Connect with us

Tech

Prisluškuje li nas mobitel i jesmo li sami za to krivi? “Apsolutno je moguće”

Objavljeno

-

Jeste li bili u situaciji da pričate s prijateljem o tome kako želite kupiti novu jaknu ili tenisice, a kasnije vam se na društvenim mrežama počnu pojavljivati oglasi koji promoviraju upravo te predmete? Ako jeste, možda ste pomislili da vas mobitel prisluškuje. No, je li to doista tako?

Naime, najprije treba shvatiti koje sve dozvole dajemo svom uređaju. Aplikacije koje imate na svom uređaju prikupljaju gomilu podataka s vašeg telefona.

Koja dopuštenja dajete aplikacijama?

U uvjetima korištenja trebaju biti navede jasne informacije o tome kako se prikupljaju, pohranjuju i koriste podaci, a na korisnicima je da paze koja dopuštenja daju.

Primjerice, Facebook vas može tražiti dopuštenje za pristup vašem mikrofonu, fotoaparatu, kontaktima, položaju, prostoru za pohranu, a na vama je da odaberete za što ćete omogućiti pristup. Neke aplikacije mogu tražiti pristup i za telefon, zapisnik poziva, SMS, lokaciju, a postoji i opcija ‘ostalo’. Treba obratiti pažnju čemu će točno sve aplikacija imati pristup ako odobrite takvu značajku.

Najbolje je dati pristup samo za ono što je nužno. Primjerice, za WhatsApp morate odobriti pristup kameri i mikrofonu jer bez toga ne aplikacija ne bi mogla izvršavati neke svoje usluge.

Što je s kolačićima?

S druge strane, kada posjećujete internetske stranice, pojavi se pitanje o “kolačićima“. Neke stranice ne daju vam pristup svom sadržaju dok ne odobrite pristup kolačićima. Kolačići, između ostalog, omogućavaju internetskim stranicama da ste ih već posjetili, a služe i za spremanje lozinki ili obraza koje ste ispunili.

Europska unija je donijela direktivu poznatu kao “EU zakon o kolačićima” koja regulira način na koji je web stranici dopušteno koristiti kolačiće i obrađivati osobne podatke. EU navodi da kolačići mogu biti koristan alat “u analizi učinkovitosti dizajna internetske stranice i oglašavanja te u provjeravanju identiteta korisnika”.

“Fenomen iz psihologije”

Informatički stručnjak Marko Rakar također osvrnuo na ovaj fenomen ciljanih oglasa, no ističe da tu nije riječ o tome da nas mobitel prisluškuje nego da nam se pojavljuju oglasi vezani uz predmete koje smo već pretraživali na internetu.

“To je više fenomen iz psihologije nego stvarni događaj. Ljudi su nešto spomenuli i onda odjednom to počnu primjećivati. Međutim, ako su guglali, utipkavali negdje, na aplikacijama, pretraživačima, onda naravno da ih počnu pratiti takvi oglasi”, navodi Rakar.

Dodao je i da tu nije riječ o tome da nas uređaj prisluškuje. “Nije dokazano da je to povezano pa se ne bih previše uznemiravao oko toga.”

“Dok god radi, telefon skuplja podatke”

Lucijan Carić, stručnjak za internetsku sigurnost, ima pak nešto drugačije viđenje stvari. Na upit sluša li nas mobitel kada pričamo o nekom predmetu a potom nam se pojave oglasi na društvenim mrežama, Carić odgovara potvrdno.

“Apsolutno je moguće, takve podatke mogu prikupljati sve aplikacije kojima date određene dozvole, primjerice dozvolu za pristup snimaču”, rekao je Carić za N1.

Istaknuo je da to vrijedi i za uslugu Hey Google koja također zahtijeva pristup vašem snimaču. Riječ je o usluzi zahvaljujući kojoj možete pokrenuti određenje radnje poput pretraživanja, dobivanja uputa do odredišta i izrade podsjetnika.

Carić naglašava da aplikacije mogu tražiti pristup raznim podacima, od lokacije do snimača. “Dok god telefon radi, on skuplja sve podatke, i o tome što ste i napisali, čak i ako to niste poslali.”

Upravo se ti podaci mogu koristiti i za ciljane oglase, a Carić pojašnjava da je to razlog zašto vam se na društvenim mrežama mogu pojaviti oglasi o jakni, tenisicama ili novom mobitelu o kojem ste jučer pričali s prijateljem.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Tech

INOVAacija: Otvorene prijave za program edukacije za kreiranje i izradu računalnih igara

Objavljeno

-

By

Ustanova INOVAcija u Centru za kreativne industrije organizira program edukacije za kreiranje i izradu računalnih igara.

Volite sate provoditi pred računalom igrajući računalne igre? Iskoristite vašu zainteresiranost i kreativnost i naučite i vi kreirati računalne igre. Kod nas ćete prepoznati u kojem se smjeru trebate razvijati. Odgovara li vam više modeliranje ili dizajn objekata? Prvi dio edukacije podrazumijeva svladavanje osnove Blendera – alata za modeliranje i izradu objekata. Drugi dio odnosi se na rad s Unity-jem – platformom za kreiranje računalnih igara. Ako ste kreativni, prepoznat ćete se upravo u ovom dijelu edukacije. U završnom dijelu edukacije naučit ćete osnove programiranja u C programskom jeziku.

Pokrenite se još danas i počnite s vlastitim razvojem kroz edukaciju!

Cilj ovog programa je da polaznici nauče raditi u razvojnoj okolini za izradu videoigara (Unity), dizajnirati grafičke elemente potrebne za izradu videoigara (Blender), animirati 3D objekte (blender), uklope ih u audio i video sadržaj, nauče koristiti osnove c# programskog jezika i koristiti ga za izradu računalne igre. Po završetku ovog programa edukacije polaznik će znati kako samostalno izraditi računalnu igru.

Program edukacije traje 80 školskih sati, a za pohađanje su potrebne osnovna informatička pismenost, sklonost kreativnom radu, smisao za dizajn i organizaciju. Poželjno, ali ne i nužno, je predznanje osnova programiranja, prethodni rad u nekom od grafičkih ili alata za 3D dizajn.

Predavanja i radionice provodit će se u vrhunski opremljenoj multifunkcionalnoj dvorani, IT dvorani te tonskom studiju Centra za kreativne industrije na Relji.

Za više informacija, kontaktirajte nas na mail  info@inovacija-zadar.hr  ili, još bolje, posjetite nas na adresi Put Murvice 3A.

Program edukacije možete preuzeti klikom na https://www.centar-inovacija.hr/images/novosti/PROGRAM_VIDEO_IGRE.pdf .

Cijena programa edukacije – 6.000,00 kn

Trajanje – 80 školskih sati

 
Nastavi čitati

Tech

Spremaju se promjene: Veliki dio vozača odustat će od vlasništva nad automobilom

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Usluge i softver bit će važniji općem potrošaču od vlasništva nad vozilom, budući da će softverske platforme orkestrirati cijelo putovanje.

Ugledna konzultantska tvrtka BearingPoint za savjetovanje o upravljanju i tehnologiji sugerira da će odluke o mobilnosti u Europi i svijetu biti vrlo različite od današnji već 2030. godine. Studija Destination 2030, Who’s in the driver seat for the future of mobility? identificira tri trenda koji će pokretati mobilnost u nadolazećim godinama:

1.) svako će putovanje postati personalizirano iskustvo

2.) o klimatskoj neutralnosti neće se pregovarati – od kolijevke do groba

3.) vozači će prije koristiti usluge nego posjedovati vozila

Studija je proizašla iz internog istraživanja BearingPointa, stajališta klijenata u svim industrijskim sektorima i doprinosa sektorskih te tehnoloških lidera konzultantske tvrtke. Studija kaže da rad na daljinu, energetske krize, klimatske promjene i poremećaji u lancima opskrbe duboko mijenjaju potražnju za mobilnošću te smjer i tempo promjena, prenosi Revija HAK.

Čak 87% sudionika ankete vjeruje da će rjeđe putovati na posao, a 81% je reklo da će ići na znatno manje poslovnih putovanja u usporedbi s 2019., a ako se ovaj trend nastavi, to će utjecati na ulaganja u infrastrukturu. Povećani troškovi povezani s razvojem nove infrastrukture mobilnosti ne mogu se u potpunosti prenijeti na krajnjeg korisnika. Možda će također biti potrebno provesti zakonodavstvo kako bi se postigla odgovarajuća infrastruktura za podršku električnim vozilima. Licenciranje i provedba pomaknut će fokus s pojedinca na pružatelja usluga – rekao je Andrew Montgomery, globalni direktor za državni i javni sektor u BearingPointu.

O klimatskoj neutralnosti neće se više raspravljati, prema studiji, koja ukazuje na to da će 80% proizvedenih motora biti ekološki prihvatljivije do 2030. godine. Ulaganja u infrastrukturi će se povećati u aktivnosti poput hodanja i biciklizma. Polovica sudionika (49%) kaže da su sspremni žrtvovati vlasništvo nad vozilom kako bi smanjili negativan utjecajh na okoliš do 2030.

Kako će korisnici više koristiti usluge poput car sharinga, a ne posjedovati vozila, prijeći će na usluge na zahtjev. Usluge i softver bit će važniji općem potrošaču od vlasništva nad vozilom, budući da će softverske platforme orkestrirati cijelo putovanje.

 
Nastavi čitati

Tech

Stiže važna promjena: Evo što će to značiti za sve one koji kupuju nove uređaje

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Brazilski sud u listopadu je kaznio Apple s oko 19 milijuna eura te je također donio odluku da se novi iPhone uređaji u toj zemlji moraju prodavati s punjačem. Apple je najavio žalbu na ovu odluku. Prodaja novog uređaja bez punjača nije tipična samo za Brazil, pa smo provjerili zakonsku regulativu po tom pitanju u Hrvatskoj.

S druge strane, Europska unija je odlučila zaštititi potrošače na nešto drugačiji način pa je Vijeće EU-a prije nešto više od mjesec dana donijelo Direktivu o uvođenju jedinstvenog punjača za mobitele i ostale elektroničke uređaje od 2024. godine.

“Više neće biti potrebno kupovati punjač svaki put kada kupite novi mobilni telefon ili sličan uređaj. Punjač koji je kompatibilan s više uređaja uštedjet će novac i vrijeme te doprinijeti smanjenju elektroničkog otpada”, izjavio je tom prilikom Jozef Sikela, češki ministar industrije i trgovine, čija zemlja trenutačno predsjedava Vijećem EU-a.

Kakva je praksa u Hrvatskoj?

S obzirom na odluku brazilskog suda, a potom i odluku EU-a, provjerili smo je li u Hrvatskoj legalno prodavati uređaje bez punjača i što će se odlukom o jedinstvenom punjaču promijeniti za potrošače.

Kako su nam odgovorili iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, koje je nadležno za ovakva pitanja, u Hrvatskoj je uobičajena “praksa da paket uz sam uređaj sadrži i punjač, međutim trgovci mogu prodavati i samo uređaj”.

Slično nam navode i iz Hrvatske udruge za zaštitu potrošača te ističu da je sve stvar ponude i potražnje pa tako potrošač može odustati od kupnje uređaja koji se prodaje bez punjača.

“Kako se kod nas uređaji kupuju s punjačem onda bi svakako trgovac trebao upozoriti potrošača da u cijeni uređaja nije punjač kako bi se potrošač mogao pravilno odlučiti”, dodaju.

Osjeća li se potrošač zakinutim, može se žaliti. “U slučaju izostanka objašnjenja trgovca potrošač treba najprije napisati trgovcu prigovor i onda ako bude nezadovoljan odgovorom ili ga ne dobije u roku 15 dana treba poslati prijavu državnim inspektorima.”

Jedinstveni punjač – rješenje za potrošače

Što se tiče jedinstvenog punjača za uređaje, još uvijek nema pravog veselja za korisnike. Naime, kako ističu iz ministarstva, prijedlog Direktive je usuglašen, ali Direktiva još uvijek nije donesena.

“Direktiva stupa na snagu dvadeset dana od dana objave u Službenom listu EU. Rok za transpoziciju u nacionalno zakonodavstvo je 12 mjeseci od dana stupanja na snagu, a primjenjuje se 24 mjeseca od dana stupanja na snagu. Predmetna revidirana Direktiva ne primjenjuje se na proizvode stavljene na tržište prije datuma primjene. Izmjenu predmetne Direktive 2014/53/EU podržale su sve zemlje članice EU, pa tako i Hrvatska”, navode iz ministarstva za N1.

“Iz svega navedenog proizlazi da će se jedinstveni (univerzalni) punjač koristiti obvezno krajem 2024. godine za sve mobitele i tablete te ostale elektroničke uređaje obuhvaćene revizijom, a od 2026. godine koristit će se jedinstveni punjač i za laptope (bez obzira na njihovu snagu)”, dodaju.

Ukratko, kada ova Direktiva stupi na snagu, pri kupnji novog mobitela ili drugog elektroničkog uređaja obuhvaćenog ovoom revizijom (tableti, digitalne kamere, slušalice, slušalice s mikrofonom, prijenosni zvučnici i ručne konzole za videoigre), potrošači neće trebati novi punjač jer će biti dostupan jedinstveni, univerzalni punjač USB C tipa kojim će moći napajti sve ove uređaje.

Iz Hrvatske udruge potrošača pozdravljaju ovu odluku o univerzalnom punjaču. “To ipak ne znači da bi se zato trebali uređaji prodavati bez punjača već će dolaziti bolji i kvalitetniji uređaji.”

Ministarstvo nagalašava da bi jedinstveni punjač mogao omogućiti potrošačima na razini EU uštedu od 250 milijuna eura godišnje jer se neće kupovati nepotrebni punjači čime će se e-otpad smanjiti za 1000 tona godišnje.

Hoćemo li morati kupovati nove slušalice?

Posljednjih par godina postala je praksa da uz kupnju novog mobilnog uređaja kupujemo i nove slušalice jer one koje smo ranije koristili više ne odgovaraju, a to su za N1 komentirali i iz Hrvatske udruge potrošača, navodeći da je “svaka ušteda na materijalu dobitak za kapitaliste”.

“Ljudi koji se ne koriste slušalicama to neće niti primijetiti, kapitalisti će onima koji to žele slušalice dobro naplatiti i svakih par mjeseci staviti na tržište kvalitetnije i skuplje slušalice”, dodaju.

No, ovo revizijom EU želi stati i tome na kraj. Dakle, ne samo da će potrošači uštediti novac jer neće sa svakim novim uređajem kupovati i nove slušalice, nego će se smanjiti i elektronički otpad.

“Potrošač će primjenom nove Direktive moći slušalice s jedinstvenim USB C koristiti na više uređaja i neće morati kupovati nove pa ako je promijenio uređaj, odgovarat će mu iste slušalice koje je već prije kupio”, rekli su nam iz ministarstva.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu