Connect with us

Hrvatska

Tko i pod kojim uvjetima može u mirovinu u 2022. godini?

Objavljeno

-

Izvor: unsplash

Ove godine pravo na starosnu mirovinu stječu muškarci rođeni 1957. godine i dvije godine mlađe žene. No umiroviti se možete i ranije, uz ispunjavanje odgovarajućih uvjeta.

Otkako je Vlada pod pritiskom sindikalne inicijative ’67 je previše’ odustala od produljenja radnog staža, u Hrvatskoj vrijedi staro pravilo po kojem se uvjeti za starosnu mirovinu stječu s navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža.

Iznimno, žene imaju pravo na ranije umirovljenje u prijelaznom razdoblju do 2030. godine, kada će se ujednačiti uvjeti za oba spola. To znači da uvjete za punu starosnu mirovinu ove godine ispunjavaju žene kada navrše 63 godine.

Svake iduće godine granica godina života i staža povećava se za tri mjeseca, da bi se izjednačila s redovnim uvjetima 2030. godine, piše Tportal.

Onima koji nisu spremni za mirovinu pruža se mogućnost ostanka u radnom odnosu i nakon napunjenih 65 godina. Ako još ne žele koristiti ostvarena mirovinska prava, mogu nastaviti raditi do 68. godine uz dodatne dvije godine prema dogovoru s poslodavcem. Na dodatni radni staž mirovina se uvećava za 0,34 posto po mjesecu produljenja, odnosno 20,4 posto za maksimalnih pet godina ako budu radili do 70. godine.

Posebna pravila za dugogodišnje osiguranike

Posebna pravila stjecanja prava na starosnu mirovinu vrijede za tzv. dugogodišnje osiguranike. Riječ je o osobama koje imaju više godina staža, a nedostaju im godine života. One stječu pravo na starosnu mirovinu kada navrše 60 godina života i 41 godinu radnog staža. Važno je naglasiti da je njihova mirovina ista kao i obična starosna te se ne umanjuje, a raniji odlazak omogućen im je zbog dugog radnog staža.

Pravo na starosnu mirovinu i starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika stječe se od dana u kojem su ispunjeni uvjeti za mirovinu i nakon prestanka osiguranja (zaposlenje, obavljanje obrtničke ili poljoprivredne djelatnosti i dr.). Iznimka su osiguranici koji su na osnovi izmijenjenog ugovora o radu nastavili raditi do polovice punog radnog vremena pa mogu i bez prestanka radnog odnosa steći pravo na starosnu mirovinu ili starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika.

Oni koji žele ranije u mirovinu, a nemaju tako puno staža, mogu koristiti institut prijevremene starosne mirovine. Pravo na odlazak u prijevremenu starosnu mirovinu imaju osobe koje navrše 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža.

Pritom, kao i kod pune starosne mirovine, žene u prijelaznom razdoblju imaju pravo na ranije umirovljenje. U 2022. žene mogu u prijevremenu mirovinu s navršenih 58 godina, a svake iduće godine granica se pomiče za tri mjeseca, da bi se izjednačila s redovnim uvjetima 2030. godine.

Prijevremeni umirovljenici nemaju pravo na punu mirovinu. Njima se mirovina umanjuje za svaki mjesec ranijeg umirovljenja za 0,2 posto.

Dodatni staž za rođeno ili posvojeno dijete

Osobe koje su stekle uvjete za mirovinu imaju pravo na dodatnih šest mjeseci staža za svako rođeno (posvojeno) dijete. Pritom treba naglasiti da se dodatni staž ne može koristiti kao uvjet za stjecanje prava nego za određivanje visine mirovine.

Dodatni staž vezan je uz rodiljni dopust i u pravilu ga ostvaruju majke, ali ga mogu dobiti i očevi ako su koristili pretežni dio dodatnog rodiljnog dopusta. Dodatnim roditeljskim stažem mirovina se u prosjeku povećava za pedesetak kuna za svako rođeno ili posvojeno dijete.

Invalidska mirovina

U slučaju gubitka radne sposobnosti moguće je, ovisno o uvjetima, ostvariti pravo na privremenu ili trajnu invalidsku mirovinu.

Pravo na privremenu invalidsku mirovinu ima invalid rada koji se profesionalnom rehabilitacijom osposobio za druge poslove, a nakon rehabilitacije je najmanje pet godina bio nezaposlen i nezaposlenost je trajala do navršene 58. godine života. Pravo na privremenu invalidsku mirovinu ima i invalid rada koji je završio profesionalnu rehabilitaciju i nastavio raditi, ali je naknadno postao nezaposlen, ako je na poziv nadležnog tijela za zapošljavanje, bez odgađanja, prihvatio ponudu o radu, odnosno ako nije odbijao ponuđeni posao.

Pravo na trajnu invalidsku mirovinu ima osiguranik na temelju djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti nastalog zbog bolesti ili ozljede izvan rada prije navršenih 65 godina života i ako mu navršeni mirovinski staž pokriva najmanje trećinu radnog vijeka.

Ako je uzrok nastanka djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti ozljeda na radu ili profesionalna bolest, pravo na invalidsku mirovinu stječe se bez obzira na navršen mirovinski staž.

Korisniku prava na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti koja je prouzročena bolešću prevodi se to pravo na starosnu mirovinu kada navrši dob propisanu za starosnu mirovinu, piše Tportal.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Loše vijesti za vozače: Od utorka ponovno poskupljuje gorivo

Objavljeno

-

By

Pexels

Od utorka ponovno poskupljuje gorivo, i benzin i dizel.

Prema službenoj Vladinoj formuli, cijena eurosupera 95 trebala bi porasti za čak 4 centa pa će litra stajati 1,49 eura.

Istu će cijenu imati i eurodizel, koji će biti skuplji za cent po litri.

Dva centa poskupjet će plavi dizel i za litru će trebati izdvojiti 96 centi. Cijene goriva već tjednima rastu.

U manje od mjesec dana prosječan spremnik dizela ili benzina od 50 litara poskupio je za 5 i pol eura, prenosi HRT.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

NOVI CROBAROMETAR: HDZ i dalje prvi, podržava ga 28,7 posto ispitanika. SDP ima 13,9 posto podrške

Objavljeno

-

By

Novi Crobarometar otkriva: promjena ima, ali ne i tektonskih. Istraživanje je provedeno između 1. i 17. veljače na uzorku od 989 punoljetnih građana iz cijele Hrvatske.

Uspije li, međutim, oporba zadržati ovakav trend, u izbornu bi utrku mogla ući s bitno boljih startnih pozicija nego što je i sama vjerovala prije samo nekoliko mjeseci.

HDZ je i dalje prvi, podržava ga 28,7 posto ispitanika, što je neznatno manje nego prošli mjesec. Na drugom mjestu je SDP sa 13,9 posto podrške, što je i dalje znatno manje od HDZ-a, ali je veljača bila i četvrti mjesec zaredom u kojem je SDP-u rejting bio u porastu.

Raste i platforma Možemo! i ovog je mjeseca na trećem mjestu sa 7,6 posto podrške. Na četvrtom je mjestu i ravno sedam posto podrške za Most – i oni uz pozitivan trend – a na petom je Domovinski pokret sa 6,9 posto podrške i negativnim trendom. Male su to ipak razlike, bitka za treće mjesto i dalje je neizvjesna.

Od svih ostalih stranaka u Hrvatskoj, niti jedna nema podršku veću od 1,5 posto a zanimljivo je da se malo smanjio i postotak neodlučnih, kojih je u veljači bilo neznatno više od 18 posto.

Inače, da se ovih dana održavaju izbori, na njih bi vjerojatno ili sigurno izašlo 69 posto ispitanica i ispitanika; 28 posto sigurno ili vjerojatno ne bi, a tri posto – ne zna.

No, možda i najzanimljiviji podatak iz ovomjesečnog istraživanja tiče se smjera u kojem ide Hrvatska: postotak građana koji vjeruju da država ide u pogrešnom smjeru je naglo porastao – gotovo tri četvrtine građana, odnosno 74 posto ispitanih, je uvjereno u to – a to je čak pet postotnih bodova više nego u prošlom mjesecu. Na ovoj razini nezadovoljstvo je prošli put bilo početkom ljeta, kada je pravosuđe bilo u štrajku, a HEP prodavao plin za cent.

Još jedna mala podudarnost: iako najgore ocijenjen od svih institucija, i rejting Sabora je u veljači bio na razini iz tog vremena – malo bolje od dovoljan – pa možda građani ipak vide kakav takav smisao u parlamentarnim okršajima kad se afere razotkrivaju.

Istraživanje je provedeno između 1. i 17. veljače na uzorku od 989 punoljetnih građana iz cijele Hrvatske, a objavio ga je Dnevnik Nove T.

Pojedinačna popularnost političara i ovaj mjesec bez pretjerano značajnih promjena. Zoran Milanović je i dalje najpopularniji političar u Hrvatskoj, na njega pozitivno reagira 50 posto ispitanih. Drugi je Božo Petrov na kojeg od svih ispitanih pozitivno reagira 40 posto. Tomislav Tomašević i Ivan Penava jedan su blizu drugog, jedan je pozitivac za 36, a drugi za 34 posto ispitanih. Peto mjesto najpopularnijih dijele Karolina Vidović Krišto i Dalija Orešković, 32 posto ispitanika ih doživljava kao pozitivke.

Najveći negativac i dalje je uporno Milorad Pupovac, gotovo tri četvrtine ispitanih ga tako doživljava. Loše stoji i Andrej Plenković, za 62 posto ispitanih on je ovog mjeseca bio negativac. Treći je Gordan Jandroković s 58 posto lošeg dojma, četvrti je šef oporbe Peđa Grbin, a peti Hrvoje Zekanović – jedan s 55 posto negativnog dojma, drugi s 52 posto.

Kad govorimo o neto dojmu – onome što ostaje kada od pozitivnog dojma oduzmemo negativni – u plusu je samo Zoran Milanović, i to za 6 posto. Božo Petrov je drugi, ali već je i on u laganom minusu od dva posto, baš kao i Karolina Vidović Krišto. Slijedi Davorko Vidović s -5, te Ivana Kekin sa – 7 posto neto omjera.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatska postaje sve popularnija destinacija za ove turiste…

Objavljeno

-

By

Na najvećem turističkom sajmu u Mađarskoj, budimpeštanskom Utazasu ovog se tjedna uz mnoge zemlje svijeta predstavlja i Hrvatska, za koju rastu interes i potražnja mađarskih turista kojih je do sada ove godine došlo 20 posto više nego lani, izvijestio je u petak HTZ.

Na sajmu u Budimpešti od 22. do 25. veljače hrvatsku ponudu predstavlja predstavništvo HTZ-a (Hrvatske turističke zajednice) u Mađarskoj, čija je direktorica Ivana Herceg poručila da je to idealna prilika za daljnje jačanje prepoznatljivosti Hrvatske kao turističke destinacije na tom tržištu.

Veliko zanimanje mađarskih turista

“Već prvog dana sajma održali smo brojne sastanke s različitim partnerima, a i mnogi predstavnici medija iskazali su veliki interes za studijska putovanja u Hrvatsku. Takve informacije dokazuju da zanimanje za hrvatskim destinacijama i dalje jača”, dodala je Herceg.

Veliko zanimanje mađarskih turista za putovanja u Hrvatsku uz ostalo dokazuju i rezultati do sada ove godine, prema kojima ih je došlo više od sedam tisuća ili 20 posto više nego u isto vrijeme 2023., a još viši porast, od čak 64 posto – ostvarili su s gotovo 30 tisuća noćenja.

“Tijekom sajma Utazas moći ćemo dodatno procijeniti stanje na tržištu Mađarske koje se tradicionalno nalazi među najvažnijima za hrvatski turizam. Vesele dosadašnji trendovi i pokazatelji po kojima Hrvatska postaje sve popularnija destinacija Mađara i za putovanja izvan glavne ljetne sezone”, ocijenila je Herceg.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu