ZADAR / ŽUPANIJA
PREDSTAVLJEN 11. BROJ ČASOPISA ARS ADRIATICA Novo svjetlo na crkvu St. Stefana, predmet nacionalističkih narativa i Hrvata i Srba
U Svečanoj dvorani je predstavljen 11. broj časopisa Odjela za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru “Ars Adriatica”. Časopis izlazi jednom godišnje, a objavljuje recenzirane znanstvene i stručne članke iz područja povijesti i teorije umjetnosti. U fokusu interesa su pitanja i pojave umjetničke baštine prostora jadranskoga bazena i njegova šireg zaleđa, njegovih urbanističkih i arhitektonskih, slikarskih i kiparskih, primijenjenih umjetnosti i teorije umjetnosti.
Broj sadrži 26 priloga znanstvenika i stručnjaka iz područja povijesti i teorije likovnih umjetnosti, arhitekture, urbanizma i vizualnih komunikacija, koje je putem videolinka predstavio prof. dr. sc. Dragan Damjanović s Odsjeka za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. O svakom radu, koji su poredani kronološki po vremenu koje obrađuju, počevši od analize kasnoantičkog „foruma“ u Duklji, kojega je dao sagraditi Dioklecijan, do prikaza rada suvremenog šibenskog slikara Tomislava Čeranića, Damjanović je izrekao kratko zapažanje. Jedan od najupečatljivijih radova po njemu je članak Ivana Josipovića i Ante Uglešića sa Sveučilišta u Zadru, koji su analizirali ulomke predromaničkih reljefa iz današnje pravoslavne crkve Sv. Stefana u Golubiću kod Knina, atribuirane Trogirskoj klesarskoj radionici iz prve polovine 9. stoljeća te Benediktinskoj klesarskoj radionici iz vremena kneza Branimira.
– Taj lokalitet već je desetljećima predmet velikog interesa arheologa, kao jedna od najsačuvanijih crkava sjeverne Dalmacije. U svom radu uvjerljivo pokazuju da je to ranosrednjovjekovna a ne kasnokršćanska građevina, koja je kasnije prilagođena pravoslavnom bogoslužju. Rad se ne bavi samo vremenom u kojemu je crkva izgrađena ili pronađenim komadima plastike, već i percepcije crkve, kako je ona bila inkorporirana u povijest hrvatske i srpske povijesti umjetnosti, a ujedno i predmet i hrvatskih i srpskih ultranacionalističkih narativa. Ovu crkvu svakako čeka temeljito arheološko ispitivanje, istaknuo je Damjanović.
U nastavku je dao prikaz ostalih članaka, u kojima su obrađene teme burse svetog Azela iz Nina i podrijetla kulta ninskih svetaca zaštitnika, graditeljstva Trogira u 15. stoljeću, pećini sv. Ante opata u šibenskom Kanalu sv. Ante, katedrali sv. Nikole u Osoru…
Završni dio čine osvrti i prikazi, među kojima je članak Pavuše Vežića o obnovi Providurove palače te dva članka Antonije Mlikote, o upotrebi digitalne tehnologije u humanističkim znanostima kroz projekt REVIVAL te knjizi „Otkrivanje Dalmacije“.
Ars Adriatica dostupna je na linku https://hrcak.srce.hr/broj/21196.

ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) ŽUPANIJSKO IZASLANSTVO U SREDNJOŠKOLSKOM ĐAČKOM DOMU ZADAR: Stanje ne zadovoljava suvremene pedagoške ni infrastrukturne standarde
Župan Josip Bilaver i zamjenik Robertino Dujela sa suradnicima posjetili su Srednjoškolski đački dom u Zadru gdje ih je dočekao ravnatelj ustanove Roko Bralić. Srednjoškolski đački dom kojem je osnivač Zadarska županija izgrađen je 1963. godine, a trenutno skrbi od oko 280 korisnika. Dom zapošljava 40 djelatnika te ima ključnu ulogu u osiguravanju dostupnosti srednjoškolskog obrazovanja učenicima iz svih dijelova Zadarske županije, ali i šire – od Splita do Korenice jedini je učenički dom na tom području.

Ravnatelj Bralić upoznao je županijsko izaslanstvo sa stanjem objekta i planovima za njegovu obnovu. Najveći izazovi odnose se na ovojnicu zgrade, dubinske instalacije, vertikale sanitarnih čvorova te ono najvažnije – upitnu statiku objekta.
U proteklom razdoblju obnovljeno je 75 posto sanitarnih čvorova, no za cjelovitu sanaciju vertikala potrebna su dodatna sredstva. Procjene pokazuju da bi za sveobuhvatnu, dubinsku energetsku obnovu, kojom bi se objekt doveo u zadovoljavajuće stanje prilagođeno suvremenim standardima smještaja i boravka učenika, bile potrebne najmanje dvije godine radova.


Župan Bilaver je istaknuo kako je cilj Zadarske županije podizanje kvalitete smještaja učenika te kontinuirano ulaganje u obrazovanje. Naglasio je da trenutačno stanje zgrade Doma ne zadovoljava suvremene pedagoške ni infrastrukturne standarde. Dogovoreno je da će se u kratkom roku razmotriti mogućnosti interventne obnove, dok će se dugoročna odluka donijeti nakon detaljne analize statike koja je ključan faktor te financijskih okvira i mogućnosti sufinanciranja temeljite sanacije postojećeg objekta.

Cijena smještaja, sukladno pravilniku nadležnog ministarstva, iznosi 83,62 eura mjesečno, što dodatno naglašava potrebu za dodatnim ulaganjima od strane Županije kako bi se održala pristupačnost, ali i osigurali primjereni uvjeti boravka učenika.
Ravnatelj Bralić izrazio je zadovoljstvo prvim službenim posjetom župana Domu te zahvalio na iskazanom interesu i spremnosti za rješavanje infrastrukturnih izazova. Zaključeno je kako je prioritet osigurati sigurne, funkcionalne i dostojanstvene uvjete smještaja za djecu i mlade koji svoje srednjoškolsko obrazovanje nastavljaju u Zadru.

ZADAR / ŽUPANIJA
VAŽNA OBAVIJEST IZ VODOVODA: U srijedu bez vode čak 21 ulica u gradu Zadru!
Zbog radova na vodoopskrbnom sustavu, dana 18.03.2026. (srijeda) u vremenu od 08:00 h do 14:00 h opskrba vodom će biti privremeno obustavljena u gradu Zadru u ulici Ante Starčevića, kućni brojevi od 21 do 25.
Zbog izvođenja građevinskih radova tvrtke Vodoinstalacija d.o.o., dana 18.03.2026. (srijeda) u vremenu od 08:00 h do 14:00 h opskrba vodom će biti privremeno obustavljena u gradu Zadru u slijedećim ulicama:
• Put Bokanjca, od križanja sa ulicom Benka Benkovića do veterinarske stanice
• Franje Petrića
• Benka Benkovića (neparni kućni brojevi od 1 A do 9)
• Biskupa Juraja Dobrile (do kućnog broja 12 K)
• Jerolima Miše
• Ljudevita Gaja
• Don Jose Felicinovića
• Hanibala Lucića
• Paški prilaz
• Kornatski prilaz
• Bribirski prilaz
• Don Bože Milanovića
• Prilaz Fabijanića
• Petra Lorinija
• Franje Račkog
• Plitvička ulica
• Vladimira Gortana
• Gospe Maslinske (kućni brojevi od 56 do 58)
• Zadarskih Bratovština
• Vjekoslava Fichtera
ZADAR / ŽUPANIJA
SAMOSTAN SV. MARGARITE, PAG / Umijeće pripreme nadjevene tjestenine rafiola, rafijola, raviola ili rafajola upisano u Registar kulturnih dobara RH
Samostan sv. Margarite iz Paga primio je Odluku Ministarstva kulture i medija RH kao jedan od nositelja umijeća pripreme rafajola (rafiola, rafijola, raviola) nadjevene tjestenine koje je upisano u Registar kulturnih dobara RH.
Zbog iznimne društvene i identitetske uloge rafiola u lokalnim zajednicama, koja je rezultat kontinuiranog prenošenja znanja i vještina pripreme, kako u obiteljima, tako i u javnoj sferi te njihova iznimnog potencijala kao kulturno-turističkog simbola, ali i proizvoda, donesena je odluka o upisu Umijeća pripreme nadjevene tjestenine rafiola, rafijola, raviola, rafajola u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, uz isticanje mikrolokalnih specifičnosti.
Na taj se način lokalnoj zajednici s pravom daje mogućnost da istaknu svoju specifičnost, ali pod zajedničkim, objedinjenim zaštićenim kulturnim dobrom.

Umijeće pripreme nadjevene tjestenine rafiola, rafijola, raviola ili rafajola odnosi se na tradicijsku hrskavu nadjevenu tjesteninu u obliku polumjeseca. Prema istraživanjima talijanskih povjesničara punjena tjestenina najvjerojatnije se počinje pripremati krajem srednjeg vijeka, a zapisane recepte nalazimo u 15. i 16. stoljeću. Takav tip slastice poznat je na širem kulturnom području Sredozemlja, primjerice na području Sicilije, Napulja, Genove, pa sve do pokrajine Veneto.
Hrvatska tradicijska kuhinja ovu, u većini slučajeva, slasticu poznaje na svome jadranskom području. S obzirom na mikrolokalne specifičnosti, ali i sličnosti u načinima pripremanja, izgledu i vremenu u kojem su se rafioli pripremali, donosimo skupni upis u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Rafioli su bili neizostavan dio tradicijskih svečanih jelovnika duž naše obale, a s obzirom na velik broj nositelja očito je da je ova tradicija još uvijek živa. Potrebno je istaknuti sličnosti i razlike u pripremi tijesta, ali i nadjeva, te činjenicu da se pripremaju pečenjem, kuhanjem ili prženjem.
Posebno se ističe uloga trogirske zajednice i Društva Kameni cvit, koje je pokrenulo inicijativu za upis ovog kulturnog dobra u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. U Trogiru rafijol ima iznimnu društvenu, simboličku i identitetsku vrijednost, a prenošenje i očuvanje znanja o njegovoj pripremi čine važan dio lokalnoga kulturnog identiteta. Zahvaljujući toj inicijativi, Umijeće pripreme nadjevene tjestenine rafiola, rafijola, raviola, rafajola prepoznato je kao nematerijalno kulturno dobro i na širem području jadranskog dijela Hrvatske.
Uz navedene posebnosti pojedinih recepata, potrebno je istaknuti da ne postoji jedinstveni recept za ovu slasticu, pa je tako na jednom području moguće naći različite inačice i male posebnosti u vještini i znanju pripreme tog specijaliteta.
Nositelji umijeća izrade su: Samostan sv. Margarite, Pag, Muzej Cetinske krajine, Sinj, Folklorni ansambl Tempet, Makarska, Udruga „Porići 1680.“, Makarska, Matica umirovljenika Makarska, Makarska, Benediktinski samostan sv. Nikole, Trogir, Osnovna škola Petar Berislavić, Trogir, Društvo Kameni cvit, Trogir, Turističko-ugostiteljska škola Šibenik, Šibenik i Pučko otvoreno učilište Imotski, Imotski.
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije(NE)RADNE NEDJELJE / Danas su u Zadru otvorene sljedeće trgovine…
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije(FOTO) SAVRŠENA TEMPERATURA MORA? / Evolution Next Level u Zadru otvorio raspravu o budućnosti turizma i investicija
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije(FOTO) VELIK INTERES ZA EVOLUTION NEXT LEVEL U ZADRU / Nikolina Brnjac, Josip Bilaver i Šime Erlić otvorili platformu ideja, znanja i novih suradnji
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeNapišite pismo i osvojite izlet na Kornate: prilika za učenike viših razreda osnovne škole






