Connect with us

Hrvatska

Nove mjere nakon Nove godine?

Objavljeno

-

foto: HRT

Ponovno pogoršanje epidemiološke situacije u Hrvatskoj – imamo gotovo šest tisuća novih slučajeva, a u Splitsko-dalmatinskoj županiji pozitivan je svaki drugi testirani. Procijepljenost nije zadovoljavajuća, građani ne poštuju mjere. I dok Hrvatska produljuje radno vrijeme ugostiteljskih objekata tijekom blagdana, zbog omikrona postrožene su mjere diljem Europe. Neke države zabranjuju okupljanja na trgovima i doček Nove godine. Hoće li lokalni stožeri postrožiti mjere u hrvatskim gradovima? Kako će biti organizirana novogodišnja slavlja, tko će nadzirati okupljanja i dočeke? 

Capak: Hrvatska je vrlo uspješno zaustavila i usporila dolazak omikrona

Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak rekao je u HTV-ovoj emisiji “Otvoreno” kako se novi soj koronavirusa omikron ne pokazuje posebno na platformi, nego mikrobiološki laboratoriji dojavljuju da su sekvenciranjem otkrili omikron soj.

– Pa smo tako mi tijekom dana izvještavali o novim slučajevima. Ujutro je prvo bilo rečeno 23, pa je na Vladi rečeno 24, pa su nam pristigli rezultati iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, gdje su se obrađivali uzorci iz Splita, tako je bilo deset pozitivnih, a onda su pristigli podaci iz laboratorija jedne Kliničke bolnice u Zagrebu. Tako da je sadašnji broj zaraze omikronom 51. Možda sada ima i neki više, ali to još nije nitko dojavio, poručio je Capak.

Naglasio je da će se kontinuirano izvještavati o broju zaraženih osoba omikronom.

– To su još uvijek male brojke u odnosu na ono što se događa u zemljama u okruženju, rekao je Capak.

Istaknuo je kako je Hrvatska vrlo uspješno zaustavila i usporila dolazak novog soja koronavirusa, jer smo bili prva europska zemlja koja je uvela zabranu ulaska stranaca koji dolaze iz Južne Afrike u Hrvatsku i svih hrvatskih građana koji su dolazili iz tih krajeva trebali su ići u karantenu.

– Imali smo suradnju s graničnom policijom u hrvatskim zračnim lukama. Oni su nam dojavljivali imena i adrese ljudi iz tih krajeva. Epidemiolozi su ih odmah kontaktirali i stavljali u karantenu četrnaest dana. I tako smo zaustavili širenje toga virusa. Naše brojke su vrlo povoljne, dodao je.

Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo rekao je kako omikron u Hrvatskoj još uvijek nije dominantan. Naglasio je kako u dalmatinskim županijama ima više osoba zaraženih omikronom nego na kontinentu. 

Karin: Imamo porast hospitalizacija, ali i porast broja ljudi na respiratoru

Ravnateljica Nastavnog zavoda javnog zdravstva Splitsko-dalmatinske županije Željka Karin naglasila je kako je u današnjem danu ostvaren rekord novooboljelih u toj županiji.

– Morate uzeti u obzir da mi imamo ogroman broj testiranja, tako da je taj udio nešto viši od pedeset posto. Ali bilo je to za očekivati, jer se pojavila varijanta omikrona, te predblagdanska i blagdanska druženja, koja su dovela do povećanja broja novooboljelih, poručila je Karin.

Ravnateljica Nastavnog zavoda javnog zdravstva Splitsko-dalmatinske županije kazala je kako su u Splitsko-dalmatinskoj županiji već nekoliko tjedana brojevi novozaraženih osoba prilično visoki.

– Zna se da u našoj županiji slaba procijepljenost u odnosu na druge županije u Hrvatskoj. Te su sigurno i to posljedice, rekla je.

Karin je naglasila kako pacijenti unazad dva, tri dana nisu s tako jako teškom kliničkom slikom, kao što je to prije bio slučaj.

– Ali to ne možemo procijeniti kakva će ta slika biti u budućnosti. Mi imamo porast hospitalizacija, a još uvijek ne znamo je li to zbog omikrona ili je to zbog delta soja. Tako da za sada još ništa ne možemo govoriti kakva je klinička slika biti. Ali porast hospitalizacija je velik, ali i porast broja ljudi na respiratoru, kazala je Karin. 

Kozlevac: Nakon Nove godine moguće nove mjere

Načelnik istarskog Stožera civilne zaštite Dino Kozlevac istaknuo je kako su u Istri “stabilno visoki brojevi”.

– Danas imamo treći po redu broj novozaraženih osoba. Od rujna je taj broj počeo rasti. Što se događa? Mi mjere imamo liberalne, to treba jasno i glasno reći. Cijela Hrvatska ima liberalne mjere u odnosu na Europu, rekao je.

Kozlevac je kazao kako bi se ljudi trebali više pridržavati epidemioloških mjera.

– Mi smo donijeli jednu mjeru na nivou Istarske županije, da sutra nigdje nema organiziranih dočeka Nove godine. Ni na otvorenim niti u zatvorenim prostorima, jer bi to moglo donijeti povećanje broja oboljelih, odnosno to bi postala nova žarišta, poručio je Kozlevac.

Dodao je kako će se nakon Nove godine procijeniti trenutna situacija, te postoji mogućnost da će se u dogovoru s Nacionalnim stožerom civilne zaštite razgovarati o poduzimanju novim mjera. 

Čičin-Šain: U Njemačkoj su na snazi mjere, koje su drugačije nego u Hrvatskoj

Prof. dr. sc. Luka Čičin-Šain, virusni imunolog u Centru za infektološka istraživanja u Braunschweigu kazao je kako i u Njemačkoj nema velikog broja osoba koji su zaraženi novim sojem koronavirusa, odnosno omikronom.

– Općenito je jedan pad zaraženih i hospitaliziranih, što govori da se omikron još nije toliko proširio po Njemačkoj, poručio je.

Dodao je kako su u Njemačkoj na snazi mjere, koje su definitno drugačije nego u Hrvatskoj.

– U Njemačkoj je zabranjeno okupljanje više od deset osoba na proslavama, koje nisu iz istog kućanstva. Diskoteke su zatvorene od 10. siječnja i na takav način se nastoji spriječiti širenje omikrona, naglasio je.

Čičin-Šain je rekao kako osobe koje su se nedavno cijepile s drugom dozom imaju dobru zaštitu, a osobe koje su se cijepile s drugom dozom ranije, mogu poboljšati tu zaštitu cijepljenjem, booster dozom.

Poručio je kako to treba i u Hrvatskoj govoriti ljudima, jer treba imati relativno svježu imunost. Dodao je kako omikron ima blaže simptome, odnosno blažu kliničku sliku, ali se puno brže širi. p100 

Ceci: Kad napunimo bolnice, onda se nalazimo u ozbiljnom problemu

Znanstveni bloger i voditelj emisije Treći element HTV-a Saša Ceci kazao je kako su se građani opustili, te je dodao kako imamo banalnu situaciju.

– Imamo virus koji ljude baca u bolnice. Ako se cijepimo, manja je šansa da ćemo završiti u bolnici i manja je šansa da ćemo se zaraziti ili zaraziti nekog drugog, poručio je.

Naglasio je kako novi soj ima blaže simptome, odnosno ako se i zarazimo njime, imat ćemo simptome kao malo blaže prehlade, ali samo ako smo se cijepili.

– Ali ako se ne cijepimo, onda ćemo imati veliki porast novooboljelih, te punjenje bolnica. A kad napunimo bolnice, onda bolnice ne rade, ne funkcioniraju, ne rade ono što bi trebale raditi i onda se nalazimo u ozbiljnom problemu, rekao je.

Ceci je kazao kako nema puno ljudi koji vjeruje u velike teorije zavjere. No, ima ljudi koji se boje. 

“Važno je da ljudi prime treću dozu cjepiva”

Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak naglasio je kako je u Hrvatskoj početkom studenog bio veliki porast osoba koje su primile prvu dozu cjepiva.

– Međutim to je vrlo brzo počelo jenjavati, već nakon petnaest, dvadeset dana. Ali srećom počela nam je rasti treća doza, ali to nije dovoljno. Mi pozivamo kontinuirano ljude da se cijepe booster dozom, rekao je.

Dodao je kako je jako važno da ljudi prime treću dozu cjepiva, jer će biti puno zaštićeniji.

– A to je posebno važno u zdravstvenom sustavu, rekao je.

Capak je naglasio kako se ne može sa sigurnošću reći da je omikron blaža varijanta virusa, posebno za one koji nisu cijepljeni. Naglasio je kako svi trebamo biti na oprezu, a posebno oni koji se nisu cijepili. Apelirao je na sve da se idu cijepiti. 

“Treba se pridržavati epidemioloških mjera”

Ravnateljica Nastavnog zavoda javnog zdravstva Splitsko-dalmatinske županije Željka Karin istaknula je kako bi bila dobra odluka osoba koji idu na doček Nove godine da se prije odlaska testiraju brzim antigenskim testom.

– Naravno, to nije garancija da se neće razboljeti, odnosno da neće možda širiti bolest, ali u svakom slučaju bolja garancija nego da idu bez ičega, poručila je.

– Preporuka je svima da ni slučajno ne idu na doček ako imaju simptome prehlade, osobito mlađe osobe, dodala je.

Karin je naglasila kako se trebaju svi pridržavati epidemioloških mjera koje su donesene. 

“Provodit će se nadzor okupljanja”

Načelnik istarskog Stožera civilne zaštite Dino Kozlevac naglasio je kako će se u novogodišnjoj noći provoditi nadzor okupljanja i dočeka Nove godine.

– Postoji inspekcija civilne zaštite, postoji Državni inspektorat, ali tu je i policija. Prema tome provodit će se nadzori i mjere u okvirima i mogućnostima u kojima se to može provoditi, naglasio je.

Dodao je kako ne očekuje porast broja novozaraženih zbog novogodišnjeg slavlja, jer nema javih okupljanja. Dodao je kako ne očekuje porast broja novozaraženih zbog novogodišnjeg slavlja, jer nema javih okupljanja. Pozvao je ljude da se pridržavaju epidemioloških mjera, jer treba paziti na opterećenost zdravstvenog sustava. 

Čičin-Šain o skraćivanju karantene

Virusni imunolog u Centru za infektološka istraživanja u Braunschweigu istaknuo je da su Sjedinjene Američke Države skratile karantenu za zaražene omikronom.

– To nije odluka temeljena znanstvenim podacima, nego politička odluka jer duža karantena u trenutku kad je puno zaraženih, znači da brojne djelatnosti ne mogu izvršavati svoje obaveze. Delta Air lines je lobirala kod američke vlade da se skrati karantena. To nam govori da ideja baš i nije dobra, poručio je Čičin-Šain.

Istaknuo je kako postoje indikacije da je pet dana karantene dovoljno za cijepljene.

– Pet dana nije dobro za zemlju poput Hrvatske u kojoj nema puno cijepljenih, dodao je, te je kazao da bi bilo dobro provjeriti koja je podloga američke odluke za skraćivanjem karantene.

“Svakodnevno pratimo situaciju, moguće pooštravanje mjera”

Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak istaknuo je kako se svakodnevno razmatra situacija i sukladno tomu se donose mjere, a tako će biti i nakon Nove godine.

– Dopustili smo onim županijama, koje imamu lošiju situaciju da uvedu strože mjere, rekao je.

Dodao je kako će se situacija u ostalim županijama pratiti svakodnevno i ako se situacija pogorša, što se može očekivati zbog dolaska omikron soja, u tom slučaju će se postrožiti epidemiološke mjere. 

 – Ali u ovom trenutku ništa nije još na stolu, ponovio je. 

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Hrvatska među zemljama EU-a s najnižim cijenama plina i struje

Objavljeno

-

By

Kućanstva u EU i eurozoni plaćala su u drugoj polovini 2023. godine nešto niže cijene plina i struje nego u prvih šest mjeseci, a Hrvatska je zadržala mjesto u skupini zemalja s najnižim cijenama, znatno nižim od europskog prosjeka, pokazali su u četvrtak podaci Eurostata.

Prosječna cijena struje za kućanstva u EU pala je u drugoj polovini 2023. za 3,7 posto u odnosu na prvih šest mjeseci, kliznuvši na 28,3 eura za 100 kilovatsati, izračunao je Eurostat. U odnosu na drugu polovinu 2022. godine bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni kućanstva su 100 kilovatsati struje u drugoj polovini prošle godine u prosjeku plaćala 30 eura, za 3,8 posto manje nego u prvih šest mjeseci. U odnosu na isto razdoblje 2022. cijena joj je bila viša za 3,1 posto.

“Troškovi energije, opskrbe i mreža stabilizirali su se u prvoj polovini godine i pokazuju pad u drugoj polovini u odnosu na vrhunac u 2022., ali su još uvijek na visokoj razini”, zaključuju statističari.

Ukinuti mehanizmi pomoći

Prosječna cijena plina za kućanstva u EU bila je pak u razdoblju od srpnja do prosinca manja za pet posto nego u prvoj polovini godine, kliznuvši na 11,3 eura za 100 kilovatsati. U usporedbi s drugom polovinom 2022. bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni plin je za kućanstva u drugoj polovini prošle godine pojeftinio za 7,6 posto, na 12,2 eura za 100 kilovatsati. U odnosu na drugu polovinu 2022. bio je skuplji za sedam posto.

Niži računi kućanstava za plin i struju nego u prvoj polovini godine odražavaju pad cijena na tržištima, koji je djelomice amoriziralo ukidanje mehanizama državne pomoći, objašnjavaju u Eurostatu.

Jeftina “trojka”

Najnižu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su u drugoj polovini prošle godine kućanstva u Mađarskoj, od 3,3 eura za 100 kilovatsati.

Slijedi Hrvatska sa cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. od 4,6 eura za 100 kilovatsati, kada se uključe svi nameti, većom za 4,4 posto nego u prvoj polovini godine. Usporedba s istim razdobljem 2022. godine pokazuje upola blaže poskupljenje.

Eurostat napominje da se usporedbe cijena u Hrvatskoj temelje na fiksnom tečaju eura za kunu, podsjetivši da je 1. siječnja prošle godine ušla postala članica eurozone.

U skupinu zemalja s najnižom cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. svrstala se i Rumunjska gdje je stajao 5,6 eura.

Najvišu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su pak kućanstva u Nizozemskoj i Švedskoj, od 24,8 eura odnosno 20,7 eura za 100 kilovatsati.

Cipar i Malta ne objavljuju podatke o cijenama plina, a Finska ne objavljuje cijene plina za kućanstva.

Povoljna Mađarska

Kućanstva u Mađarskoj plaćala su i najnižu cijenu struje u drugoj polovini prošle godine, od samo 11,3 eura za 100 kilovatsati. Slijede Bugarska i Malta gdje je stajala 11,9 odnosno 12,8 eura.

Kućanstva u Hrvatskoj plaćala su u drugoj polovini prošle godine 14,8 eura za 100 kilovatsati struje, kada se uključe svi nameti. To znači da se njezina cijena nije značajnije promijenila od druge polovine 2022. kada je bila poskupjela za 9,3 posto u odnosu na prethodnih šest mjeseci.

Najviše su pak u drugoj polovini 2023. za struju izdvajala kućanstva u Njemačkoj, gdje je 100 kilovatsati stajalo 40,2 eura. Slijede Irska i Belgija sa cijenom struje za kućanstva od gotovo 38 eura za 100 kilovat sati.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvati na EU izborima mogu birati i strance, DIP objasnio kako

Objavljeno

-

By

Državno izborno povjerenstvo (DIP) podsjeća da na europskim izborima 9. lipnja, pravo birati i pravo biti birani, odnosno kandidirati se, imaju i državljani druge države članice EU s prebivalištem ili boravištem u Hrvatskoj.

Ostvari li to pravo u Hrvatskoj, državljanin druge članice EU, ne može ga ostvariti u matičnoj državi, niti u drugoj članici EU, na istim izborima.

Da bi mogao glasovati na europskim izborima, državljanin druge države članice EU, mora najkasnije 9. svibnja podnijeti zahtjev za upis u Registar birača nadležnom upravnom tijelu županije, odnosno Grada Zagreba koje vodi taj Registar.

Uz taj zahtjev, treba predočiti izjavu u kojoj će, uz ostalo, stajati da će pravo glasa ostvariti samo u Hrvatskoj i izjavu da nije lišen prava glasovanja u državi članici EU čiji je državljanin.

Navedeni zahtjev podnosi nadležnom upravnom tijelu koje vodi Registar birača, prema mjestu prebivališta ili boravišta u Hrvatskoj.

Kontakt podaci nadležnih upravnih tijela bit će dostupni na mrežnim stranicama Ministarstva pravosuđa i uprave – https://mpu.gov.hr/.

DIP podsjeća i da birači druge države članice EU glasuju na biračkim mjestima određenima prema mjestu njihovog prebivališta ili boravišta.

Kad je riječ o kandidiranju na europskim izborima, DIP ističe da to pravo imaju i državljani druge države članice EU ako zadovoljavaju zakonske uvjete i pod uvjetom da u Hrvatskoj i državi članici EU čiji su državljani, pojedinačnom sudskom presudom ili administrativnom odlukom protiv koje je dopušten pravni lijek nisu lišeni prava na kandidiranje i da su upisani u Registar birača.

Ima li državljana drugih država članica EU na listama za europske izbore i koliko, vidjet će se nakon što DIP u srijedu poslijepodne objavi zbirnu listu pravovaljanih lista.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Turisti u Hrvatskoj troše gotovo četiri puta manje nego u Francuskoj. Otkud tolika razlika?

Objavljeno

-

By

Hrvatski turizam suočava se s ograničenjima daljnjeg rasta, navode u Hrvatskoj udruzi poslodavaca.

Hrvatska ima svega 15 posto kreveta u hotelskom smještaju, a kad u nazivnik uračunamo nekomercijalni smještaj, odnosno vikendice, efektivno ima tek 9,5 posto hotelskih kreveta u ukupnom smještaju, za razliku od Grčke koja u hotelima ima 71 posto kapaciteta, Italije s 43 posto hotelskih kreveta te Španjolske s 53 posto hotelskih kapaciteta.

To za posljedicu ima relativno nisku potrošnju turista u Hrvatskoj od oko 150 eura po danu u odnosu na potrošnju u Italiji i Španjolskoj, u kojima turisti u prosjeku potroše oko 250 eura po danu, dok u Francuskoj gosti pak dnevno troše i više od 550 eura, navodi se u analizi Fokus tjedna Hrvatske udruge poslodavaca iz koje poručuju da je postojeći tempo rasta turističkih prihoda u Hrvatskoj neodrživ, piše Novi list.

Poticanje investicija

“Postojeća struktura kapaciteta u kojoj dominiraju kratkoročni najam s najnižim udjelom hotelskog smještaja na Mediteranu i u Europskoj uniji u ukupnom smještaju, a koji pak konzumiraju gosti niže, narušene kupovne moći, hrvatski turizam suočava s ograničenjima daljnjeg rasta.”

To samo aktualizira HUP-ov stav da u cilju podizanja dodane vrijednosti treba ubrzano i snažno poticati usmjeravanje investicija prema organiziranom smještaju kako bismo riješili problem najlošije strukture smještaja na Mediteranu, navodi se Fokusu tjedna glavnog ekonomista HUP-a Hrvoja Stojića.

U HUP-u se pritom referiraju na Zakon o turizmu kojim je prvi put adresiran problem prekomjernog turizma, ali se još čeka donošenje podzakonskih akata.

Za poticanje investicija predlažu jednostavno dobivanje koncesije neposredno na zahtjev za tehnološki ili funkcionalno neodvojive cjeline morskih plaža, turističkih privezišta i turističkih luka s hotelima, kampovima i turističkim naseljima.

Također traže precizno i fer reguliranje statusa imovine koja je nakon završetka procesa pretvorbe i privatizacije ušla u režim pomorskog dobra, što u HUP-u smatraju preduvjetom razvoja i dizanja kvalitete hrvatskog turizma.

Iako se dobri trendovi iz prošle godine nastavljaju i u prvom kvartalu ove godine, profitabilnost domaćih hotelskih grupa izlistanih na Zagrebačkoj burzi znatno je smanjena, upozoravaju u HUP-u.

Naime, udio operativne dobiti prije oporezivanja u ukupnom prihodu pao je u 2023. godini s 31,1 na 27,2 posto, dok je marža prije oporezivanja pala za 9 postotnih bodova u odnosu na 2021. godinu.

U uvjetima povišenih cijena energenata i repromaterijala te snažnih pritisaka na trošak rada dodatno generiranog rekordnim povećanjem ‘minimalca’ nastavljaju se pritisci na profitabilnost i financijski potencijal za investiranje u turističkom sektoru, smatraju u HUP-u.

Rast noćenja

Ipak, u HUP-u tvrde da bismo ove godine mogli ostvariti bolje rezultate u odnosu na lanjsku, rekordnu sezonu jer je booking u EU-u tek lani dosegnuo predpandemijske razine, također svjedočimo snažnom rastu korporativnih putovanja, a potražnja Europljana za putovanjima je relativno neelastična na pad realnog raspoloživog dohotka s obzirom da čini mali udio (ispod 3 posto) u dohotku prosječnog Europljanina, navode u HUP-u uz napomenu da »unatoč strahu od pada kupovne moći, europski turizam ostaje atraktivan.

Podsjećaju na to da su ukupna noćenja turista u 2023. godini porasla na 107,8 milijuna ili 2,8 posto u odnosu na 2021. godinu te gotovo dosegla predpandemijske rekorde zabilježene 2019. godine.

Pritom su inozemni prihodi od turizma dosegnuli rekordnih 14,6 milijardi eura (19 posto BDP-a bez indirektnih učinaka) u odnosu na 13,1 milijardu eura u 2022. te 10,5 milijardi eura ostvarenih u 2019. godini, pri čemu rast prihoda pripisuju inflaciji.

Ubrzati procese ishodovanja radnih dozvola za strane radnike

Hrvatski turizam zabilježio je najjači oporavak u EU-u, ali je i među tri najbolje mediteranske turističke velesile u odnosu na pretkriznu 2019. godinu, podsjećaju u HUP-u i dodaju da to valja zahvaliti dobrom kriznom menadžmentu tijekom pandemije, iznadprosječnom oporavku komercijalnih avioletova do destinacije, brzom povratku investicijama sektora na predpandemijske razine te ulasku u europodručje i Schengen, što je poboljšalo percepciju Hrvatske kao atraktivne i sigurne turističke destinacije, Novi list.

No, hrvatski turizam će se i idućih godina suočavati s velikim izazovom nedostatka radne snage te je u tom smislu potrebno dodatno aktivirati sav domaći radni potencijal daljnjom liberalizacijom zakonodavnog okvira tržišta rada te ubrzati procese ishodovanja radnih dozvola za radnike iz ‘trećih’ zemalja, predlažu u HUP-u i navode da je lani u turizmu izdano 46 tisuća radnih dozvola strancima, a ove godine se očekuje 50 do 55 tisuća.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu