Connect with us

Svijet

Ljeto 2021. najtoplije zabilježeno. Kakvo je stanje klime u Europi?

Objavljeno

-

Copernicus služba za klimatske promjene danas objavljuje svoje godišnje Europsko izvješće o stanju klime, u kojem se ispituje klimatska varijabilnost 2021. u Europi i globalno. Izvješće također pruža dugoročni kontekst i trendove u ključnim pokazateljima klimatskih promjena.

Copernicus služba za klimatske promjene (C3S), koju provodi Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze u ime Europske komisije, danas objavljuje svoje Europsko izvješće o stanju klime 2021. (ESOTC 2021.). Izrađuje se svakog proljeća, a 2022. obilježava 5. izdanje izvješća, koje se objavljuje na Dan planete Zemlje. Detaljno izvješće pruža ključne pokazatelje, uvide i sveobuhvatnu analizu klimatskih uvjeta 2021. s naglaskom na Europu i Arktik.

Globalna perspektiva za 2021. uključuje povećanje površinskih temperatura zraka i morske površine, porast razine mora i gubitak mase glečera, dok je Europa doživjela godinu ekstrema uključujući toplinske valove, rekordne temperature morske površine, požare, poplave i neuobičajeno male brzine vjetra u nekim regijama.

Globalno, posljednjih 7 godina najtoplije zabilježene

Izvješće potvrđuje da je na globalnoj razini posljednjih sedam godina bilo najtoplijih zabilježenih, s 2021. među hladnijima, a da je prosječna globalna temperatura morske površine (SST) za 2021. bila 6. ili 7. najtoplija od 1850. Međutim, postoji jasno povećanje na globalnoj razini i na kopnu i na moru u usporedbi s predindustrijskim razinama, s globalnim površinskim temperaturama zraka koje su porasle između 1,1 i 1,2°C.

Uvjeti La Niñe na početku i na kraju godine značili su da su temperature morske površine 2021. globalno bile hladnije nego posljednjih godina, što je također utjecalo na površinske temperature zraka iznad kopna i oceana. Globalna razina mora nastavila je rasti tijekom 2021.; ukupno povećanje od 1993. je oko 9 cm. Najnoviji konsolidirani podaci, do kraja 2020., pokazuju da su ledene ploče Grenlanda i Antarktika nastavile gubiti masu.

Europa je imala godinu kontrasta

Dok su godišnje temperature zraka na površini u 2021. bile samo oko 0,2°C iznad prosjeka 1991.-2020. i izvan 10 najtoplijih zabilježenih godina, godišnje temperature morske površine u dijelovima Baltika i Mediterana bile su najviše od barem 1993.

Europsko proljeće bilo je hladnije od prosjeka, s ranim početkom proljeća u nekim dijelovima Europe praćenim kasnim mrazom koji je utjecao na poljoprivredu. Nasuprot tome, ljeto je donijelo rekordne temperature, teške i dugotrajne toplinske valove, te iznimne poplave. U lipnju i srpnju temperature morske površine su također bile neobično tople, a dijelovi Baltika i do 5°C topliji od prosjeka.

Godišnje brzine vjetra u dijelovima zapadne i srednje Europe bile su među najmanjima od barem 1979. – Podaci ponovne analize pomažu u procjeni potencijalnog utjecaja malih brzina vjetra na proizvodnju obnovljive energije.

Brzine vjetra manje od prosječne u dijelovima zapadne i srednje Europe dovele su do smanjenja procijenjenog potencijala za proizvodnju energije vjetra. Zemlje s najviše ispodprosječnih brzina vjetra uključuju Irsku, Ujedinjeno Kraljevstvo, Češku, Dansku i Njemačku, neka su područja imala najmanje ili druge najmanje godišnje brzine vjetra od barem 1979. Nasuprot tome, dijelovi jugoistočne Europe imali su mnogo veće godišnje brzine vjetra od prosječnih.

Ljeto visokog toplinskog stresa i razornih divljih požara

Sredozemnu regiju zahvatilo je ljeto ekstrema uključujući intenzivne toplinske valove, sušu, rekordne temperature, ekstremni toplinski stres i divlje požare.

Tijekom ljetnog toplinskog vala oboreni su mnogi temperaturni rekordi, uključujući privremeni nacionalni rekord Španjolske od 47,0°C i privremeni europski rekord od 48,8°C u Italiji. U dijelovima Italije, Grčke i Turske toplinski val trajao je dva do tri tjedna.

Osim toga, široko rasprostranjeni sušni uvjeti pogodovali su brojnim, razornim divljim požarima, osobito u Italiji, Grčkoj i Turskoj. Ukupna opožarena površina tijekom srpnja i kolovoza na području Mediterana premašila je 800.000 ha.

Poplave u zapadnoj Europi

Žestoke poplave u srpnju izazvale su razaranja u dijelovima Europe, uključujući Belgiju, Njemačku i neke okolne zemlje.

Sporo kretajući sustav niskog tlaka putovao je Europom, crpeći vlažan zrak iz neobično toplog Baltičkog mora. Dana 14. srpnja 2021. zabilježene su rekordne količine oborina u pogođenom području, a rezultirajući riječni protok u dijelovima sliva Meuse i Rajne također je procijenjen kao najveći zabilježeni od 1991. Zasićena tla prije događaja, uz rekordne količine oborina doprinose ekstremnoj prirodi događaja.

Izvor : Copernicus

Arktik

Četvrta najveća količina emisija ugljika iz divljih požara od 2003., uglavnom iz istočnog Sibira, iako znatno ispod rekordnih razina zabilježenih 2020.

U usporedbi s 2020., arktičke temperature bile su manje ekstremne, a veliki dijelovi Sibira su bili hladniji od prosjeka, posebno u ranom dijelu godine. Intenzivni divlji požari u subarktičkom Sibiru doveli su do širenja dima po arktičkoj regiji. Prosjek arktičkog morskog leda ostao je ispod prosjeka tijekom cijele godine. Tijekom ljeta i jeseni morski je led ostao ispod prosjeka, ali znatno iznad rekordno niskih vrijednosti zabilježenih prethodnih godina.

Koncentracije stakleničkih plinova nastavljaju rasti

U 2021. globalne koncentracije ugljičnog dioksida (CO2) i metana (CH4) nastavile su rasti. Posebno je veliki porast koncentracije metana u atmosferi. Procjene iz satelitskih podataka pokazuju da su se koncentracije CO2 povećale za oko 2,3 ppm i CH4 za oko 16,5 ppb.

Nalazi iz 2021. naglašavaju dugoročne promjene unatoč kratkoročnoj varijabilnosti – Dugoročna perspektiva pokazuje da su globalne i europske temperature značajno porasle od predindustrijskog doba.

Dugoročni trendovi

Europsko izvješće o stanju klime 2021. ističe dugoročne trendove u ključnim klimatskim pokazateljima.

Neki pokazatelji pokazuju malu varijabilnost iz godine u godinu i stoga će većina godina pokazati jasan nastavak trenda, iako s različitim veličinama iz godine u godinu. U posljednjoj godini s dostupnim podacima, koncentracije stakleničkih plinova i razina mora nastavili su rasti, dok su ledenjaci nastavili gubiti masu, kao i ledeni pokrivači Grenlanda i Antarktika, iako nižom stopom od ostalih posljednjih godina, izgubivši 397 ± 12 i 93 ± 157 Gigatona leda.

Ostali pokazatelji, kao što su temperatura i morski led, pokazuju veću varijabilnost iz godine u godinu ili čak dekadsku varijabilnost, koja se naslanja na ove dugoročne trendove. Iako se 2021. nije rangirala kao rekordno topla godina ni za Europu ni za Zemlju, europski se kontinent zagrijao za oko 2°C od predindustrijskog doba, a Zemlja između 1,1 i 1,2°C. Temperature morske površine pokazuju jasan dugoročni porast i globalno je 2021. bila 6. ili 7. najtoplija od barem 1850. Opseg arktičkog morskog leda 2021. bio je 12. najniži na svom godišnjem minimumu u rujnu.

“To je bila godina ekstrema”

Carlo Buontempo, Direktor Copernicus službe za klimatske promjene (C3S), komentira:

“2021. je bila godina ekstrema uključujući najtoplije ljeto u Europi, vrućine na Mediteranu, poplave i nestašice vjetra u zapadnoj Europi, što pokazuje da razumijevanje vremenskih i klimatskih ekstrema postaje sve relevantnije za ključne društvene sektore. Točne klimatske informacije važnije su nego ikad prije kako bi nam pomogle u donošenju informiranih odluka.”

Mauro Facchini, Voditelj promatranja Zemlje u Glavnoj upravi za obrambenu industriju i svemir, Europska komisija, komentira:

„EU-ova Copernicus služba za klimatske promjene dala nam je ključne klimatske uvide za Europu i svijet. Takvi sveobuhvatni, besplatni klimatski podaci ključni su za postizanje europskih klimatskih ambicija za Green Deal i Net Zero. Znanstveni stručnjaci poput IPCC-a upozorili su da nam ponestaje vremena da ograničimo globalno zatopljenje na 1,5°C. Ovo izvješće naglašava hitnu potrebu da se djeluje jer se ekstremni događaji povezani s klimom već događaju u Europi.“

Europsko izvješće o stanju klime 2021. sastavio je C3S iz niza izvora podataka od satelita do in-situ, uz doprinose međunarodnih stručnjaka za klimatske znanosti koji uključuju partnere Copernicus i nacionalna meteorološka tijela.

Freja Vamborg, viša znanstvenica u Copernicus službi za klimatske promjene i vodeća autorica izvješća, komentira:

„Sada u svom 5. izdanju, izvješće ističe kako se podaci koje prikupljamo i obrađujemo u C3S-u mogu pretvoriti u vrlo točne i jasne informacije za donositi kolektivne i pojedinačne odluke. Sastavljanje izvješća rezultat je ogromne suradnje svih Copernicus službi, naših partnera i brojnih stručnjaka za klimu i vremenske prilike diljem međunarodne zajednice, uključujući nacionalne meteorološke i hidrološke službe, sveučilišta, istraživačke institucije i privatne subjekte.”

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Svijet

Traže se najopasniji bjegunci u EU: Među njima i trojica Hrvata

Objavljeno

-

By

EUROPOL i ENFAST su pokrenuli kampanju u potrazi za najtraženijim bjeguncima u Europskoj uniji, priopćio je MUP.

Europska mreža timova za aktivno traženje bjegunaca (ENFAST) je 2022. godine uz potporu Europola pokrenula kampanju u potrazi za najtraženijim bjeguncima u Europskoj uniji s naglaskom na bjegunce diljem Europe koji su pripadnici organiziranih kriminalnih skupina. Ove godine objavljeno je 49 profila bjegunaca povezanih s organiziranim kriminalnim skupinama. Bjegunci iz ovogodišnje kampanje svi su traženi zbog počinjenja teških kaznenih djela u Europi, kao što su ubojstvo, trgovanje ljudima, oružane pljačke i terorizam, među ostalim.

Organizirane kriminalne skupine

Ovogodišnja kampanja osobito je usmjerena na vođe i ključne članove organiziranih kriminalnih skupina. Neki od profila istaknutih na ovogodišnjem popisu uključuju šefove mafije koji su traženi zbog ubojstva i masakra nad nedužnim ljudima, trgovce drogom, trgovce ljudima, nasilne kriminalce koji ubijaju ili čine druga nasilna kaznena djela u ime kriminalnih skupina te osobe koje se bave pranjem i pronevjerom novca.

Slično kao i u poslovnom svijetu, srž kriminalne mreže čine rukovodeće razine i operativci na terenu. Oko te srži nalazi se niz aktera koji su povezani s kriminalnom infrastrukturom i koji pružaju usluge podrške. Kampanja nastoji srušiti čitave organizirane kriminalne skupine ciljanim djelovanjem protiv onih koji imaju ključne uloge u takvim mrežama.

Bjegunci iz RH

Među objavljenim bjeguncima nalaze se i trojica iz Hrvatske: Manuel Vulić, 36-godišnji hrvatski državljanin za kojim se traga radi kaznenih djela Zločinačko udruženje i počinjenje kaznenog djela u sastavu zločinačkog udruženja: Neovlaštena proizvodnja i promet drogama, Teško ubojstvo i Nedozvoljeno posjedovanje, izrada i nabavljanje oružja i eksplozivnih tvari; Tomislav Šoljić, 37-godišnji hrvatski državljanin za kojim se traga radi počinjenja kaznenog djela u sastavu zločinačkog udruženja Utaja poreza ili carine i Pomaganje te radi počinjenja kaznenih djela Teško ubojstvo i pokušaj Ubojstva te Kristijan Čačić, 27-godišnji hrvatski državljanin za kojim se traga radi počinjenja kaznenog djela u sastavu zločinačkog udruženja Neovlaštena proizvodnja i promet drogama.

“Teško da postoji jednostavniji način na koji bi građani EU-a mogli sudjelovati u ovoj kampanji – jedan mali korak s vaše strane mogao bi dovesti do uhićenja i podizanja optužnice protiv opasnog bjegunca te spasiti potencijalne žrtve. Posjetite mrežnu stranicu i pomozite nam u njihovom pronalasku”, izjavila je izvršna direktorica Europola Catherine De Bolle.

Vi im možete stati na kraj: #GameOver

ENFAST i Europol pozivaju građane EU-a da posjete mrežnu stranicu i pogledaju fotografije ovih bjegunaca kako bi vidjeli prepoznaju li ikoga od njih. U sklopu kampanje predstavit će se murali s ciljem podizanja svijesti i privlačenja medijske pozornosti. Prvi mural predstavit će se u Bruxellesu, Belgiji, 28. rujna kao dio svečanog otvaranja kampanje. Prikazivat će kuću od karata jer bi uklanjanje ključne osobe u kriminalnoj mreži zahvaljujući anonimnoj dojavi moglo srušiti čitavu organizaciju.

Kampanja će se također objaviti na raznim društvenim mrežama te će pozivati na djelovanje na svim EU jezicima kako bi se doprlo do što većeg broja ljudi. Kampanja u potrazi za najtraženijim bjeguncima u EU-u u prošlosti je rezultirala velikim uspjehom te je više anonimnih dojava doista i dovelo do uhićenja.

Mrežna stranica je prvi put pokrenuta 2016. godine te su od tada na njoj objavljeni profili 335 bjegunaca. Od te brojke, 120 bjegunaca je uhićeno, od čega su 43 uhićenja bila izravno povezana s profilima objavljenim na mrežnoj stranici. Od pokretanja prošlogodišnje kampanje u prosincu 2021. godine, bilo je 10 uhićenja.

ENFAST

Promjenjiva priroda prekograničnog kriminala potakla je nacionalne policije u državama članicama EU-a da udruže svoje snage i iskoriste svoja stručna znanja kako bi opasnim kriminalcima onemogućili bijeg i izbjegavanje kazne. Cilj ENFAST-a je povećanje sigurnosti unutar EU-a uspješnih traganjem i uhićenjem međunarodno traženih kriminalaca koji su počinili teška kaznena djela. ENFAST je međunarodna mreža policijskih službenika koji su dostupni 24 sata na dan, 7 dana tjedno, i koji mogu bez odgode poduzimati mjere za lociranje i uhićenje bjegunaca kada je to potrebno.

 
Nastavi čitati

Svijet

Pojavila se nova varijanta omikrona, najotpornija dosad. Što se o njoj zna?

Objavljeno

-

By

Otkako je počela pandemija covida-19, zdravstveni stručnjaci upozoravaju da je glavni problem u kontroliranju virusa njegova sposobnost mutiranja u zaraznije i opasnije varijante.

Najnovija podvarijanta omikrona, BA.2.75.2 sada izaziva uzbunu. Već je uspjela izbjeći imunološki odgovor nastao cjepivom i ne može je se neutralizirati trenutno dostupnim lijekovima. Dosad je prijavljena u 47 zemalja u svijetu.

Evo što se dosad zna o varijanti BA.2.75.2

Odakle je nastala?

Kako joj i samo ime govori, BA.2.75.2 nastala je iz podvarijante BA.2.75. Širi se brzo, posebice u Indiji, a s obzirom na to da ima mnogo sličnosti s postojećom podvarijantom, Svjetska zdravstvena organizacija nije je prozvala novom varijantom, nego podvarijantom omikrona koja je trenutno pod nadzorom. To znači da bi zdravstveni dužnosnici trebali prioretizirati praćenje slučajeva zaraze ovom podvarijantom, ne bi li se na taj način spriječilo širenje zaraze.

Zašto BA.2.75.2 zabrinjava zdravstvene stručnjake?

BA.2.75.2 je pokupio tri dodatne mutacije iz BA.2.75, od kojih su dvije gdje se virus veže na ljudske stanice kako bi ih zarazio. Prema studiji švedskih istraživača objavljenoj 16. rujna, ova odstupanja pomažu novoj varijanti da izbjegne sve trenutno dostupne i odobrene lijekove, osim jednog – bebtelovimaba. Taj se lijek daje putem infuzije osobama koje imaju blage i umjerene simptome covida-19, koji imaju veliki rizik od razvoja teže bolesti. Ali budući da lijek cilja samo na određeni dio proteina šiljaka virusa, nema jamstva da virus neće razviti mutacije kako bi ga izbjegao.

Japanski znanstvenici su u radu objavljenom 7. rujna u časopisu New England Journal of Medicine, donijeli ohrabrujuće nalaze u svojim testiranjima varijante BA.2.75 na dostupne tretmane liječenja. I oni su otkrili da bebtelovimab može neutralizirati varijantu, a također su izvijestili da su neki od prvih razvijenih antivirusnih tretmana, remdesivir i molnupiravir, kao i najnoviji, Paxlovid, također i dalje učinkoviti.

Ali otpornost je značajka varijante BA.2.75.2, zbog čega su zdravstveni dužnosnici zabrinuti. Švedski znanstvenici također su izvijestili da su razine protutijela koja se bore protiv virusa kod darivatelja krvi, od kojih su neki bili cijepljeni ili nedavno zaraženi virusom SARS-CoV-2, bile pet puta niže protiv varijante BA.2.75.2 nego protiv trenutno dominantne varijante omikrona – BA.5. Također su otkrili da je varijanta BA.2.75.2 otporna na antivirusnu kombiniranu terapiju Evusheld. Znanstvenici su zaključili da ova varijanta “efikasno izbjegava trenutni imunitet [protutijela] u populaciji” i “predstavlja(ju) najotporniju varijantu karakteriziranu do danas.”

Koliko dobro cjepiva djeluju protiv varijante BA.2.75.2?

Slika je trenutno nepotpuna. Studije na ljudima najnovijeg dopunskog cjepiva protiv covida, koje cilja na dvije druge podvarijante omikrona, BA.4 i BA.5, još nisu dovršene, a nije jasno ni koliko će biti učinkovite protiv varijante BA.2.75.2. Ali iz studija se naziru naznake koje uključuju originalno cjepivo o tome kakvu bi zaštitu ljudi mogli očekivati ​​ako se varijanta proširi, piše Time.

David Montefiori, virusni imunolog u Medicinskom centru Sveučilišta Duke koji nadzire testiranje učinkovitosti Moderninog cjepiva mRNA protiv novih varijanti, sada proučava kako uzorci krvi ljudi imuniziranih Moderninim cjepivom podnose varijantu BA.2.75.2. U ranijim studijama varijante BA.2.75 rezultati su bili ohrabrujući.

prepisci objavljenoj 9. rujna u New England Journal of Medicine, Montefiori i njegov tim izvijestili su da su razine protutijela koja se bore protiv varijante BA.2.75 više od četiri puta niže od razina protutijela koja se bore protiv izvornog virusa među ljudima cijepljenim Moderninim cjepivom, ali da su i dalje učinkovite.

Međutim, tri dodatne mutacije varijante BA.2.75.2 “mogle bi virus potencijalno učiniti manje osjetljivim na neutralizaciju”, kaže on, “ali moramo ga testirati i saznati.” Rezultati tih studija koje su u tijeku, a financiraju ih i Moderna i Nacionalni instituti za zdravlje, očekuju se u listopadu.

 
Nastavi čitati

Svijet

Zabrinjavajuće otkriće o posljedicama covida

Objavljeno

-

By

Izvor: Kampus Production / Pexels / Ilustracija

Osobe koje su imale covid-19 izložene su većem riziku od niza oštećenja mozga i mentalnih poremećaja godinu dana kasnije u usporedbi s ljudima koji nikada nisu bili zaraženi koronavirusom, otkriće je koje bi moglo utjecati na milijune Amerikanaca, izvijestili su američki znanstvenici.

Jednogodišnje istraživanje, čiji su rezultati objavljeni u časopisu Nature Medicine procijenilo je stanje mozga milijuna američkih veterana kod 44 različita poremećaja uz pomoć medicinske dokumentacije bez identifikatora pacijenata.

Moždani i drugi neurološki poremećaji javili su se kod 7 posto više onih koji su bili zaraženi covidom u usporedbi sa sličnom skupinom veterana koji nikada nisu bili zaraženi koronavirusom.

Preneseno na opću populaciju to znači otprilike 6,6 milijuna Amerikanaca koji su imali moždana oštećenja povezana s infekcijama covidom, rekao je tim.

“Rezultati pokazuju razorne dugoročne učinke covida-19”, rekao je autor istraživanja dr. Ziyad Al-Aly s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Washington.

Al-Aly i kolege s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Washington i Sustava zdravstvene skrbi za veterane St. Louisa proučavali su medicinsku dokumentaciju 154.000 američkih veterana koji su bili pozitivni na covid od 1. ožujka 2020. do 15. siječnja 2021.

Usporedili su ih s dokumentacijom 5,6 milijuna pacijenata koji nisu imali covid tijekom istog vremenskog okvira i druge grupe od 5,8 milijuna ljudi iz razdoblja neposredno prije nego što je koronavirus stigao u Sjedinjene Države.

Al-Aly je rekao da su se prethodne studije bavile užom skupinom poremećaja i da su uglavnom bile usmjerene na hospitalizirane pacijente, dok je njegova studija uključivala i hospitalizirane i nehospitalizirane pacijente.

Poremećaji pamćenja, koji se obično nazivaju moždana magla, bili su najčešći simptom.

U usporedbi s kontrolnim skupinama, ljudi zaraženi covidom imali su 77 posto veći rizik od razvoja problema s pamćenjem.

Osobe zaražene virusom također su imale 50 posto veću vjerojatnost da će doživjeti ishemijski moždani udar, koji je uzrokovan krvnim ugrušcima, u usporedbi s grupom koja nikada nije bila zaražena.

Oni koji su imali covid imali su 80 posto veću vjerojatnost da će imati iznenadne napade poput epileptičnih, 43 posto veću vjerojatnost da će imati probleme s mentalnim zdravljem, poput tjeskobe ili depresije, 35 posto veću vjerojatnost da će imati glavobolje i 42 posto veću vjerojatnost da će patiti od poremećaja kretanja, poput tremora, u usporedbi s kontrolnim skupinama.

Znanstvenici kažu da vlade i zdravstveni sustavi moraju osmisliti planove za svijet nakon covida.

“S obzirom na kolosalan razmjer pandemije, suočavanje s tim izazovima zahtijeva hitne i koordinirane – ali za sada nepostojeće – globalne, nacionalne i regionalne strategije odgovora”, rekao je Al-Aly.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu