Među prijedlozima Europske komisije za štednju goriva nalaze se i lekcije o „ekološkoj“ vožnji. Izvanredni energetski paket Europska komisija trebala bi predstaviti u srijedu. U paketu prijedloga državama članicama nalaze se i dani bez automobila u gradovima. „Europa si ne može priuštiti da ostane izložena sve učestalijim energetskim šokovima“, piše u dokumentu, prenosi N1 Slovenija

U Bruxellesu pripremaju mjere kako se nositi s energetskom krizom koju je uzrokovao sukob na Bliskom istoku.

Dio izvanrednog energetskog paketa, koji bi Europska komisija trebala predstaviti u srijedu, obuhvaća širok raspon mjera za smanjenje potrošnje, uključujući i obvezan rad od kuće te subvencije za javni prijevoz.

Prema mišljenju Komisije, takve su mjere najbrži i najjeftiniji način za smanjenje ovisnosti o uvezenim gorivima. Među mjerama su i lekcije ekološke vožnje, kojima žele Europljane naučiti kako voziti učinkovitije, izvještava briselski medij Politico.

Dani bez automobila, rad od kuće, ograničenje službenih putovanja zrakoplovom, cijene javnog prijevoza…

„Europa si ne može priuštiti da ostane izložena sve učestalijim energetskim šokovima“, piše u dokumentu do kojeg je došao Politico.

Među prijedlozima je i „podizanje svijesti i edukacija o eko-vožnji“, odnosno kako promjenom načina vožnje uštedjeti gorivo. U Bruxellesu predlažu i dane bez automobila u gradovima, širenje biciklističkih staza, poticanje korištenja teretnih bicikala za dostavu te zahtjeve za ograničavanje službenih putovanja zrakoplovima.

Dokument potiče vlade država članica da uvedu barem jedan dan rada na daljinu tjedno, smanje cijene javnog prijevoza ili osiguraju da on za neke korisnike bude besplatan, te da građane odvraćaju od korištenja privatnih automobila.

Teretne brodove namjeravaju potaknuti na sporiju plovidbu, čime bi se uštedjelo gorivo, a upravitelje javnih i poslovnih zgrada pozvati na smanjenje temperature grijanja i prilagodbu postavki klimatizacijskih uređaja.

Rat u Perzijskom zaljevu, naime, ometa proizvodnju i transport petine svjetske trgovine naftom i ukapljenim prirodnim plinom, što ne uzrokuje samo rast cijena, nego i nestašicu zrakoplovnog goriva, dizela i benzina.

(Pre)velika ovisnost Europe

EU je 2025. godine za uvoz energije potrošila više od 330 milijardi eura, a dodatnih 22 milijarde eura za uvoz fosilnih goriva od početka rata u Iranu, izjavila je u ponedjeljak predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.

„To pokazuje ogroman utjecaj koji ova kriza ima na naše gospodarstvo“, rekla je i upozorila da bi poremećaji povezani s Hormuškim tjesnacem mogli potrajati i nakon smirivanja sukoba. Smanjenje potražnje stoga je nužan prioritet Bruxellesa.

Europski povjerenik za energetiku Dan Jørgensen već je krajem ožujka pozvao Europljane na rad od kuće i smanjenje putovanja te upozorio na „vrlo ozbiljnu situaciju“ bez jasnog kraja. Sličan popis mjera kao Bruxelles sredinom ožujka pripremila je i Međunarodna agencija za energiju.

Energetski bonovi, dohodovna pomoć…

Komisija također poziva države članice da zaštite potrošače energetskim bonovima, dohodovnom pomoći i privremenim zabranama isključenja električne energije, kao i smanjenjem poreza na električnu energiju i čiste tehnologije.

Dokument predviđa i niz širih strukturnih mjera za stabilizaciju tržišta, među ostalim bolje usklađivanje skladištenja plina u EU i puštanja naftnih zaliha te brže uvođenje domaćih čistih izvora energije, poput geotermalne energije i obnovljivog vodika.

Spominju se i prilagodbe sustava trgovanja emisijama (ETS) te porezi na neočekivane profite energetskih kompanija koje bi države članice mogle uvesti.

Europa ide prema demografskom padu, a očekuje se da će se njezino stanovništvo smanjiti za 11,7 posto ili 53 milijuna ljudi do 2100. godine, prema novoj prognozi Eurostata objavljenoj u četvrtak.

Pad neće započeti odmah, jer se očekuje da će stanovništvo bloka čak i lagano porasti i dosegnuti vrhunac od 453 milijuna do 2029. godine, piše Politico. No nakon toga EU će ući u dugotrajni pad na ispod 400 milijuna do kraja stoljeća, s manje mladih i odraslih osoba radne dobi te više nego dvostruko većim udjelom od trenutnog udjela osoba starijih od 80 godina.

Krivac za to je činjenica da Europljani imaju manje djece. Stope su pale na oko 1,3 poroda po ženi, i još uvijek padaju.

U Francuskoj, gdje je broj smrtnih slučajeva 2025. godine prvi put od kraja Drugog svjetskog rata premašio broj rođenih, predsjednik Emmanuel Macron pozvao je na “ponovno demografsko naoružavanje”, upozoravajući da je pad stope nataliteta povezan s porastom neplodnosti i time što ljudi imaju djecu kasnije u životu.

U veljači je Pariz pozvao 29-godišnjake da imaju djecu dok još mogu, istovremeno najavljujući planove za proširenje usluga vezanih uz plodnost i povećanje podrške obiteljima.

Demografski pad značit će manje radnika i više umirovljenika diljem Europe, što će dodatno opteretiti mirovinske sustave i zdravstvene usluge kako stanovništvo stari.

Migracija je pomogla ublažiti pad stanovništva posljednjih godina, ali ne može u potpunosti nadoknaditi pad nataliteta, prema istraživanju Europskog parlamenta. Ipak, politike se pooštravaju. U Njemačkoj je kancelar Friedrich Merz prošlog mjeseca predložio da se oko 80 posto Sirijaca koji trenutno žive u Njemačkoj vrati u svoju domovinu u sljedeće tri godine.

U blizini Zalaegerszega na zapadu Mađarske stoji kružni tok čija je izgradnja, kako ponosno objavljuje natpis, financirana sredstvima Europske unije u iznosu od 500 milijuna forinti, odnosno oko 1,25 milijuna eura.

Izgrađen je kako bi služio kontejnerskom terminalu na novoj željezničkoj pruzi koja bi ovom dijelu srednje Europe bez izlaza na more trebala omogućiti bolji pristup obali. Međutim, godinama nakon što je kružni tok dovršen, pruge još uvijek nema, pa on stoji neiskorišten usred polja, čekajući da mađarska vlada ispuni svoj dio projekta, piše CNN.

Spomenik Orbanovoj ekonomiji

Kritičari premijera Viktora Orbana kažu da su ovakvi projekti financirani novcem EU spomenik gospodarskom sustavu koji je njegova vlada izgradila tijekom 16 godina na vlasti. Orbanov izborni uspjeh, tvrde, temelji se na kombinaciji nemilosrdne demonizacije Europske unije – koju prikazuje kao dekadentnu, liberalnu i korumpirajuću silu – i istovremenog prihvaćanja golemih svota novca iz Bruxellesa.

Velik dio tih sredstava dolazio je iz inicijativa namijenjenih pomoći siromašnijim, novijim članicama bloka da dostignu svoje bogatije zapadne susjede. No, uoči ključnih parlamentarnih izbora ove nedjelje, protivnici se pitaju što Mađarska može pokazati zauzvrat, upirući prstom u niz, kako ih nazivaju, megalomanskih, nedovršenih ili nepotrebnih građevinskih projekata.

Sustav ovisan o europskom novcu

“Orban je bio glavni lovac na rentu u Europskoj uniji tijekom 2010-ih. Radilo se o svjesnoj strategiji”, rekao je za CNN Krisztián Orbán, osnivač regionalne investicijske tvrtke Oriens, koji nije u srodstvu s premijerom. Istaknuo je i uspjeh vlade u povlačenju dodijeljenih sredstava u usporedbi sa susjedima, dodavši da je Orban “uspio privući ogromnu količinu novca iz EU”.

Kružni tok kod Zalaegerszega, o kojem je prvi izvijestio mađarski istraživački portal Atlatszo, jedan je od desetak tisuća projekata u Mađarskoj koji su dobili sredstva EU otkako je Viktor Orban došao na vlast. Ministar regionalnog razvoja Tibor Navracsis prošle je godine u parlamentu izjavio da je EU u proračunskom razdoblju od 2014. do 2020. financirala 52.000 projekata u zemlji.

István János Tóth, direktor Centra za istraživanje korupcije u Budimpešti, koji je i sam iz Zalaegerszega, rekao je da je kružni tok klasičan primjer skupog projekta koji donosi malu vrijednost. “Bez europskih sredstava Orban ne bi mogao uspostaviti ovakav sustav”, ustvrdio je Tóth. Prema organizaciji Transparency International, Mađarska je najkorumpiranija zemlja u Europskoj uniji.

Projekt koji čeka prugu

Radovi na kružnom toku započeli su u trenutnom proračunskom razdoblju EU, koje traje do 2027. godine. Logistička tvrtka Metrans kupila je zemljište s planom izgradnje kontejnerskog terminala koji bi se spojio na novu prugu. Mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó 2021. godine položio je kamen temeljac za novi terminal.

Do kraja 2023. lokalna općina je, uz pomoć sredstava EU, izgradila kružni tok, potvrdio je za CNN gradonačelnik Zalaegerszega Zoltán Balaicz. Međutim, prilikom posjeta lokaciji ovog travnja, nije bilo nikakvih naznaka da je gradnja pruge započela.

Balaicz je rekao da je projekt još uvijek u fazi javne nabave. Tko god dobije ugovor, imat će više od dvije godine za izgradnju pruge, izvijestio je Atlatszo, što znači da ona – ako ikad bude izgrađena – možda neće biti spremna prije 2029. godine.

Šetnice bez šume i drugi apsurdi

Kružni tok kod Zalaegerszega nije jedini nedovršeni ili beskorisni projekt u Mađarskoj koji je dobio sredstva EU. David Pressman, bivši američki veleposlanik u Mađarskoj, tijekom svog mandata je upozoravao da građevinski projekti ne ispunjavaju uvijek svoja obećanja. “Kakav pogled s još jedne mađarske ‘šetnice u krošnjama’ u Hatvanu, financirane sredstvima EU”, napisao je na društvenim mrežama 2024. godine, objavivši fotografije na kojima stoji na šetnici – bez ijednog stabla na vidiku.

Drugi primjeri o kojima su izvještavali mađarski mediji uključuju “vidikovac” visok manje od metra. Kritičari tvrde da je Mađarska puna takvih projekata, često financiranih od strane iste institucije protiv koje Orban grmi. “Umjesto da se bavi posrnulim gospodarstvom, Orban upire prstom u grabežljive vanjske sile koje navodno predstavljaju prijetnju Mađarima i mađarskoj naciji”, rekao je Pressman za CNN.

“Vođi zemlje koja slovi kao najkorumpiranija u Europskoj uniji puno je lakše govoriti o ‘civilizacijskim borbama’ nego objasniti izvanredno bogatstvo koje je njegova obitelj stekla dok narod i gospodarstvo pate”, dodao je.