Hrvatska
Nove mjere nakon Nove godine?
Ponovno pogoršanje epidemiološke situacije u Hrvatskoj – imamo gotovo šest tisuća novih slučajeva, a u Splitsko-dalmatinskoj županiji pozitivan je svaki drugi testirani. Procijepljenost nije zadovoljavajuća, građani ne poštuju mjere. I dok Hrvatska produljuje radno vrijeme ugostiteljskih objekata tijekom blagdana, zbog omikrona postrožene su mjere diljem Europe. Neke države zabranjuju okupljanja na trgovima i doček Nove godine. Hoće li lokalni stožeri postrožiti mjere u hrvatskim gradovima? Kako će biti organizirana novogodišnja slavlja, tko će nadzirati okupljanja i dočeke?
Capak: Hrvatska je vrlo uspješno zaustavila i usporila dolazak omikrona
Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak rekao je u HTV-ovoj emisiji “Otvoreno” kako se novi soj koronavirusa omikron ne pokazuje posebno na platformi, nego mikrobiološki laboratoriji dojavljuju da su sekvenciranjem otkrili omikron soj.
– Pa smo tako mi tijekom dana izvještavali o novim slučajevima. Ujutro je prvo bilo rečeno 23, pa je na Vladi rečeno 24, pa su nam pristigli rezultati iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, gdje su se obrađivali uzorci iz Splita, tako je bilo deset pozitivnih, a onda su pristigli podaci iz laboratorija jedne Kliničke bolnice u Zagrebu. Tako da je sadašnji broj zaraze omikronom 51. Možda sada ima i neki više, ali to još nije nitko dojavio, poručio je Capak.
Naglasio je da će se kontinuirano izvještavati o broju zaraženih osoba omikronom.
– To su još uvijek male brojke u odnosu na ono što se događa u zemljama u okruženju, rekao je Capak.
Istaknuo je kako je Hrvatska vrlo uspješno zaustavila i usporila dolazak novog soja koronavirusa, jer smo bili prva europska zemlja koja je uvela zabranu ulaska stranaca koji dolaze iz Južne Afrike u Hrvatsku i svih hrvatskih građana koji su dolazili iz tih krajeva trebali su ići u karantenu.
– Imali smo suradnju s graničnom policijom u hrvatskim zračnim lukama. Oni su nam dojavljivali imena i adrese ljudi iz tih krajeva. Epidemiolozi su ih odmah kontaktirali i stavljali u karantenu četrnaest dana. I tako smo zaustavili širenje toga virusa. Naše brojke su vrlo povoljne, dodao je.
Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo rekao je kako omikron u Hrvatskoj još uvijek nije dominantan. Naglasio je kako u dalmatinskim županijama ima više osoba zaraženih omikronom nego na kontinentu.
Karin: Imamo porast hospitalizacija, ali i porast broja ljudi na respiratoru
Ravnateljica Nastavnog zavoda javnog zdravstva Splitsko-dalmatinske županije Željka Karin naglasila je kako je u današnjem danu ostvaren rekord novooboljelih u toj županiji.
– Morate uzeti u obzir da mi imamo ogroman broj testiranja, tako da je taj udio nešto viši od pedeset posto. Ali bilo je to za očekivati, jer se pojavila varijanta omikrona, te predblagdanska i blagdanska druženja, koja su dovela do povećanja broja novooboljelih, poručila je Karin.
Ravnateljica Nastavnog zavoda javnog zdravstva Splitsko-dalmatinske županije kazala je kako su u Splitsko-dalmatinskoj županiji već nekoliko tjedana brojevi novozaraženih osoba prilično visoki.
– Zna se da u našoj županiji slaba procijepljenost u odnosu na druge županije u Hrvatskoj. Te su sigurno i to posljedice, rekla je.
Karin je naglasila kako pacijenti unazad dva, tri dana nisu s tako jako teškom kliničkom slikom, kao što je to prije bio slučaj.
– Ali to ne možemo procijeniti kakva će ta slika biti u budućnosti. Mi imamo porast hospitalizacija, a još uvijek ne znamo je li to zbog omikrona ili je to zbog delta soja. Tako da za sada još ništa ne možemo govoriti kakva je klinička slika biti. Ali porast hospitalizacija je velik, ali i porast broja ljudi na respiratoru, kazala je Karin.
Kozlevac: Nakon Nove godine moguće nove mjere
Načelnik istarskog Stožera civilne zaštite Dino Kozlevac istaknuo je kako su u Istri “stabilno visoki brojevi”.
– Danas imamo treći po redu broj novozaraženih osoba. Od rujna je taj broj počeo rasti. Što se događa? Mi mjere imamo liberalne, to treba jasno i glasno reći. Cijela Hrvatska ima liberalne mjere u odnosu na Europu, rekao je.
Kozlevac je kazao kako bi se ljudi trebali više pridržavati epidemioloških mjera.
– Mi smo donijeli jednu mjeru na nivou Istarske županije, da sutra nigdje nema organiziranih dočeka Nove godine. Ni na otvorenim niti u zatvorenim prostorima, jer bi to moglo donijeti povećanje broja oboljelih, odnosno to bi postala nova žarišta, poručio je Kozlevac.
Dodao je kako će se nakon Nove godine procijeniti trenutna situacija, te postoji mogućnost da će se u dogovoru s Nacionalnim stožerom civilne zaštite razgovarati o poduzimanju novim mjera.
Čičin-Šain: U Njemačkoj su na snazi mjere, koje su drugačije nego u Hrvatskoj
Prof. dr. sc. Luka Čičin-Šain, virusni imunolog u Centru za infektološka istraživanja u Braunschweigu kazao je kako i u Njemačkoj nema velikog broja osoba koji su zaraženi novim sojem koronavirusa, odnosno omikronom.
– Općenito je jedan pad zaraženih i hospitaliziranih, što govori da se omikron još nije toliko proširio po Njemačkoj, poručio je.
Dodao je kako su u Njemačkoj na snazi mjere, koje su definitno drugačije nego u Hrvatskoj.
– U Njemačkoj je zabranjeno okupljanje više od deset osoba na proslavama, koje nisu iz istog kućanstva. Diskoteke su zatvorene od 10. siječnja i na takav način se nastoji spriječiti širenje omikrona, naglasio je.
Čičin-Šain je rekao kako osobe koje su se nedavno cijepile s drugom dozom imaju dobru zaštitu, a osobe koje su se cijepile s drugom dozom ranije, mogu poboljšati tu zaštitu cijepljenjem, booster dozom.
Poručio je kako to treba i u Hrvatskoj govoriti ljudima, jer treba imati relativno svježu imunost. Dodao je kako omikron ima blaže simptome, odnosno blažu kliničku sliku, ali se puno brže širi. p100
Ceci: Kad napunimo bolnice, onda se nalazimo u ozbiljnom problemu
Znanstveni bloger i voditelj emisije Treći element HTV-a Saša Ceci kazao je kako su se građani opustili, te je dodao kako imamo banalnu situaciju.
– Imamo virus koji ljude baca u bolnice. Ako se cijepimo, manja je šansa da ćemo završiti u bolnici i manja je šansa da ćemo se zaraziti ili zaraziti nekog drugog, poručio je.
Naglasio je kako novi soj ima blaže simptome, odnosno ako se i zarazimo njime, imat ćemo simptome kao malo blaže prehlade, ali samo ako smo se cijepili.
– Ali ako se ne cijepimo, onda ćemo imati veliki porast novooboljelih, te punjenje bolnica. A kad napunimo bolnice, onda bolnice ne rade, ne funkcioniraju, ne rade ono što bi trebale raditi i onda se nalazimo u ozbiljnom problemu, rekao je.
Ceci je kazao kako nema puno ljudi koji vjeruje u velike teorije zavjere. No, ima ljudi koji se boje.
“Važno je da ljudi prime treću dozu cjepiva”
Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak naglasio je kako je u Hrvatskoj početkom studenog bio veliki porast osoba koje su primile prvu dozu cjepiva.
– Međutim to je vrlo brzo počelo jenjavati, već nakon petnaest, dvadeset dana. Ali srećom počela nam je rasti treća doza, ali to nije dovoljno. Mi pozivamo kontinuirano ljude da se cijepe booster dozom, rekao je.
Dodao je kako je jako važno da ljudi prime treću dozu cjepiva, jer će biti puno zaštićeniji.
– A to je posebno važno u zdravstvenom sustavu, rekao je.
Capak je naglasio kako se ne može sa sigurnošću reći da je omikron blaža varijanta virusa, posebno za one koji nisu cijepljeni. Naglasio je kako svi trebamo biti na oprezu, a posebno oni koji se nisu cijepili. Apelirao je na sve da se idu cijepiti.
“Treba se pridržavati epidemioloških mjera”
Ravnateljica Nastavnog zavoda javnog zdravstva Splitsko-dalmatinske županije Željka Karin istaknula je kako bi bila dobra odluka osoba koji idu na doček Nove godine da se prije odlaska testiraju brzim antigenskim testom.
– Naravno, to nije garancija da se neće razboljeti, odnosno da neće možda širiti bolest, ali u svakom slučaju bolja garancija nego da idu bez ičega, poručila je.
– Preporuka je svima da ni slučajno ne idu na doček ako imaju simptome prehlade, osobito mlađe osobe, dodala je.
Karin je naglasila kako se trebaju svi pridržavati epidemioloških mjera koje su donesene.
“Provodit će se nadzor okupljanja”
Načelnik istarskog Stožera civilne zaštite Dino Kozlevac naglasio je kako će se u novogodišnjoj noći provoditi nadzor okupljanja i dočeka Nove godine.
– Postoji inspekcija civilne zaštite, postoji Državni inspektorat, ali tu je i policija. Prema tome provodit će se nadzori i mjere u okvirima i mogućnostima u kojima se to može provoditi, naglasio je.
Dodao je kako ne očekuje porast broja novozaraženih zbog novogodišnjeg slavlja, jer nema javih okupljanja. Dodao je kako ne očekuje porast broja novozaraženih zbog novogodišnjeg slavlja, jer nema javih okupljanja. Pozvao je ljude da se pridržavaju epidemioloških mjera, jer treba paziti na opterećenost zdravstvenog sustava.
Čičin-Šain o skraćivanju karantene
Virusni imunolog u Centru za infektološka istraživanja u Braunschweigu istaknuo je da su Sjedinjene Američke Države skratile karantenu za zaražene omikronom.
– To nije odluka temeljena znanstvenim podacima, nego politička odluka jer duža karantena u trenutku kad je puno zaraženih, znači da brojne djelatnosti ne mogu izvršavati svoje obaveze. Delta Air lines je lobirala kod američke vlade da se skrati karantena. To nam govori da ideja baš i nije dobra, poručio je Čičin-Šain.
Istaknuo je kako postoje indikacije da je pet dana karantene dovoljno za cijepljene.
– Pet dana nije dobro za zemlju poput Hrvatske u kojoj nema puno cijepljenih, dodao je, te je kazao da bi bilo dobro provjeriti koja je podloga američke odluke za skraćivanjem karantene.
“Svakodnevno pratimo situaciju, moguće pooštravanje mjera”
Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak istaknuo je kako se svakodnevno razmatra situacija i sukladno tomu se donose mjere, a tako će biti i nakon Nove godine.
– Dopustili smo onim županijama, koje imamu lošiju situaciju da uvedu strože mjere, rekao je.
Dodao je kako će se situacija u ostalim županijama pratiti svakodnevno i ako se situacija pogorša, što se može očekivati zbog dolaska omikron soja, u tom slučaju će se postrožiti epidemiološke mjere.
– Ali u ovom trenutku ništa nije još na stolu, ponovio je.
Hrvatska
PROGNOZA / Dio zemlje pogodit će prvi ovogodišnji toplinski val, temperature bi mogle preko 35
Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević
Pretežno sunčano je počeo četvrtak u većem dijelu zemlje, iako ima mjestimice i povećane naoblake u dijelu unutrašnjosti i na sjevernom Jadranu. U nastavku dana, kao i jučer, treba računati na pljuskove s grmljavinom poslijepodne, češće na sjevernom Jadranu i Gorskoj Hrvatskoj.
Petak će biti uglavnom suh i pretežno sunčan.
I tijekom subote će biti uglavnom stabilno, tek rijetko gdje u unutrašnjosti može se potkrasti kakav pljusak.
U nedjelju ponovno nestabilnije, često s kišom i pljuskovima s grmljavinom, osobito u središnjem i zapadnom dijelu zemlje. Bit će vruće, temperatura mjestimice mogla prijeći 35, osobito u Dalmaciji. Državni hidrometeorološki zavod stoga upozorava na opasnost od toplinskog vala krajem tjedna za obalni dio zemlje.
Hrvatska
USUSRET LJETU / Što doista prijeti Hrvatskoj: El Niño, AMOC ili afrički toplinski valovi?
Meteorolog N1 dr. Bojan Lipovšćak analizira klimatske procese koji se posljednjih godina najčešće spominju u javnosti te objašnjava koji bi od njih u narednom razdoblju mogli imati najveći utjecaj na vrijeme u Hrvatskoj.
Posljednjih godina javnost je zatrpana upozorenjima o nadolazećim klimatskim prijetnjama. Jedni upozoravaju na snažan El Niño koji bi mogao izazvati ekstremne vremenske prilike diljem planeta, drugi govore o mogućem slabljenju Atlantske meridionalne cirkulacije (AMOC), što bi Europu moglo suočiti s velikim promjenama klimatskih obrazaca. Istodobno se upozorava na ubrzano topljenje arktičkog leda, porast razine mora, sve češće toplinske kupole i dugotrajne toplinske valove.
Uz znanstvena upozorenja, povremeno se pojavljuju i teorije zavjere prema kojima se vrijeme i klima namjerno mijenjaju različitim tehnologijama. No prirodni procesi koji oblikuju vrijeme i klimu odvijaju se prema zakonitostima atmosfere i oceana, neovisno o senzacionalističkim tumačenjima.
Kako bi se razumio njihov stvarni utjecaj, potrebno je imati na umu da se svi ti procesi odvijaju na različitim vremenskim i prostornim skalama. Atmosfera, oceani i kopno međusobno su povezani, pa pojedini klimatski mehanizmi mogu djelovati istodobno, međusobno se pojačavati ili poništavati. Upravo zato važno je procijeniti kakve bi posljedice mogli imati za Hrvatsku i šire područje Europe.
Trenutačno je utjecaj ENSO sustava, odnosno ciklusa El Niño i La Niña, na Europu relativno slab. Njegovi najizraženiji učinci bilježe se uz obale Srednje Amerike te nad tropskim dijelovima Tihog oceana. Posljedice najprije osjećaju stanovnici pacifičkih otočnih država, Novog Zelanda i Australije.
Porast globalne srednje temperature zraka
Tijekom El Niña dolazi do zagrijavanja površinskog sloja oceana, što povećava količinu oborina nad dijelovima jugoistočne Azije. Promjene u atmosferskoj cirkulaciji zatim se šire prema Japanu i Sjevernoj Americi, dok se posredni učinci mogu osjetiti i u Europi kroz promjene položaja mlazne struje i planetarnih valova.
Prema sadašnjim mjerenjima i usporedbama s višegodišnjim prosjecima, tijekom ljeta i jeseni 2026. mogao bi se razviti snažan El Niño. Takav razvoj događaja mogao bi dovesti do porasta globalne srednje temperature zraka, povećanja količine vodene pare u atmosferi te veće vjerojatnosti za pojavu ekstremnih oborina u pojedinim dijelovima Europe. Istodobno bi se povećala količina raspoložive energije u atmosferi, što pogoduje razvoju snažnih oluja, orkanskih vjetrova i izraženih zona nestabilnosti.
Za Hrvatsku bi posljedice mogle biti toplija jesen, zima i proljeće tijekom 2026. i 2027. godine, više temperature Sredozemnog mora te povoljniji uvjeti za razvoj ciklona tijekom hladnijeg dijela godine. Najizraženiji učinci očekivali bi se između jeseni 2026. i zime 2026./2027.
Za razliku od El Niña, promjene Atlantske meridionalne cirkulacije odvijaju se znatno sporije. Riječ je o sustavu oceanskih struja koje prenose toplinu prema sjevernom Atlantiku, dok se hladnije vode u dubinama vraćaju prema jugu. Dosadašnja istraživanja upućuju na postupno slabljenje tog sustava tijekom posljednjih desetljeća, no ne postoje čvrsti dokazi da je njegov kolaps neposredno pred nama.
Za Hrvatsku posljedice eventualnih promjena AMOC-a ne bi bile izravne, nego posredne. Očekuju se veće temperaturne razlike između Atlantika i euroazijskog kopna, što bi moglo uzrokovati izraženije meandriranje polarne mlazne struje. Posljedica bi bile češće i dugotrajnije blokirajuće atmosferske situacije, poznate i kao omega-blokade, koje pogoduju ekstremnim vremenskim obrascima.
To znači da bi se u budućnosti mogla povećati učestalost naglih prijelaza između toplih i hladnih razdoblja, uz velike temperaturne amplitude, snažne vjetrove i izraženije vremenske ekstreme. U oborinskom režimu dulja sušna razdoblja mogla bi se prekidati kratkotrajnim, ali vrlo intenzivnim oborinama tropskog karaktera.
Iako se često govori o mogućem zahlađenju Europe, posljedice za južni dio kontinenta i Sredozemlje mogle bi biti suprotne. Moguće su češće ljetne anticiklonalne blokade, dulji toplinski valovi, manje ljetnih oborina te povećana vjerojatnost razvoja mediteranskih ciklona, takozvanih medicana. Budući da je riječ o sporom procesu, najizraženiji učinci očekuju se nakon 2030. godine, uz daljnje jačanje prema sredini stoljeća.
Prema Lipovšćaku, ipak postoji jedan proces koji bi u sljedećih pet do petnaest godina mogao imati najveći utjecaj na vrijeme u Hrvatskoj.
“Po mom mišljenju, upravo je to najvažniji vremenski proces koji će karakterizirati vrijeme u našim krajevima u sljedećih pet do petnaest godina”, navodi meteorolog, govoreći o afričkim toplinskim valovima, širenju suptropskog pojasa prema sjeveru i sve češćim omega-blokadama.
Sahara i sjeverna Afrika zagrijavaju se brže od globalnog prosjeka, a pojas izrazito toplog i suhog zraka postupno se širi prema Sredozemlju. Istodobno suptropski greben sve češće prodire prema Europi, stvarajući uvjete za dugotrajne toplinske valove. Kada se uspostavi omega-blokada, nastaje stabilan sustav u kojem izostaje razvoj naoblake, a sunčano vrijeme dodatno zagrijava tlo i zrak.
Povećan rizik od suša i požara
Posljedice takvih situacija već su vidljive i u Hrvatskoj. One uključuju dugotrajna razdoblja s temperaturama iznad 35 stupnjeva Celzija, sve češće dane s više od 40 stupnjeva, vrlo tople noći i izražene suše. Prema Lipovšćaku, znakovi takvog režima vremena jasno su vidljivi u razdoblju od 2023. do 2025. godine.
Ako se u razdoblju od 2026. do 2030. istodobno pojave snažan El Niño, nastavak slabljenja AMOC-a, intenzivno zagrijavanje sjeverne Afrike i učestalije omega-blokade, Hrvatska bi se mogla suočiti s rekordno toplim ljetima, dugotrajnim toplinskim valovima, manjkom ljetnih oborina te povećanim rizikom od suša i požara. Očekuje se i nastavak zagrijavanja Jadranskog mora.
Lipovšćak procjenjuje da će najveći utjecaj na vremenske ekstreme u Hrvatskoj do kraja desetljeća imati afrički toplinski valovi i blokirajuće atmosferske situacije, kao i kontinuirano zagrijavanje Sredozemlja. Utjecaj promjena AMOC-a smatra umjerenim, dok El Niño vidi kao dodatni, ali manje važan čimbenik.
Drugim riječima, najvažniji signal za vrijeme u Hrvatskoj tijekom sljedećih godina vjerojatno neće dolaziti iz Pacifika, nego iz sve toplijeg Sredozemlja, širenja suptropskog pojasa prema sjeveru i učestalijih prodora vrlo toplog afričkog zraka nad Europu. Za društvo to znači veći rizik od ljetnih suša i požara, veći toplinski stres za stanovništvo i poljoprivredu te rast potrošnje energije za hlađenje. Istodobno, povećava se mogućnost naglih prodora hladnog zraka, olujnih vjetrova, intenzivnih oborina i bujičnih poplava.
Hrvatska
PROGNOZA / Bit će sve češće vruće, postoji opasnost od toplinskog vala
Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević
Iako je u noći mjestimice bilo kiše, jutros je uglavnom suho. Lokalno ima umjerene do povećane naoblake, čak i magle u kopnenim krajevima.
No, ipak, srijeda je počela pretežno sunčano u većini krajeva Hrvatske. U nastavku dana, u poslijepodnevnim satima, lokalno može biti prolaznih pljuskova s grmljavinom.
Četvrtak će također biti nestabilan, stoga poslijepodne treba računati na mogućnost pljuskova s grmljavinom, pretežno na kopnu, manje su vjerojatni duž Jadrana.
Petak će biti stabilniji, većinom sunčan i pretežno suh.
Za vikend uglavnom sunčano, s tim da će subota biti stabilnija. U nedjelju su mogući pljuskovi poslijepodne, uglavnom na sjeverozapadu zemlje. Bit će vruće, lokalno i do 36.
Državni hidrometeorološki zavod upozorava na umjerenu opasnost od toplinskog vala za riječko područje.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeFOTOGALERIJA IZ MASLENICE / 3. Eko akcija čišćenja podmorja u čast Vinka Šimunića – Bubnja
-
Hrvatska4 dana prijePROGNOZA / Meteoalarm podignut na narančasti, stiže nevrijeme sa sjevera, evo gdje će najprije udariti
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeSJAJNA VIJEST ZA RAŠTANE I SIKOVO / Završena izgradnja vodovodne mreže – omogućena vodoopskrba za 1.275 stanovnika!
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeMobilne ambulante od sutra na terenu: zdravstvena skrb bliže stanovnicima sela, zaobalja i otoka





