostoru. To su prepoznali već stari Liburni, pa i oni prije njih iz starije prapovijesti, iza kojih su ostali tragovi boravka u špiljama, tumuli i humci. Dolaskom Liburna na gradinama niču naselja, dok u vrijeme Rima postaje grad u pravom smislu riječi, municipij. U kasnoj antici ulogu Starigrada preuzimaju Ljubač i Novigrad, no kasniji razvoj i formiranje općine u nedavnoj povijesti prilika je za revitalizaciju ovog prostora.

– Monografija je ovo koju mora imati svaki žitelj ovog kraja, ali i nezaobilazan početak za bilo kakvo daljnje proučavanje ovog prostora. Na znanstvenom skupu održano je 24 od predviđenih 40 izlaganja, a u međuvremenu se dogodilo puno novih stvari, što pokazuje da ima još puno materijala kojega je prezentirati u nekom budućem nastavku ove monografije, istaknuo je Uglešić.

Jedna od recenzentica monografije bila je ravnateljica Hrvatskog prirodoslovnog muzeja prof. dr. sc. Tatjana Vlahović, koja je istaknula veliko geomorfološko bogatstvo i raznovrsnost prirodnog svijeta, pa je tako spomenula pronađene fosile, tektonske pojave, rasjede različitih oblika i orijentacije, 112 istraženih speleoloških objekata, 136 rijetkih, endemičnih ili ugroženih vrsta, 27 vrsta ptica grabljivica, što po raznolikosti svrstava ovaj kraj među ornitološki najvrjednija područja Hrvatske.

Prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić, koji je također recenzirao knjigu, rekao je kako je za njezino stvaranje trebalo vremena i strpljenja, jer je riječ o puno autora, velikom „orkestru“ za koji su trebala čak tri „dirigenta“ – Ante Uglešić, Zoran Šikić i Marijana Tomić.

– Današnje doba donosi mnoge izazove te oni koji moderiraju općinom i osmišljavaju razvoj na razini županije ili Europske unije moraju uvijek imati na umu važnu stvar, da bez obzira koliku kratkoročnu ili srednjoročnu financijsku dobit turizam donosi, treba uvijek voditi računa o očuvanju prostora. Sretna je okolnost da je ovdje nacionalni park, ali s obzirom na identitet i ekologiju treba voditi računa i o onom prostoru obuhvaćenom turizmom. Ako budemo mislili na našu djecu, unuke i praunuke, sačuvat ćemo ga i za njih, rekao je Faričić.

Sveučilište u Zadru nedavno je predstavilo knjige koje na sličan način obrađuju Bibinje i Novigrad, završavaju se monografije o Sukošanu i Ninskoj biskupiji, a u najavi je i ona o Općini Sveti Filip i Jakov.