ZADAR / ŽUPANIJA
PREDSTAVLJENA KNJIGA DR. ZLATKA BEGONJE „OKUPACIJA DUHA“ Komunistička ideologija nametala se sijanjem straha, prijekim sudovima i likvidacijama
– Postupci tzv. narodne vlasti nakon oslobođenja 1944. godine bili su sve samo ne narodni. Na djelu se odvijala okupacija duha, kada se strahom kao glavnim obilježjem totalitarnih sustava zadiralo u privatne živote svih građana te ih se nastojalo mijenjati prema ideološkim modelima koji su smatrani neupitnima. Moj glavni motiv pisanja knjige bio je da ti dokumenti koji svjedoče o vremenu nakon Drugog svjetskog rata napuste arhivsku tišinu, rekao je izv. prof. dr. sc. Zlatko Begonja, predstavljajući danas u Gradskoj loži knjigu „Okupacija duha: Ideološka indoktrinacija u Zadru 1945. – 1955.“.
Begonjin kolega s Odjela za povijest izv. prof. dr. sc. Ante Bralić dao je vremenski okvir prije nastanka opisanih događaja, u kojemu je kao zametak spomenuo Rapalski ugovor, kojim je tadašnji grad austrougarskih činovnika pripao Italiji. Istaknuo je kako je Ante Trumbić, koji ima ulicu u Zadru, bio taj koji je prije Ante Pavelića stavio potpis na predaju Zadra Italiji.
– To je imalo svoje reperkusije, jer u Italiji na vlast dolaze fašisti, a modus i fašizma i komunizma kao totalitarnih sustava je da žele poništiti postojeći poredak. Cijenu za to platilo je more ubijenih ljudi. Zadar je 1943. i 1944. izložen stalnom bombardiranju savezničkih snaga i kada partizani ulaze u grad uništeno je do 85 posto stambenog fonda. Najveći dio Talijana je izbjegao, a oslobodilačku vojsku dočekuje samo 2.500 građana, nakon čega počinje razdoblje komunističke vlasti, rekao je Bralić.
– U Zadru i Istri KPJ je bila blaža prema Crkvi, jer još nije bilo riješeno nacionalno pitanje – Zadar je do 1947. godine bio dio Italije. Nova ideologija nominalno želi izjednačiti sve građane, ali to radi progonima, prijekim sudovima, likvidacijama neistomišljenika, sijanjem straha među onima koji u ratu nisu participirali ni na jednoj strani, istaknuo je izv. prof. dr. sc. Mateo Bratanić.
– Nakon Rezolucije Informbiroa 1948. godine odjednom su se na udaru našli do tada najgorljiviji progonitelji neistomišljenika, a sovjetski model zamijenjen je titoističkim. Posebna vrijednost ove knjige su dokumenti koji donose popis lica likvidiranih presudom ili kratkim postupkom, do oslobođenja ili do travnja 1948. godine. Tu su navedeni počinitelji najvećih zločina temeljem zloporabe vlasti, koji su proveli odstranjenje intelektualaca i te modificiranje grada u cjelini, naveo je Bratanić.
Autor knjige na kraju je naveo zanimljivu anegdotu koja pokazuje kako je Partija vodila računa o privatnom životu svojih članova. Jedan partijski drug 1946. godine isključen je iz KPJ jer je prestao imati odnose sa svojom partnericom. Godinu dana kasnije vraćen je u partiju jer je ispravio svoju pogrešku, kako – nije navedeno.
– Nakon 1948. u zatvoru su se zajedno našli oni koji su ranije vrijeđali Staljina i oni koji su ga
hvalili. To je prava slika totalitarnog sustava, rekao je Begonja.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.
U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.
Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine.
“Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.





