Connect with us

Svijet

Ljeto 2021. najtoplije zabilježeno. Kakvo je stanje klime u Europi?

Objavljeno

-

Copernicus služba za klimatske promjene danas objavljuje svoje godišnje Europsko izvješće o stanju klime, u kojem se ispituje klimatska varijabilnost 2021. u Europi i globalno. Izvješće također pruža dugoročni kontekst i trendove u ključnim pokazateljima klimatskih promjena.

Copernicus služba za klimatske promjene (C3S), koju provodi Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze u ime Europske komisije, danas objavljuje svoje Europsko izvješće o stanju klime 2021. (ESOTC 2021.). Izrađuje se svakog proljeća, a 2022. obilježava 5. izdanje izvješća, koje se objavljuje na Dan planete Zemlje. Detaljno izvješće pruža ključne pokazatelje, uvide i sveobuhvatnu analizu klimatskih uvjeta 2021. s naglaskom na Europu i Arktik.

Globalna perspektiva za 2021. uključuje povećanje površinskih temperatura zraka i morske površine, porast razine mora i gubitak mase glečera, dok je Europa doživjela godinu ekstrema uključujući toplinske valove, rekordne temperature morske površine, požare, poplave i neuobičajeno male brzine vjetra u nekim regijama.

Globalno, posljednjih 7 godina najtoplije zabilježene

Izvješće potvrđuje da je na globalnoj razini posljednjih sedam godina bilo najtoplijih zabilježenih, s 2021. među hladnijima, a da je prosječna globalna temperatura morske površine (SST) za 2021. bila 6. ili 7. najtoplija od 1850. Međutim, postoji jasno povećanje na globalnoj razini i na kopnu i na moru u usporedbi s predindustrijskim razinama, s globalnim površinskim temperaturama zraka koje su porasle između 1,1 i 1,2°C.

Uvjeti La Niñe na početku i na kraju godine značili su da su temperature morske površine 2021. globalno bile hladnije nego posljednjih godina, što je također utjecalo na površinske temperature zraka iznad kopna i oceana. Globalna razina mora nastavila je rasti tijekom 2021.; ukupno povećanje od 1993. je oko 9 cm. Najnoviji konsolidirani podaci, do kraja 2020., pokazuju da su ledene ploče Grenlanda i Antarktika nastavile gubiti masu.

Europa je imala godinu kontrasta

Dok su godišnje temperature zraka na površini u 2021. bile samo oko 0,2°C iznad prosjeka 1991.-2020. i izvan 10 najtoplijih zabilježenih godina, godišnje temperature morske površine u dijelovima Baltika i Mediterana bile su najviše od barem 1993.

Europsko proljeće bilo je hladnije od prosjeka, s ranim početkom proljeća u nekim dijelovima Europe praćenim kasnim mrazom koji je utjecao na poljoprivredu. Nasuprot tome, ljeto je donijelo rekordne temperature, teške i dugotrajne toplinske valove, te iznimne poplave. U lipnju i srpnju temperature morske površine su također bile neobično tople, a dijelovi Baltika i do 5°C topliji od prosjeka.

Godišnje brzine vjetra u dijelovima zapadne i srednje Europe bile su među najmanjima od barem 1979. – Podaci ponovne analize pomažu u procjeni potencijalnog utjecaja malih brzina vjetra na proizvodnju obnovljive energije.

Brzine vjetra manje od prosječne u dijelovima zapadne i srednje Europe dovele su do smanjenja procijenjenog potencijala za proizvodnju energije vjetra. Zemlje s najviše ispodprosječnih brzina vjetra uključuju Irsku, Ujedinjeno Kraljevstvo, Češku, Dansku i Njemačku, neka su područja imala najmanje ili druge najmanje godišnje brzine vjetra od barem 1979. Nasuprot tome, dijelovi jugoistočne Europe imali su mnogo veće godišnje brzine vjetra od prosječnih.

Ljeto visokog toplinskog stresa i razornih divljih požara

Sredozemnu regiju zahvatilo je ljeto ekstrema uključujući intenzivne toplinske valove, sušu, rekordne temperature, ekstremni toplinski stres i divlje požare.

Tijekom ljetnog toplinskog vala oboreni su mnogi temperaturni rekordi, uključujući privremeni nacionalni rekord Španjolske od 47,0°C i privremeni europski rekord od 48,8°C u Italiji. U dijelovima Italije, Grčke i Turske toplinski val trajao je dva do tri tjedna.

Osim toga, široko rasprostranjeni sušni uvjeti pogodovali su brojnim, razornim divljim požarima, osobito u Italiji, Grčkoj i Turskoj. Ukupna opožarena površina tijekom srpnja i kolovoza na području Mediterana premašila je 800.000 ha.

Poplave u zapadnoj Europi

Žestoke poplave u srpnju izazvale su razaranja u dijelovima Europe, uključujući Belgiju, Njemačku i neke okolne zemlje.

Sporo kretajući sustav niskog tlaka putovao je Europom, crpeći vlažan zrak iz neobično toplog Baltičkog mora. Dana 14. srpnja 2021. zabilježene su rekordne količine oborina u pogođenom području, a rezultirajući riječni protok u dijelovima sliva Meuse i Rajne također je procijenjen kao najveći zabilježeni od 1991. Zasićena tla prije događaja, uz rekordne količine oborina doprinose ekstremnoj prirodi događaja.

Izvor : Copernicus

Arktik

Četvrta najveća količina emisija ugljika iz divljih požara od 2003., uglavnom iz istočnog Sibira, iako znatno ispod rekordnih razina zabilježenih 2020.

U usporedbi s 2020., arktičke temperature bile su manje ekstremne, a veliki dijelovi Sibira su bili hladniji od prosjeka, posebno u ranom dijelu godine. Intenzivni divlji požari u subarktičkom Sibiru doveli su do širenja dima po arktičkoj regiji. Prosjek arktičkog morskog leda ostao je ispod prosjeka tijekom cijele godine. Tijekom ljeta i jeseni morski je led ostao ispod prosjeka, ali znatno iznad rekordno niskih vrijednosti zabilježenih prethodnih godina.

Koncentracije stakleničkih plinova nastavljaju rasti

U 2021. globalne koncentracije ugljičnog dioksida (CO2) i metana (CH4) nastavile su rasti. Posebno je veliki porast koncentracije metana u atmosferi. Procjene iz satelitskih podataka pokazuju da su se koncentracije CO2 povećale za oko 2,3 ppm i CH4 za oko 16,5 ppb.

Nalazi iz 2021. naglašavaju dugoročne promjene unatoč kratkoročnoj varijabilnosti – Dugoročna perspektiva pokazuje da su globalne i europske temperature značajno porasle od predindustrijskog doba.

Dugoročni trendovi

Europsko izvješće o stanju klime 2021. ističe dugoročne trendove u ključnim klimatskim pokazateljima.

Neki pokazatelji pokazuju malu varijabilnost iz godine u godinu i stoga će većina godina pokazati jasan nastavak trenda, iako s različitim veličinama iz godine u godinu. U posljednjoj godini s dostupnim podacima, koncentracije stakleničkih plinova i razina mora nastavili su rasti, dok su ledenjaci nastavili gubiti masu, kao i ledeni pokrivači Grenlanda i Antarktika, iako nižom stopom od ostalih posljednjih godina, izgubivši 397 ± 12 i 93 ± 157 Gigatona leda.

Ostali pokazatelji, kao što su temperatura i morski led, pokazuju veću varijabilnost iz godine u godinu ili čak dekadsku varijabilnost, koja se naslanja na ove dugoročne trendove. Iako se 2021. nije rangirala kao rekordno topla godina ni za Europu ni za Zemlju, europski se kontinent zagrijao za oko 2°C od predindustrijskog doba, a Zemlja između 1,1 i 1,2°C. Temperature morske površine pokazuju jasan dugoročni porast i globalno je 2021. bila 6. ili 7. najtoplija od barem 1850. Opseg arktičkog morskog leda 2021. bio je 12. najniži na svom godišnjem minimumu u rujnu.

“To je bila godina ekstrema”

Carlo Buontempo, Direktor Copernicus službe za klimatske promjene (C3S), komentira:

“2021. je bila godina ekstrema uključujući najtoplije ljeto u Europi, vrućine na Mediteranu, poplave i nestašice vjetra u zapadnoj Europi, što pokazuje da razumijevanje vremenskih i klimatskih ekstrema postaje sve relevantnije za ključne društvene sektore. Točne klimatske informacije važnije su nego ikad prije kako bi nam pomogle u donošenju informiranih odluka.”

Mauro Facchini, Voditelj promatranja Zemlje u Glavnoj upravi za obrambenu industriju i svemir, Europska komisija, komentira:

„EU-ova Copernicus služba za klimatske promjene dala nam je ključne klimatske uvide za Europu i svijet. Takvi sveobuhvatni, besplatni klimatski podaci ključni su za postizanje europskih klimatskih ambicija za Green Deal i Net Zero. Znanstveni stručnjaci poput IPCC-a upozorili su da nam ponestaje vremena da ograničimo globalno zatopljenje na 1,5°C. Ovo izvješće naglašava hitnu potrebu da se djeluje jer se ekstremni događaji povezani s klimom već događaju u Europi.“

Europsko izvješće o stanju klime 2021. sastavio je C3S iz niza izvora podataka od satelita do in-situ, uz doprinose međunarodnih stručnjaka za klimatske znanosti koji uključuju partnere Copernicus i nacionalna meteorološka tijela.

Freja Vamborg, viša znanstvenica u Copernicus službi za klimatske promjene i vodeća autorica izvješća, komentira:

„Sada u svom 5. izdanju, izvješće ističe kako se podaci koje prikupljamo i obrađujemo u C3S-u mogu pretvoriti u vrlo točne i jasne informacije za donositi kolektivne i pojedinačne odluke. Sastavljanje izvješća rezultat je ogromne suradnje svih Copernicus službi, naših partnera i brojnih stručnjaka za klimu i vremenske prilike diljem međunarodne zajednice, uključujući nacionalne meteorološke i hidrološke službe, sveučilišta, istraživačke institucije i privatne subjekte.”

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Cijene hrane mogle bi rasti svake godine: Stručnjaci otkrili razloge

Objavljeno

-

By

Znanstvenici upozoravaju da će cijene hrane od sada rasti svake godine. Klimatske promjene, a posebno rastuće temperature, mogu uzrokovati povećanje cijena hrane za 3,2 posto godišnje, prema novoj studiji u Njemačkoj.

Kako se klimatske promjene nastavljaju pogoršavati, inflacija cijena dovodi do toga da sve više ljudi diljem svijeta nema raznoliku i zdravu prehranu ili jednostavno nema dovoljno hrane.

Nova analiza pokazuje da bi globalno zatopljenje moglo uzrokovati povećanje cijena hrane za između 0,9 i 3,2 postotna boda godišnje do 2035. Isto zatopljenje uzrokovat će manji porast ukupne inflacije, dakle veći udio prihoda kućanstva potrošit će se na kupnju hrane.

Taj učinak osjetit će se u cijelom svijetu, kako u zemljama s visokim tako i u zemljama s niskim dohotkom, ali nigdje više nego na globalnom jugu. Kao i kod raznih drugih posljedica klimatskih promjena, Afrika će biti najgore pogođena unatoč tome što malo pridonosi njihovim uzrocima, piše ScienceAlert.

Inflacija hrane povezana s klimom može se raščlaniti na dva međusobno povezana problema.

Promjena godišnjih doba, štetnika i bolesti

Prvi je da isti učinci klimatskih promjena koji uzrokuju inflaciju već otežavaju dohvat hrane. Na primjer, više temperature mogu uzrokovati pomicanje dugo uspostavljenih i predvidljivih poljoprivrednih sezona i tako mogu spriječiti proizvodnju usjeva.

Ostale posljedice mogu uključivati više izbijanja štetočina i bolesti koje iscrpljuju stoku i zalihe hrane, te još gore što će otežati pristup ruralnim zajednicama.

Svi ovi čimbenici guraju cijene naviše i smanjuju kupovnu moć pogođenih kućanstava. Pokretači inflacije hrane već pogoršavaju sigurnost hrane.

Rast inflacije

Drugi dio ovog problema je rast same inflacije. Povećanje cijena od 3 posto godišnje značilo bi da su kućanstva manje u mogućnosti kupiti ono što im je potrebno.

Vjerojatno bi morali napraviti kompromis i izabrati između kvalitete i cijene. To zauzvrat čini ljude osjetljivijima na bolesti i druge zdravstvene probleme. Pothranjenost je vodeći uzrok imunodeficijencije u svijetu.

Vjerojatnije je da će se oni bez ikakvog obrazovanja baviti zanimanjima koja su osjetljiva na klimu, kao što je poljoprivreda, i tako će biti neposrednije izloženi. Podučavanje ljudi o klimatskim promjenama moglo bi omogućiti određenu sposobnost prilagodbe na njih, a time i povećati sigurnost hrane.

Prilagodba i obrazovanje

Promjene u klimi multiplikator su rizika od gladi za one populacije s ukorijenjenom ranjivošću. U svjetlu toga, 134 zemlje na COP28 potpisale su deklaraciju o uključivanju prehrambenih sustava u svoje klimatske akcije, kako bi se osiguralo da svi imaju dovoljno hrane u svjetlu klimatskih promjena.

Istraživači koji stoje iza nove studije sugeriraju da bi smanjenje emisije stakleničkih plinova moglo ograničiti sve utjecaje na globalno gospodarstvo. Također predlažemo da bi diverzifikacija gospodarstva poslužila kao zaštita za one zajednice koje se oslanjaju na poljoprivredu i za hranu i za prihod.

Državna intervencija također bi mogla osigurati financijsku zaštitu i pomoć u prehrani za one koji bi mogli ostati zarobljeni u ciklusu siromaštva zbog inflacije i smanjene dostupnosti hrane.

 
Nastavi čitati

Svijet

Jedna osoba umrla, a deseci u bolnici zbog tableta: Povučene su iz prodaje, sve se istražuje

Objavljeno

-

By

Pexels

Veliki japanski proizvođač lijekova rekao je da istražuje smrt i desetke hospitalizacija koji bi mogli biti povezani s njegovim pilulama od crvene riže.

Najmanje 76 ljudi primljeno je u bolnicu nakon što su uzeli “beni kōji” proizvode od fermentirane riže. Kobayashi Pharmaceutical izvijestio je o bolestima nakon što je prošlog tjedna dobrovoljno povukao pet proizvoda te je pozvao kupce da prestanu koristiti spomenute pilule, koje su reklamirane kao dodaci za snižavanje kolesterola.

Kako su poručili iz kompanije, sumnjaju da je problem možda nastao zbog prethodno neotkrivenih otrovnih tvari u kalupima koji se koriste u proizvodnji.

“Beni kōji” je riža fermentirana s monascus purpureus, vrstom crvenkasto-ljubičaste plijesni te se reklamirala kao dodatak prehrani za visoki kolesterol i krvni tlak. Isto tako koristi se i kao tradicionalna boja za prehrambene proizvode.

Kupci prijavili simptome

Poručili su da su primili poruku ožalošćene obitelji u kojoj stoji da je jedan njihov član umro od bolesti bubrega te da je posljednje tri godine koristio proizvod Red Yeast Cholesterol Help.

“Naša je tvrtka uvijek zdravlje naših kupaca stavljala na prvo mjesto i iskreno se ispričavamo zbog ove situacije. Još potvrđujemo činjenice i uzročne veze”, poručili su, piše BBC.

Kupci su prijavili su simptome kao što su promjena boje urina, oticanja te umora. Nakon toga je započeta istragu nakon što ih je liječnik upozorio na prijavljene zdravstvene probleme u siječnju. Od tada je Kobayashi uspostavio telefonsku liniju za korisnike.

Proizvod “Red Yeast Cholesterol Help” pojavio se na policama u veljači 2021. Tvrtka je do sada prodala više od milijun paketa, izvijestili su japanski mediji, prenosi Dnevnik.hr.

 
Nastavi čitati

Svijet

Sve je više dokaza da covid-19 ostavlja trajne posljedice na jednom od najvažnijih sustava u tijelu

Objavljeno

-

By

Unsplash

Brojne studije sugeriraju da virus SARS-CoV-2, koji uzrokuje covid-19, nije samo respiratorni virus već napada i druge sustave u tijelu.

Iako je pandemija covida okončana, virus je i dalje prisutan među ljudima, ali u slabijem obliku. No nešto više od četiri godine od njegova otkrića znanstvenici još uvijek nisu u potpunosti sigurni kakve točno posljedice ostavlja u tijelu.

Analiza koju je proveo klinički epidemiolog Ziyad Al-Aly, a koja je objavljena na The Conversionalu i u Scientific Americanu, obuhvatila je brojne studije u kojima se opisuje “neizbrisiv trag” koji covid ostavlja na ljudskom tijelu. Ponajprije na zdravlju mozga.

Kognitivni nedostaci

Al-Aly ističe kako su velike epidemiološke analize pokazale da su ljudi koji su imali covid bili izloženi povećanom riziku od kognitivnih nedostataka, uključujući i probleme s pamćenjem. Kod pacijenata koji su imali blagi do umjereni oblik koronavirusa otkrivene su dugotrajne upale mozga i promjene koje ukazuju na to da je njihov mozak ostario sedam godina u odnosu na vrijeme prije bolesti, piše ZIMO.

Također je citirao nekoliko studija koje su pokazale da su pacijenti nakon preboljelog covida imali smanjen volumen i promijenjenu strukturu mozga. S druge strane, oni kojima je trebala intenzivna njega nakon bolesti imali su oštećenja mozga koja ukazuju na starenje mozga od čak 20 godina.

Razvoj nove demencije

Analizirajući podatke iz 11 studija, Al-Aly je otkrio kako je covid povećao rizik za razvoj nove demencije kod osoba starijih od 60 godina. Podaci koji su prikupljeni tijekom obdukcija osoba koje su preminule od covida, ali i nekoliko mjeseci nakon infekcije, otkrivaju da je virus i dalje bio prisutan u moždanom tkivu. To sugerira da virus SARS-CoV-2, koji uzrokuje covid-19, nije samo respiratorni virus već napada i druge sustave u tijelu.

Studije pokazuju i da virus može poremetiti krvno-moždanu barijeru, koja štiti živčani sustav. Studija objavljena 29. veljače 2024. pokazala je da je kod ljudi koji su imali covid zabilježen značajan nedostatak u pamćenju i izvršavanju zadataka. Zabrinjava otkriće da su osobe zaražene covid-19 imale kognitivni pad ekvivalentan gubitku IQ-a za čak tri boda. Još je gora situacija kod onih koji imaju dugotrajni covid. Kod njih je zabilježen pad od šest bodova, a oni koji su završili na bolničkom liječenju na odjelu intenzivne njege izgubili su i do devet bodova IQ-a.

Promatramo li sve zajedno, ove studije pokazuju da covid-19 predstavlja ozbiljan rizik za zdravlje mozga, čak i u blagim slučajevima. Učinci se tek sad otkrivaju na razini populacije. Sve veći broj istraživanja pokazuje da bi se covid-19 trebao smatrati virusom sa značajnim utjecajem na mozak, zaključuje u svom eseju Al-Aly te dodaje: Implikacije su dalekosežne – od kognitivnih problema kod pojedinaca do potencijalnog utjecaja na cjelokupno stanovništvo i gospodarstvo.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu