U okviru Tjedna mozga jučer je na Sveučilištu u Zadru predstavljena Politika korištenja umjetne inteligencije, kao i rezultati istraživanja studenata psihologije na temu korištenja UI pri učenju i izvršavanju akademskih obveza.

Politikom korištenja Sveučilište je utvrdilo temeljna načela, pravila i smjernice za odgovorno i transparentno korištenje alata tzv. umjetne inteligencije u skladu s važećim nacionalnim i europskim propisima iz siječnja 2026. godine. Radna skupina nije donijela restriktivan dokument koji bi ograničavao korištenje umjetne inteligencije, prihvaćajući realnost i korist koju pojedini alati pružaju, ali potiče njihovo odgovorno korištenje.

– Korištenje alata umjetne inteligencije otvara brojna pitanja. Radna skupina u kojoj su bili doc. dr. sc. Jurica Grzunov, izv. prof. dr. sc. Željka Tomasović, doc. dr. sc. Marijana Miočić, doc. dr. sc. Marko Šarlija i dr. sc. Krešimir Jakšić predložila je prilično detaljan dokument koji je prihvatio Senat Sveučilišta u Zadru. Svi smo svjesni da se alati koriste i glavni cilj nam je bio utvrditi što bi bilo prihvatljivo korištenje tih alata te kako ih koristiti transparentno i odgovorno, istaknula je prorektorica Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Anita Pavić Pintarić.

Dr. Grzunov rekao je kako radna skupina nije imala namjeru napisati restriktivan dokument; studente i zaposlenike potiče se na korištenje alata umjetne inteligencije, ali na odgovoran način. Prije svega ističe se načelo odgovornosti svakoga tko ih koristi te transparentno navođenje načina na koji su korišteni u pisanju radova.

Dr. Tomasović istaknula je i na nedavnom internom kolokviju za zaposlenike Sveučilišta kako alati za detekciju kreiranog sadržaja nisu pouzdani, a pogotovo je teško, pa i nemoguće, detektirati generirane fotografije.

– Kako se može posumnjati da je neki tekst generiran? Obično je natrpan ključnim riječima koje se prečesto pojavljuju u radu, ima puno riječi i fraza koje se rijetko koriste, hiperbola, a ChatGPT još uvijek ima i karakteristične crtice umjesto dvotočke. Sam ChatGPT ne može prepoznati generirane tekstove; drugi alati kao Grammarly, GPTZero, YouScan ili Originality.ai pouzdaniji su, ali ne i potpuno sigurni pa tako čak i kada bismo htjeli u rat protiv UI, nemamo alate za to. Zbog toga je naglasak Politike na etičnosti i moralnosti u korištenju umjetne inteligencije, istaknula je Tomasović.

Ovom prilikom predstavljeno je i studentsko istraživanje pod mentorstvom prof. dr. sc. Ane Slišković „Iskustva studenata u korištenju umjetne inteligencije pri učenju i izvršavanju akademskih obveza”. Istraživanje je pokazalo da studenti umjetnu inteligenciju najčešće koriste kako bi uštedjeli vrijeme, lakše organizirali materijale ili provjerili znanje. Korisna je za prevođenje ili pretraživanje, no pri izradi zahtjevnijih materijala na diplomskim studijima često daje krive informacije, čak uz navođenje nepostojećih izvora. Kao jedan od problema korištenja alata kod najmlađe generacije ističe se bezuvjetna vjera u rezultate koje daje, ali i narušeni obiteljski odnosi, budući da se djeca sa svojim pitanjima na koja traže odgovore sve češće obraćaju umjetnoj inteligenciji nego roditeljima, što je loše za mentalno zdravlje.

Rezultati istraživanja pokazali su stalne promjene u trendovima korištenja, pa će se Politika povremeno ažurirati kako bi ostala ukorak s vremenom.

Manifestacija Evolution Next Level, održana u Zadru, još je jednom pokazala koliko je važno stvarati prostor u kojem se susreću lokalni talenti i vrhunski stručnjaci iz različitih područja, od poduzetništva i gospodarstva do sporta, gastronomije, medija i kreativnih industrija. Manifestaciju su svojim dolaskom podržali brojni visoki uzvanici, među kojima zastupnica u Europskom parlamentu Nikolina Brnjac, župan Zadarske županije Josip Bilaver te gradonačelnik Grada Zadra Šime Erlić, koji su istaknuli važnost ovakvih događaja za razvoj lokalne zajednice, gospodarstva i turizma.

Program je otvoren panelom „Savršena temperatura mora?”, na kojem su sudjelovali Nikolina Brnjac, Andreja Vukojević, potpredsjednica Hrvatske udruge poslodavaca, Josip Bilaver, župan Zadarske županije, te Burak Baykan, regionalni direktor Dogus Grupe. Panel je otvorio raspravu o budućnosti turizma, investicijama i održivom razvoju destinacija, s posebnim naglaskom na potencijal Zadra i Zadarske županije.

Tijekom dva dana programa, u zadarskom hotelu Hayatt Regency Zadar, sudionici su imali priliku čuti inspirativne priče uspješnih poduzetnika, sportaša i stručnjaka, razmijeniti iskustva te stvoriti nove poslovne i profesionalne kontakte. Posebnu vrijednost događaju dala je upravo kombinacija lokalnih priča o uspjehu i međunarodnog iskustva panelista koji djeluju diljem svijeta. Među panelima koji su izazvali velik interes bio je i razgovor s izbornikom hrvatske rukometne reprezentacije Dagur Sigurdssonom, kao i sportski panel o mentalitetu pobjednika na kojem su sudjelovali Roko Sikirić, predsjednik Europske odbojkaške federacije, te bivša hrvatska reprezentativka Barbara Ružić, Tonćijem Jerakom, koji su govorili o disciplini, timskom radu i vrijednostima sporta koje su primjenjive i izvan sportskog terena.

Veliku pozornost izazvao je i panel posvećen poduzetništvu „Ideja. Rizik. Uspjeh. Pametno planiraj, hrabro gradi”, na kojem su sudjelovali uspješni poduzetnici i kreativci povezani sa Zadrom i Zadarskom županijom – Karlo Vulin, Ivana Bičanić, Zvonimira Karavida i Vedran Božićev, a panel je moderirirala Izabela Vrtar. Njihove priče o uspjehu, ali i izazovima na poduzetničkom putu pokazale su koliko su lokalna sredina, identitet i podrška zajednice važni u razvoju ideja i projekata koji prelaze granice Hrvatske.

Jedan od najupečatljivijih panela održan je i u završnici manifestacije, kada su o ulozi medija i komunikacije u suvremenom društvu govorili istaknuti stručnjaci Ranko Vučinić, Vedrana Čarapović, Ivona Čulo i Mirna Zidarić, a panel je publici donio i niz zanimljivih i duhovitih trenutaka uz konkretne savjete iz svijeta medija i PR-a.

Poseban dio programa bio je posvećen i gastronomiji. U suradnji s manifestacijom na zadarskoj tržnici održan je projekt „Pijat na pijaci”, koji je oživio prostor gradske tržnice i spojio lokalne proizvođače, ugostitelje i građane kroz promociju autentične i sezonske hrane. Projekt je još jednom pokazao koliko je lokalna gastronomija važan dio identiteta destinacije i turističke ponude. Gastro program nastavljen je panelom „Hrana je priča. Iskustvo je emocija. Lokalno je nezamjenjivo”, na kojem su sudjelovali chef i mentor Damir Tomljenović, chef Saša Began, autorica kuharica Suzy Josipović Redžepagić te Petra Demo, dok je panel moderirala Marija Mažar. Panelisti su govorili o važnosti lokalnih namirnica, gastronomiji kao dijelu identiteta destinacije te o tome kako hrana može biti snažan element turističkog doživljaja.

Organizatorica manifestacije Zdenka Zrilić istaknula je kako je upravo povezivanje lokalnih ljudi s vrhunskim stručnjacima iz različitih industrija bio jedan od ključnih ciljeva događaja. „Veliko mi je zadovoljstvo što smo uspjeli dokazati ono što smo najavljivali prije same manifestacije, a to je da postoji lokalna izvrsnost. Imali smo priliku vidjeti i čuti inspirativne priče Zvonimire Karavide, Karla Vulina, Vedrana Božićeva, Ivane Bičanić, Roka Sikirića, Barbare Ružić i brojnih drugih sudionika. Istovremeno smo imali priliku učiti od već etabliranih i uspješnih ljudi iz različitih industrija, od gospodarstva do medija”, istaknula je Zrilić.

Dodala je kako je poseban ponos organizatora činjenica da je manifestacija okupila velik broj sudionika i izazvala izniman interes publike. „Najveća radost na kraju manifestacije jest to što smo uspjeli okupiti zaista velik broj ljudi i probuditi interes svih koji su oduševljeni događajem koji je upravo završio, a koji smo već najavili i za sljedeću godinu”, rekla je Zrilić.

Veliko zadovoljstvo uspjehom manifestacije izrazila je i organizatorica Ivana Bičanić, naglasivši kako je riječ o projektu koji je nastajao mjesecima. „Osjećam istinsku radost i veliko zadovoljstvo jer su se trud i upornost, nakon više od šest mjeseci planiranja i stvaranja, itekako isplatili. Rezultat je zaista fenomenalan. Svi sudionici, svi partneri i svi ljudi koji su sudjelovali izuzetno su zadovoljni i puni komplimenata. Ostvarene su nove suradnje, nova poznanstva i brojni novi kontakti”, rekla je Bičanić.

Istaknula je i kako je već počelo planiranje sljedećeg izdanja manifestacije. „Naš je cilj time ispunjen i već smo spremni krenuti s planiranjem sljedećeg Evolutiona u ožujku 2027. godine”, dodala je.

Na Evolutionu su sudjelovali i brojni drugi panelisti među kojima su Vanda Babić Galić – posebna savjetnica ministra vanjskih i europskih poslova, dekan ZŠEM-a Mato Njavro, Tina Todtling, Bojan Klarić, Valentina Bifflin – direktorica Hrvatskoj odbojkaškog saveza, Branko Dukić te brojni drugi. U sklopu manifestacije održana je i humanitarna licitacija za Udrugu Hrvatska liga protiv raka Zadar, tijekom koje je prikupljeno više od 1300 eura, a konačan iznos bit će i veći zahvaljujući dodatnim najavljenim donacijama.

Manifestacija Evolution Next Level tako je još jednom potvrdila kako Zadar može biti mjesto susreta ideja, znanja i ljudi koji svojim iskustvom i uspjesima nadahnjuju nove generacije poduzetnika, kreativaca i profesionalaca. Događaj se održava pod pokroviteljstvom Ministarstva turizma i sporta, Zadarske županije, Grada Zadra te Turističkih zajednica Zadarske županije i Grada Zadra.

Predmet ovog Javnog poziva je javno prikupljanje prijava za dodjelu bespovratnih sredstava Grda Zadra radi financiranja ozelenjivanja dvorišta zgrada.

Na temelju pristiglih prijava i utvrđenih kriterija izvršit će se odabir dvorišta zgrada za financiranje ozelenjivanja. 

Dvorištima se smatraju neizgrađeni dijelovi građevnih čestica zgrada koje su u vlasništvu suvlasnika zgrade. Financiranje i provođenje mjera ozelenjivanja dvorišta može se ostvariti samo jednom za isto dvorište.

Prijave se zaprimaju do 16. lipnja 2026. godine ili do iskorištenja sredstava. Prihvatljivi korisnik sredstava Grada Zadra je zajednica suvlasnika putem upravitelja ili opunomoćenika.

Korisnici sredstava sukladno ovom Javnom pozivu mogu ostvariti bespovratna sredstva u iznosu od 100% prihvatljivih troškova ulaganja (s PDV-om) za provedbu mjere ozelenjivanja dvoiršta, odnosno najviše 50 tisuća eura po prijavi.

Iznos raspoloživih sredstava Grada Zadra po ovom Javnom pozivu je 200 tisuća eura, a novac je osiguran u proračunu. 

Javni poziv, uz obrasce i zahtjev – dostupni su OVDJE.