Hrvatska
Epidemiologinja HZJZ-a: “Obvezno cijepljenje svakako je jedna od opcija”
Epidemiologinja HZJZ-a Dijana Mayer u emisiji Hrvatskog radija U mreži Prvog rekla je da će obavezno cijepljenje morati biti jedna od opcija u slučaju nezadovoljavajućeg postotka procijepljenosti, rasta broja novooboljelih i još većeg pritiska na bolnički sustav.
Mayer je rekla da bi bilo idealno kada bismo ostali samo na omikronu sljedeće godine.
“Bilo bi dobro da ne bude više mutacija, da ne bude novih sojeva. Ako bi ostalo samo na omikronu, s obzirom na ono što znamo do sada, da je jako zarazan, da se jako brzo širi, sigurno ćemo imati velike brojke novooboljelih. Koliko će od tih novooboljelih biti teških kliničkih slika, koliko će ih biti potrebno hospitalizirati, to ćemo vidjeti. S obzirom na ono što sada znamo, mogu reći da su do sada bile blage kliničke slike. Blage kliničke slike ne zahtijevaju hospitalizaciju”, rekla je Mayer.
Međutim, naglasila je da se nikad ne zna koliko će ljudi od blage kliničke slike razviti težu. Mayer je rekla i da je za sada prerano da vidimo posljedice okupljanja za Badnjak, a pogotovo za Silvestrovo.
Upitana o situaciji u Izraelu, gdje se govori o postizanju kolektivnog imuniteta baš zbog brzine širenja omikrona, Mayer je rekla da Hrvatska nije Izrael, koji ima veliku procijepljenost te već četvrtom dozom cijepi stariju populaciju. “Da, to bi bilo moguće ako samo ostanemo na omikronu. Međutim, na nama svima je koliko ćemo dozvoliti da se taj omikron širi i kakve će biti mutacije”, rekla je Mayer za HRT.
Upitana o razgovorima na razini Europske komisije o uvođenju obveznog cijepljenja, Mayer je rekla da se u Hrvatskoj za sada o tome razgovara.
“Hoće li biti obavezno cijepljenje ovisi o broju novooboljelih, o brzini širenja virusa, koliko će taj broj rasti, a i o tome koliko će postotak procijepljenosti isto tako rasti. Za sada to je slabo, cijelo vrijeme smo nekako pokušavali ljude pridobiti na cijepljenje, odnosno, reći im koliko je to važno i putem i ovakvih emisija. Međutim, ako to ne bude zadovoljavajući postotak, ako će broj novooboljelih rasti, ako ćemo imati pritisak na bolnički sustav još veći nego što je sada, bojim se da će obavezno cijepljenje morati biti jedna od opcija, ali za sada još nekako nismo o tome baš, ne mogu sad to reći sa sigurnošću da će biti, ne znam, od sljedećeg mjeseca ili uskoro, ali to je svakako jedna od varijanti”, rekla je Mayer.
Mayer je rekla da smo imali liberalne mjere, a o mogućnosti postroženja rekla je da se za sada o tome samo govori, ali da su sve opcije otvorene. “Vrlo vjerojatno, ako za tjedan dana taj broj bude opet onako veliki kao što smo imali, moguće je da će se ići u postrožavanje mjera”, rekla je.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.
-
magazin6 dana prijeFOTOGALERIJA / Rockatansky Band rasplesao Dračevac i otvorio “Lito u Dračevcu 2.0.”




