Hrvatska
Iz HEP-a objavili koliko će skuplji biti računi za travanj
Cijena struje najvećem broju kućanstava od početka travnja porast će u prosjeku za 9,6 posto, što na mjesečnom računu znači 30-ak kuna veći iznos računa, pokazuju projekcije Hrvatske elektroprivrede (HEP).
“Kako je i najavljeno u prezentaciji paketa mjera za ublažavanje rasta cijena energenata Vlade RH, računi za električnu energiju kućanstava prosječno će od 1. travnja porasti za 9,6 posto, što mjesečno iznosi oko 27 kuna”, naveli su iz HEP-a na upit Hine.
Taj se izračun, objašnjavaju, odnosi na tipičnog kupca koji koristi javnu uslugu opskrbe (opskrbljivač HEP Elektra), u tarifnom modelu ‘bijeli’, uz omjer potrošnje od 60 posto u višoj i 40 posto u nižoj tarifi i čiji mjesečni prosječni račun trenutno iznosi 283 kune.
Premijer Andrej Plenković je sredinom veljače predstavio Vladin paket mjera za ublažavanje rasta cijena energenata i tada istaknuo kako će temeljem tog paketa cijene električne energije porasti za 9,6 posto, dok bi bez tog paketa porast bio 23 posto.
Potkrijepio je to i primjerom prosječnog kućanstva čiji je godišnji račun za struju 3.400 kuna. “Da ništa ne napravimo ta cijena bi narasla za 782 kune na 4.182 kune prosjeka u godini dana. S našim mjerama ono što je bilo 3.400 narast će na 3.725, dakle 325 kuna godišnje”, pojasnio je premijer sredinom veljače.
Poskupljenje ovisi o tarifnom modelu i potrošnji
Većina kućanstava u Hrvatskoj još uvijek je u sustavu javne usluge opskrbe s obzirom da javnu uslugu, po podatcima HEP-a, koristi dva milijuna kupaca kategorije kućanstvo u Hrvatskoj.
HEP Elektra jedini je energetski subjekt ovlašten za pružanje javne usluge opskrbe električnom energijom u Hrvatskoj. Na internet stranici HEP Elektre nedavno su objavljene tarifne stavke za kućanstva koje će se primjenjivati od 1. travnja ove godine, a postotak njihove promjene kreće se od 9 do 13,5 posto.
“S obzirom da se od 1. travnja posebno mijenjaju tarfine stavke koje se odnose na korištenje mreže (prijenos i distribuciju) i koje je utvrdila Hera, a posebno stavke za opskrbu električnom energijom, visina promjene računa u svakom će pojedinačnom slučaju ovisiti o tarifnom modelu i količini potrošene električne energije te o omjeru potrošnje u višoj i nižoj tarifi”, objašnjavaju iz HEP-a.
Iznose tako primjer kupca s jednotarifnim mjerenjem (tarifni model ‘plavi) i prosječnom godišnjom potrošnjom od 2.000 kWh, čiji će mjesečni račun porasti sa 185 na 199 kuna, odnosno za 14 kuna.
Naime, kućanstva u ‘plavom’ tarifnom modelu od početka travnja će potrošenu električnu energiju plaćati po cijeni od 0,8395 kuna (od čega se 0,5295 kn/kWh odnosi na energiju, a 0,31 kn/kWh na tzv. mrežarinu odnosno naknadu za prijenos i distribuciju).
Kada se na to doda i PDV od 13 posto, cijena za kućanstva u ‘plavom’ tarifnom modelu za energiju i mrežarinu iznosit će 0,9486 kn/kWh, što je za 9,03 posto više nego do sada (0,77 kn/kwh bez, a 0,87 kn/kWh s PDV-om).
Nešto veći postotni porast očekuje, pak, kućanstva u najčešćem tarifnom modelu ‘bijeli’ (s dvotarifnim mjerenjem), a s obzriom na rast tarifnih stavki i za energiju i za mrežarinu (u višoj tarifi).
Naime, po novome će kućanstva struju u višoj tarifi na jedinstvenom računu (energija i mrežarina) plaćati 0,9535 kuna po kWh (s PDV-om 1,0775 kn/kWh), što je 13,5 posto više nego što plaćaju sada, a u nižoj tarifi će porasti za 8,9 posto, na 0,4465 kn/kWh (0,5045 kn/kWh s PDV-om).
No, kućanstva trebaju imati na umu da uz to još plaćaju i posebnu naknadu za obnovljive izvore i visokoučinkovitu kogeneraciju u iznosu od 0,105 kn/kWh (bez PDV-a).
Također plaćaju i mjesečnu naknadu za obračunsko mjerno mjesto i opskrbu, a od travnja će ta naknada i u ‘plavom’ i ‘bijelom’ tarifnom modelu porasti na 19 kuna (s PDV-om 21,47 kuna), s dosadašnjih 17,40 kuna (s PDV-om 19,66 kuna).
Po podatcima HEP-a, prosječna godišnja potrošnja kupaca s dvotarifnim mjerenjem (tarifni model ‘bijeli’) u 2021. godini iznosila je 3.200 kWh. Njima će račun porasti s oko 250 na oko 280 kuna mjesečno, odnosno prosječno za 30 kuna, izračun je HEP-a.
Kućanstvima koji koriste tržišnu uslugu HEP-a računi veći 30-40 kn mjesečno
Povećanje iznosa mjesečnog računa od 30 do 40 kuna očekuje kućanstva koja su izabrala tržišnu uslugu HEP Opskrbe – Hepi, a takvih je oko 73.000. Oni su do sada imali nižu cijenu nego kućanstva u javnoj opskrbi (u pravilu 5 posto nižu cijenu opskrbe), no od početka travnja će se te cijene izjednačiti.
“Za kupce koji su izabrali tržišnu uslugu HEP Opskrbe – Hepi (njih oko 73.000), visina tarifnih stavki koje će vrijediti od 1. travnja, utvrđuje se u istom iznosu kao i za kupce na javnoj usluzi. Njima će, ovisno o tarifnom modelu promjena mjesečnog računa iznositi između 30 i 40 kuna”, navode iz HEP-a u odgovoru na upite Hine.
HEP Opskrba je početkom ožujka na svojim internet stranicama objavila promjene cijena u tržišnom sustavu Hepi, objašnjavajući kako je ta promjena “rezultat ekstremnog rasta cijena primarnih energenata (plin, nafta, ugljen), povećanja cijena CO2 certifikata, kao i povećanja cijena električne energije na veleprodajnim tržištima”.
Kućanstva koja se ne slažu s izmjenama cijena imaju pravo na raskid ugovora, a iz HEP Opskrbe ih pritom mole da ih o tome obavijeste pisanim putem najkasnije do 15. ožujka.
HEP će i dalje snositi trošak solidarne naknade
Na računima kućanstava iskazana je i solidarna naknada, koja, u skladu s vladinom uredbom iz 2015. godine, iznosi tri lipe po kilovatsatu, a koju će i nadalje u državni proračun uplaćivati HEP Elektra i HEP Opskrba.
“Solidarna naknada ne predstavlja dodatni teret kupcima niti utječe na ukupan iznos računa već će taj trošak kao i do sada snositi HEP i neće ga prebacivati na kupce”, najavljuju iz HEP-a.
Gen-I povećao cijene energije od ožujka
Uz HEP Opskrbu, tržišne uvjete opskrbe električnom energijom na hrvatskom tržištu nude još slovenski Gen-I i tvrtka E.ON Hrvatska, koja je u vlasništvu njemačke energetske grupacije.
Gen-I je putem svoje internetske stranice (jeftinastruja.hr) svoje kupce obavijestio da je početkom ožujka povećao cijene energije. Tako od 1. ožujka Gen-I kućanstvima u ‘plavom’ tarifnom modelu naplaćuje energiju po cijeni od 0,552 kune po kilovatsatu (s PDV-om 0,624 kn/kWh).
U ‘bijelom’ u višoj tarifi cijena je 0,595 kn/kWh (s PDV-om 0,672 kn/kWh), a u nižoj 0,295 kn/kWh (s PDV-om 0,333 kn/kWh).
U oba tarifna modela mjesečna naknada za opskrbu iznosi 22,40 kuna (s PDV-om 25,31 kunu).
Te cijene, kako se napominje, “ne uključuju naknadu za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije, troškove korištenja distribucijske i prijenosne mreže, eventualne druge poreze, trošarine, naknade i druga davanja koja određuju nadležne državne institucije i na koja opskrbljivač nema utjecaja”.
A kako će početkom travnja, sukladno odluci Here iz prosinca prošle godine, porasti troškovi korištenja distribucijske i prijenosne mreže i za neke kategorije kućanstava, ostaje za vidjeti da li će i koliko dodatno porasti ukupni trošak za struju kućanstvima koja opskrbljuje Gen-I.
E.ON će nove cijene komunicirati sa svojim kupcima
Iz tvrtke E.ON Hrvatska na upit o novim cijenama električne energije od početka travnja nisu konkretno odgovorili već najavljuju da će to komunicirati sa svojim kupcima.
“Pri donošenju odluke o povećanju cijena razmatramo novonastale tržišne okolnosti i izrazitu promjenjivost cijena energenata koje su dosegnule svoje neviđene vrhunce. Poslovnu odluku o povećanju cijena komuniciramo isključivo našim kupcima pri tome stojeći im na raspolaganju za sva njihova dodatna pitanja i ostvarivanje njihovih prava”, kažu u E.ON-u.
Napominju kako će, sukladno njihovim Općim uvjetima opskrbljivača i zakonskim obavezama, novi cjenik biti dostupan i na njihovoj internetskoj stranici. “Razumijemo interes medija za ovu temu, ali kako se ova poslovna odluka odnosi isključivo na naše kupce oni biti pravovremeno izravno obaviješteni”, ponavljaju iz E.ON Hrvatska.
Hrvatska
PROGNOZA / Dio zemlje pogodit će prvi ovogodišnji toplinski val, temperature bi mogle preko 35
Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević
Pretežno sunčano je počeo četvrtak u većem dijelu zemlje, iako ima mjestimice i povećane naoblake u dijelu unutrašnjosti i na sjevernom Jadranu. U nastavku dana, kao i jučer, treba računati na pljuskove s grmljavinom poslijepodne, češće na sjevernom Jadranu i Gorskoj Hrvatskoj.
Petak će biti uglavnom suh i pretežno sunčan.
I tijekom subote će biti uglavnom stabilno, tek rijetko gdje u unutrašnjosti može se potkrasti kakav pljusak.
U nedjelju ponovno nestabilnije, često s kišom i pljuskovima s grmljavinom, osobito u središnjem i zapadnom dijelu zemlje. Bit će vruće, temperatura mjestimice mogla prijeći 35, osobito u Dalmaciji. Državni hidrometeorološki zavod stoga upozorava na opasnost od toplinskog vala krajem tjedna za obalni dio zemlje.
Hrvatska
USUSRET LJETU / Što doista prijeti Hrvatskoj: El Niño, AMOC ili afrički toplinski valovi?
Meteorolog N1 dr. Bojan Lipovšćak analizira klimatske procese koji se posljednjih godina najčešće spominju u javnosti te objašnjava koji bi od njih u narednom razdoblju mogli imati najveći utjecaj na vrijeme u Hrvatskoj.
Posljednjih godina javnost je zatrpana upozorenjima o nadolazećim klimatskim prijetnjama. Jedni upozoravaju na snažan El Niño koji bi mogao izazvati ekstremne vremenske prilike diljem planeta, drugi govore o mogućem slabljenju Atlantske meridionalne cirkulacije (AMOC), što bi Europu moglo suočiti s velikim promjenama klimatskih obrazaca. Istodobno se upozorava na ubrzano topljenje arktičkog leda, porast razine mora, sve češće toplinske kupole i dugotrajne toplinske valove.
Uz znanstvena upozorenja, povremeno se pojavljuju i teorije zavjere prema kojima se vrijeme i klima namjerno mijenjaju različitim tehnologijama. No prirodni procesi koji oblikuju vrijeme i klimu odvijaju se prema zakonitostima atmosfere i oceana, neovisno o senzacionalističkim tumačenjima.
Kako bi se razumio njihov stvarni utjecaj, potrebno je imati na umu da se svi ti procesi odvijaju na različitim vremenskim i prostornim skalama. Atmosfera, oceani i kopno međusobno su povezani, pa pojedini klimatski mehanizmi mogu djelovati istodobno, međusobno se pojačavati ili poništavati. Upravo zato važno je procijeniti kakve bi posljedice mogli imati za Hrvatsku i šire područje Europe.
Trenutačno je utjecaj ENSO sustava, odnosno ciklusa El Niño i La Niña, na Europu relativno slab. Njegovi najizraženiji učinci bilježe se uz obale Srednje Amerike te nad tropskim dijelovima Tihog oceana. Posljedice najprije osjećaju stanovnici pacifičkih otočnih država, Novog Zelanda i Australije.
Porast globalne srednje temperature zraka
Tijekom El Niña dolazi do zagrijavanja površinskog sloja oceana, što povećava količinu oborina nad dijelovima jugoistočne Azije. Promjene u atmosferskoj cirkulaciji zatim se šire prema Japanu i Sjevernoj Americi, dok se posredni učinci mogu osjetiti i u Europi kroz promjene položaja mlazne struje i planetarnih valova.
Prema sadašnjim mjerenjima i usporedbama s višegodišnjim prosjecima, tijekom ljeta i jeseni 2026. mogao bi se razviti snažan El Niño. Takav razvoj događaja mogao bi dovesti do porasta globalne srednje temperature zraka, povećanja količine vodene pare u atmosferi te veće vjerojatnosti za pojavu ekstremnih oborina u pojedinim dijelovima Europe. Istodobno bi se povećala količina raspoložive energije u atmosferi, što pogoduje razvoju snažnih oluja, orkanskih vjetrova i izraženih zona nestabilnosti.
Za Hrvatsku bi posljedice mogle biti toplija jesen, zima i proljeće tijekom 2026. i 2027. godine, više temperature Sredozemnog mora te povoljniji uvjeti za razvoj ciklona tijekom hladnijeg dijela godine. Najizraženiji učinci očekivali bi se između jeseni 2026. i zime 2026./2027.
Za razliku od El Niña, promjene Atlantske meridionalne cirkulacije odvijaju se znatno sporije. Riječ je o sustavu oceanskih struja koje prenose toplinu prema sjevernom Atlantiku, dok se hladnije vode u dubinama vraćaju prema jugu. Dosadašnja istraživanja upućuju na postupno slabljenje tog sustava tijekom posljednjih desetljeća, no ne postoje čvrsti dokazi da je njegov kolaps neposredno pred nama.
Za Hrvatsku posljedice eventualnih promjena AMOC-a ne bi bile izravne, nego posredne. Očekuju se veće temperaturne razlike između Atlantika i euroazijskog kopna, što bi moglo uzrokovati izraženije meandriranje polarne mlazne struje. Posljedica bi bile češće i dugotrajnije blokirajuće atmosferske situacije, poznate i kao omega-blokade, koje pogoduju ekstremnim vremenskim obrascima.
To znači da bi se u budućnosti mogla povećati učestalost naglih prijelaza između toplih i hladnih razdoblja, uz velike temperaturne amplitude, snažne vjetrove i izraženije vremenske ekstreme. U oborinskom režimu dulja sušna razdoblja mogla bi se prekidati kratkotrajnim, ali vrlo intenzivnim oborinama tropskog karaktera.
Iako se često govori o mogućem zahlađenju Europe, posljedice za južni dio kontinenta i Sredozemlje mogle bi biti suprotne. Moguće su češće ljetne anticiklonalne blokade, dulji toplinski valovi, manje ljetnih oborina te povećana vjerojatnost razvoja mediteranskih ciklona, takozvanih medicana. Budući da je riječ o sporom procesu, najizraženiji učinci očekuju se nakon 2030. godine, uz daljnje jačanje prema sredini stoljeća.
Prema Lipovšćaku, ipak postoji jedan proces koji bi u sljedećih pet do petnaest godina mogao imati najveći utjecaj na vrijeme u Hrvatskoj.
“Po mom mišljenju, upravo je to najvažniji vremenski proces koji će karakterizirati vrijeme u našim krajevima u sljedećih pet do petnaest godina”, navodi meteorolog, govoreći o afričkim toplinskim valovima, širenju suptropskog pojasa prema sjeveru i sve češćim omega-blokadama.
Sahara i sjeverna Afrika zagrijavaju se brže od globalnog prosjeka, a pojas izrazito toplog i suhog zraka postupno se širi prema Sredozemlju. Istodobno suptropski greben sve češće prodire prema Europi, stvarajući uvjete za dugotrajne toplinske valove. Kada se uspostavi omega-blokada, nastaje stabilan sustav u kojem izostaje razvoj naoblake, a sunčano vrijeme dodatno zagrijava tlo i zrak.
Povećan rizik od suša i požara
Posljedice takvih situacija već su vidljive i u Hrvatskoj. One uključuju dugotrajna razdoblja s temperaturama iznad 35 stupnjeva Celzija, sve češće dane s više od 40 stupnjeva, vrlo tople noći i izražene suše. Prema Lipovšćaku, znakovi takvog režima vremena jasno su vidljivi u razdoblju od 2023. do 2025. godine.
Ako se u razdoblju od 2026. do 2030. istodobno pojave snažan El Niño, nastavak slabljenja AMOC-a, intenzivno zagrijavanje sjeverne Afrike i učestalije omega-blokade, Hrvatska bi se mogla suočiti s rekordno toplim ljetima, dugotrajnim toplinskim valovima, manjkom ljetnih oborina te povećanim rizikom od suša i požara. Očekuje se i nastavak zagrijavanja Jadranskog mora.
Lipovšćak procjenjuje da će najveći utjecaj na vremenske ekstreme u Hrvatskoj do kraja desetljeća imati afrički toplinski valovi i blokirajuće atmosferske situacije, kao i kontinuirano zagrijavanje Sredozemlja. Utjecaj promjena AMOC-a smatra umjerenim, dok El Niño vidi kao dodatni, ali manje važan čimbenik.
Drugim riječima, najvažniji signal za vrijeme u Hrvatskoj tijekom sljedećih godina vjerojatno neće dolaziti iz Pacifika, nego iz sve toplijeg Sredozemlja, širenja suptropskog pojasa prema sjeveru i učestalijih prodora vrlo toplog afričkog zraka nad Europu. Za društvo to znači veći rizik od ljetnih suša i požara, veći toplinski stres za stanovništvo i poljoprivredu te rast potrošnje energije za hlađenje. Istodobno, povećava se mogućnost naglih prodora hladnog zraka, olujnih vjetrova, intenzivnih oborina i bujičnih poplava.
Hrvatska
PROGNOZA / Bit će sve češće vruće, postoji opasnost od toplinskog vala
Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević
Iako je u noći mjestimice bilo kiše, jutros je uglavnom suho. Lokalno ima umjerene do povećane naoblake, čak i magle u kopnenim krajevima.
No, ipak, srijeda je počela pretežno sunčano u većini krajeva Hrvatske. U nastavku dana, u poslijepodnevnim satima, lokalno može biti prolaznih pljuskova s grmljavinom.
Četvrtak će također biti nestabilan, stoga poslijepodne treba računati na mogućnost pljuskova s grmljavinom, pretežno na kopnu, manje su vjerojatni duž Jadrana.
Petak će biti stabilniji, većinom sunčan i pretežno suh.
Za vikend uglavnom sunčano, s tim da će subota biti stabilnija. U nedjelju su mogući pljuskovi poslijepodne, uglavnom na sjeverozapadu zemlje. Bit će vruće, lokalno i do 36.
Državni hidrometeorološki zavod upozorava na umjerenu opasnost od toplinskog vala za riječko područje.
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 sati prijeJESTE LI SE VEĆ ULOGIRALI? Online usluga „Moja čistoća“ za lakše upravljanje računima i obvezama
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije(VIDEO) VRIJEDNO PRIZNANJE ZA OB ZADAR / Projekt PATODIGITAL najbolje tehnološko rješenje u zdravstvu 20206. godine!
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeMobilne ambulante od sutra na terenu: zdravstvena skrb bliže stanovnicima sela, zaobalja i otoka
-
Hrvatska3 dana prijePROGNOZA / U dijelu zemlje pljuskovi i u novom tjednu, sve češće bit će i vruće





