Connect with us

Hrvatska

RJEŠAVANJE INFLACIJE PADOM STANDARDA Vidaković: Idemo u stagflaciju, pad standarda 20 posto

Objavljeno

-

foto: Pixabay

Ovo što se događa u Ukrajini je bio šok koji je više manje amortiziran i praktički nestao, cijene kukuruza, soje i pšenice su na istoj razini kao i prošle godine, nafta je na 100 dolara gdje je bila i prije invazije, dakle kada se izdvoji šok oko vojne invazije, vezan za rat i probleme, shvatimo da smo tamo gdje putujemo već godinu dana, a to je da europska ekonomija ide u stagflaciju – pad ekonomskog rasta s povećanom inflacijom – izjavio je za HRT financijski analitičar Neven Vidaković. 

Naglasio je da je guvernerka europske centralne banke najavila kako će centralna banka Europe odabrati između borbe protiv inflacije i borbe za standard građana borbu protiv inflacije tako da sruši standard građana. Tu su politiku i naše banke preuzele – da se inflacija rješava padom standarda. Eksplicitno je to rekao, kaže i ministar Marić – najavio je da će inflacija ove godine biti puno veća od očekivane, a ekonomski rast puno manji od očekivanog. To je, upozorava i najgore stanje za ekonomiju – ta stagflacija!

– Imamo pad standarda 10 posto prije uvođenja eura i 10 posto nakon toga, znači nama će u Hrvatskoj pad standard 20 posto – izjavio je Vidaković.

Protiv inflacije, se kaže, možete boriti na puno načina, ali najgori je pustiti inflaciju da sama sebe riješi. Jer ona može sebe riješti tako da se uništi realna ekonomija.

Rješavanje inflacije padom standarda

– Pitanje je zašto mi napuštamo svoju centralnu banku koja je takva kakva je, ali je naša, i idemo pod Europsku centralnu banku koja je već rekla da će rušiti inflaciju rušenjem standarda građana – upitao je.

Najgora stvar koju možeš sebi u životu napraviti je, kaže, dozvoliti da drugi odlučuju o tvojoj sudbini, a mi na temelju potpuno krivih teza – naprimjer da stabilan tečaj garantira stabilnost cijena – smo se doveli u poziciju da svi drugi odlučuju o nama. I ne samo to, nego se hvalimo da će drugi odlučivati za nas bolje nego mi.

Euro – svjetsko dostignuće, ali trenutno nestabilan

Euro je kaže, najveće ekonomsko dostignuće ikad napravljeno, ali današnji euro je izrazito nestabilan i nema razloga da mi na sebe preuzimati tu nestabilnost. To nam je i tržište reklo, izdali smo obveznice po 3 posto kamate – gore i skuplje nego Grčka. Sudionici na tržištu, naglašava, doživljavaju nas lošije od Grčke. I sada idemo u društvo gdje nam je već od najrelevantnijih ljudi rečeno da smo najlošiji – koji je razlog tome, osim provođenja politike radi politike jer nemamo inventivnosti.

Tri faze stagflacije

Trenutno prelazimo iz druge u treće faze. U drugom stadiju dolazi do tzv. indeksacije plaća- to će svi zaposlenici zbog inflacije početi tražiti veće plaće. U trenutku kada i potrošači i proizvođači osjete da im plaće rastu, doći će do kontinuirane inflacije. U trećoj fazi stagflacije počinju padati investicije, zaposlenost i ekonomski rast. Kod nas je, kaže to posebno loše jer se većina investicija financira putem europskih fondova, a taj novac će pojesti inflacija.

Bez optimizma

– Ne mogu ljudi koji su nas ovdje doveli negirajući probleme i temeljeći ekonomsku politiku na potpuno krivim postavkama nas odavde izvesti. Jer već je guverner Vujčić objavio da će plaće rasti manje od inflacije, dakle guverner naše centralne banke je preuzeo stav europske centralne banke – idemo srušiti standard građanima, pa će zbog pada standarda i pada kupovne moći, inflacija sama od sebe prestati – naglasio je.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

KTC povlači proizvod, provjerite jeste li ga kupili!

Objavljeno

-

By

KTC je na svojim stranicama objavio da se povlači proizvod PEPITO 1l rum punch.

Proizvod se povlači s tržišta jer je redovitom kontrolom nad proizvodnjom utvrđeno manje odstupanje u pogledu korištenja određenih prehrambenih aditiva.

“Predostrožnosti radi, obavještavamo cijenjene potrošače kako predmetni proizvod povlačimo s tržišta”, poručuju iz KTC-a.

Ako ste predmetni proizvod kupili na prodajnim mjestima KTC-a, javite se na prodajno mjeste. Iz KTC-a navode da se povlačenje odnosi samo na proizvod navedenog LOT broja (LOT BROJ:005 21.12.2023.; LOT BROJ: 001 13.02.2024.) koji se navodi u ovoj obavijesti.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatska među zemljama EU-a s najnižim cijenama plina i struje

Objavljeno

-

By

Kućanstva u EU i eurozoni plaćala su u drugoj polovini 2023. godine nešto niže cijene plina i struje nego u prvih šest mjeseci, a Hrvatska je zadržala mjesto u skupini zemalja s najnižim cijenama, znatno nižim od europskog prosjeka, pokazali su u četvrtak podaci Eurostata.

Prosječna cijena struje za kućanstva u EU pala je u drugoj polovini 2023. za 3,7 posto u odnosu na prvih šest mjeseci, kliznuvši na 28,3 eura za 100 kilovatsati, izračunao je Eurostat. U odnosu na drugu polovinu 2022. godine bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni kućanstva su 100 kilovatsati struje u drugoj polovini prošle godine u prosjeku plaćala 30 eura, za 3,8 posto manje nego u prvih šest mjeseci. U odnosu na isto razdoblje 2022. cijena joj je bila viša za 3,1 posto.

“Troškovi energije, opskrbe i mreža stabilizirali su se u prvoj polovini godine i pokazuju pad u drugoj polovini u odnosu na vrhunac u 2022., ali su još uvijek na visokoj razini”, zaključuju statističari.

Ukinuti mehanizmi pomoći

Prosječna cijena plina za kućanstva u EU bila je pak u razdoblju od srpnja do prosinca manja za pet posto nego u prvoj polovini godine, kliznuvši na 11,3 eura za 100 kilovatsati. U usporedbi s drugom polovinom 2022. bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni plin je za kućanstva u drugoj polovini prošle godine pojeftinio za 7,6 posto, na 12,2 eura za 100 kilovatsati. U odnosu na drugu polovinu 2022. bio je skuplji za sedam posto.

Niži računi kućanstava za plin i struju nego u prvoj polovini godine odražavaju pad cijena na tržištima, koji je djelomice amoriziralo ukidanje mehanizama državne pomoći, objašnjavaju u Eurostatu.

Jeftina “trojka”

Najnižu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su u drugoj polovini prošle godine kućanstva u Mađarskoj, od 3,3 eura za 100 kilovatsati.

Slijedi Hrvatska sa cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. od 4,6 eura za 100 kilovatsati, kada se uključe svi nameti, većom za 4,4 posto nego u prvoj polovini godine. Usporedba s istim razdobljem 2022. godine pokazuje upola blaže poskupljenje.

Eurostat napominje da se usporedbe cijena u Hrvatskoj temelje na fiksnom tečaju eura za kunu, podsjetivši da je 1. siječnja prošle godine ušla postala članica eurozone.

U skupinu zemalja s najnižom cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. svrstala se i Rumunjska gdje je stajao 5,6 eura.

Najvišu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su pak kućanstva u Nizozemskoj i Švedskoj, od 24,8 eura odnosno 20,7 eura za 100 kilovatsati.

Cipar i Malta ne objavljuju podatke o cijenama plina, a Finska ne objavljuje cijene plina za kućanstva.

Povoljna Mađarska

Kućanstva u Mađarskoj plaćala su i najnižu cijenu struje u drugoj polovini prošle godine, od samo 11,3 eura za 100 kilovatsati. Slijede Bugarska i Malta gdje je stajala 11,9 odnosno 12,8 eura.

Kućanstva u Hrvatskoj plaćala su u drugoj polovini prošle godine 14,8 eura za 100 kilovatsati struje, kada se uključe svi nameti. To znači da se njezina cijena nije značajnije promijenila od druge polovine 2022. kada je bila poskupjela za 9,3 posto u odnosu na prethodnih šest mjeseci.

Najviše su pak u drugoj polovini 2023. za struju izdvajala kućanstva u Njemačkoj, gdje je 100 kilovatsati stajalo 40,2 eura. Slijede Irska i Belgija sa cijenom struje za kućanstva od gotovo 38 eura za 100 kilovat sati.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvati na EU izborima mogu birati i strance, DIP objasnio kako

Objavljeno

-

By

Državno izborno povjerenstvo (DIP) podsjeća da na europskim izborima 9. lipnja, pravo birati i pravo biti birani, odnosno kandidirati se, imaju i državljani druge države članice EU s prebivalištem ili boravištem u Hrvatskoj.

Ostvari li to pravo u Hrvatskoj, državljanin druge članice EU, ne može ga ostvariti u matičnoj državi, niti u drugoj članici EU, na istim izborima.

Da bi mogao glasovati na europskim izborima, državljanin druge države članice EU, mora najkasnije 9. svibnja podnijeti zahtjev za upis u Registar birača nadležnom upravnom tijelu županije, odnosno Grada Zagreba koje vodi taj Registar.

Uz taj zahtjev, treba predočiti izjavu u kojoj će, uz ostalo, stajati da će pravo glasa ostvariti samo u Hrvatskoj i izjavu da nije lišen prava glasovanja u državi članici EU čiji je državljanin.

Navedeni zahtjev podnosi nadležnom upravnom tijelu koje vodi Registar birača, prema mjestu prebivališta ili boravišta u Hrvatskoj.

Kontakt podaci nadležnih upravnih tijela bit će dostupni na mrežnim stranicama Ministarstva pravosuđa i uprave – https://mpu.gov.hr/.

DIP podsjeća i da birači druge države članice EU glasuju na biračkim mjestima određenima prema mjestu njihovog prebivališta ili boravišta.

Kad je riječ o kandidiranju na europskim izborima, DIP ističe da to pravo imaju i državljani druge države članice EU ako zadovoljavaju zakonske uvjete i pod uvjetom da u Hrvatskoj i državi članici EU čiji su državljani, pojedinačnom sudskom presudom ili administrativnom odlukom protiv koje je dopušten pravni lijek nisu lišeni prava na kandidiranje i da su upisani u Registar birača.

Ima li državljana drugih država članica EU na listama za europske izbore i koliko, vidjet će se nakon što DIP u srijedu poslijepodne objavi zbirnu listu pravovaljanih lista.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu