U Velikoj Britaniji izmjerena je rekordna temperatura za svibanj, a Francusku je pogodio najraniji toplinski val u više od stoljeća, nakon više dana velikih vrućina koje pogađaju i ostatak Europe.

Britanski Meteorološki zavod objavio je oko 17 sati po lokalnom vremenu u ponedjeljak da je u Kraljevskim botaničkim vrtovima u Kewu u južnom Londonu izmjereno 34,8 Celzijevih stupnjeva, što je dva stupnja više od prethodnog rekorda od 32,8 Celzijevih stupnjeva, zabilježenog 1922. i ponovno 1944. godine, prenosi AFP.

Malo ranije je na Heathrowu, zapadno od glavnog grada, izmjereno 33,5 Celzijevih stupnjeva.

“Takva vrućina bila bi iznimna u Velikoj Britaniji usred ljeta, a kamoli u svibnju”, naglasio je Meteorološki zavod u objavi na X-u.

U nedjelju je Meteorološki zavod proglasio toplinski val na osam lokacija u Engleskoj, uključujući u Velikom Londonu, Suffolku i Essexu. To znači da su temperature tri dana zaredom premašile 27 Celzijevih stupnjeva.

Samo sjeverozapadna Škotska i Sjeverna Irska pošteđene su velikih vrućina koje pogađaju i veći dio Europe.

“Temperature su vrlo brzo porasle za ovo doba godine, znatno iznad normalnih, koje bi primjerice u Londonu trebale biti oko 17 ili 18 stupnjeva”, rekao je za AFP Greg Dewhurst, meteorolog britanskog Meteorološkog zavoda.

“Svjedoci smo sve više ekstrema ne samo u Velikoj Britaniji, već diljem svijeta, sve češće se obaraju rekordi”, ističe stručnjak, smatrajući to “dobrim pokazateljem klimatskih promjena na djelu”.

Francusku je pogodio najraniji toplinski val u više od stoljeća, s temperaturama i do 15 stupnjeva iznad prosjeka za ovo doba godine, dok je u departmanu Finistere prvi put od uspostave sustava upozorenja na toplinske valove 2004. proglašena žuta razina pripravnosti, priopćila je u ponedjeljak francuska meteorološka služba Meteo France.

Upozorenje je, kako piše dnevni list Figaro, prošireno na 18 departmana na zapadu Francuske i na područje Pariza, dok je osam departmana pod narančastim meteoalarmom zbog ekstremnih temperatura.

Cyril West, francuski meteorolog, rekao je da se radi o “najranijem toplinskom valu zabilježenom u više od stoljeća”.

West je objasnio da je uzrok trenutnog toplinskog vala prodor toplog zraka iz Sahare preko Sredozemlja prema Europi, gdje ga zadržava snažna anticiklona nad zemljama Beneluksa i Sjevernim morem.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) u nedjelju je objavila da je u DR Kongu evidentirano više od 900 slučajeva sumnje na ebolu, od kojih je 101 potvrđen, dok je tamošnje ministarstvo zdravstva dan ranije izvijestilo o 204 smrtna slučaja.

Za više od 900 osoba vjeruje se da su zaražene hemoragijskom groznicom ebole u Demokratskoj Republici Kongo, objavio je u nedjelju navečer glavni direktor Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) Tedros Adhanom Ghebreyesus.

“Kako jačaju napori nadzora u sklopu borbe protiv ebole u DR Kongu, do danas je identificirano više od 900 sumnjivih slučajeva, od kojih je 101 potvrđen”, napisao je glavni direktor WHO-a na X-u, ne navodeći broj umrlih.

U posljednjoj bilanci objavljenoj u subotu, ministarstvo zdravstva DR Konga navelo je da je epidemija uzrokovala 204 smrtna slučaja među 867 sumnjivih slučajeva.

Zemlja je 15. svibnja proglasila epidemiju bolesti ebole uzrokovane virusom Bundibugyo, za koji trenutačno ne postoji ni cjepivo ni specifičan lijek, a stopa smrtnosti može dosegnuti 50 posto. WHO je proglasio međunarodnu zdravstvenu uzbunu.

Ebola je u posljednjih 50 godina u Africi odnijela više od 15.000 života, uz stopu smrtnosti koja se, prema WHO-u, kretala između 25 i 90 posto.

Sljedeće godine prijeti novi temperaturni rekord, a meteorolozi upozoravaju na Super El Niño, piše njemački Bild.

Prema Svjetskoj meteorološkoj organizaciji (WMO), od sredine ove godine mogao bi se razviti fenomen El Niño, piše Bild. To bi imalo osjetne posljedice na temperature i obrasce oborina diljem svijeta. Daniel Swain s California Institute for Water Resources smatra da će 2026. i 2027. donijeti globalne rekordne temperature. Meteorolog i klimatski stručnjak Jeff Berardelli rekao je za američku televiziju WFLA-TV: „Mislim da ćemo doživjeti vremenske pojave kakve moderna povijest još nije vidjela.

Što je Super El Niño?

Super El Niño posebno je snažan oblik El Niña. Tada se more u Pacifiku zagrijava neuobičajeno jako, što može poremetiti vremenske prilike diljem svijeta. Posljedice mogu biti veće vrućine, suše, obilne kiše ili poplave. U Njemačkoj su tla već sada izrazito isušena.

El Niño je vremenski i klimatski fenomen u Pacifiku kod kojeg se površinska voda u središnjem i istočnom tropskom Pacifiku neuobičajeno zagrijava. Time se mijenjaju vjetrovi i strujanja zraka, što može utjecati na vrijeme diljem svijeta – primjerice uzrokovati suše, obilne kiše ili blaže zime u nekim regijama. Fenomen se pojavljuje nepravilno, najčešće svakih tri do osam godina. Jedan El Niño obično traje nekoliko mjeseci do više od godinu dana.

Prema WMO-u, posljednji El Niño zabilježen je 2023. i 2024. godine. Kako prenosi „ZDF heute“, pridonio je tome da 2024. postane najtoplija godina otkako postoje mjerenja. Klimatski znanstvenik Carlo Buontempo kaže da bi već 2026. mogla postati nova rekordna godina.

Povećana opasnost od požara

Posljedice su ozbiljne. Theodore Keeping, stručnjak za šumske požare s Imperial Collegea u Londonu, upozorio je da El Niño povećava vjerojatnost ekstremnih vrućina i suša u Australiji, Kanadi, SAD-u i amazonskoj prašumi. Ako se razvije snažan El Niño, opasnost od ekstremnih požara mogla bi dosegnuti najvišu razinu u novijoj povijesti.

Klimatolog Tido Semmler iz irske meteorološke službe smatra da bi posljedice klimatskog fenomena 2027. mogle biti još jače. „Zemljinoj atmosferi treba vremena da reagira na El Niño“, objašnjava on. Zato prema njegovim riječima za 2027. postoji „povećani rizik da postane godina rekordnih vrućina ako se El Niño razvije u drugoj polovici 2026.“. Već i sama faza razvoja fenomena može imati posljedice.