Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA, kroz djelovanje centra EUROPE DIRECT Zadar, i ove godine organizira proslavu Dana Europe u Zadru. Događanje će se održati u petak, 8. svibnja 2026., na Trgu Petra Zoranića, u vremenu od 9 do 12 sati. Pozivamo sve da nam se pridruže i zajedno obilježe ovaj važan dan.

Za posjetitelje su pripremljene razne EU publikacije, kao i prigodni darovi i iznenađenja. Svi zainteresirani moći će iskušati sreću na „kolu sreće“, a ni najmlađi posjetitelji neće ostati bez poklona.

Prilika je ovo da se bliže upoznate s EU projektima koje provodi Agencija ZADRA NOVA – saznat ćete koji projekti se kriju iza kratica: TOURAL; AdriaClimPlus; TransH2; GUSTI; bePrepARed; ECOFOODCYCLE; BLUESLINKS; ADCCAM2ZERO; FutureECOS; APOLLO; RECIRCLE; Otporan arhipelag; Realist; AdriACTIVE i IDRON.

Ovo događanje dio je kampanje „Dani otvorenih vrata EU projekata“. Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije i ove godine organizira „Dane otvorenih vrata EU projekata“, koji će se održati od 8. do 24. svibnja 2026. godine. Dani otvorenih vrata EU projekata imaju za cilj približiti javnosti konkretne rezultate ulaganja iz fondova Europske unije te projekte koji unaprjeđuju kvalitetu života u lokalnim zajednicama diljem Hrvatske.

U programu sudjeluje i Medicinska škola Ante Kuzmanića Zadar. Učenici će, uz pratnju nastavnika, mjeriti krvni tlak i razinu glukoze te demonstrirati postupke reanimacije.

Svoje aktivnosti predstavit će i škole ambasadori Europskog parlamenta – Gimnazija Vladimira Nazora, Srednja škola Bartula Kašića Pag i Ekonomsko-birotehnička i trgovačka škola Zadar.

Za gastronomski dio pobrinut će se učenici Hotelijersko-turističke i ugostiteljske škole Zadar, dok će učenici Poljoprivredne, prehrambene i veterinarske škole Stanka Ožanića pripremiti sadnice cvijeća koje će posjetitelji moći ponijeti kući.

Svoj doprinos dat će i učenici Strukovne škole Vice Vlatkovića te Škole primijenjene umjetnosti i dizajna Zadar. Oni će predstaviti svoja znanja i vještine kroz razne sadržaje – od robotike i prikaza modela automobilskih motora do modne revije nadahnute hrvatskom tradicijom te radionice izrade nakita inspiriranog dalmatinskim motivima.

Organiziran je i poseban program prilagođen najmlađima. Udruga CINAZ koja je EURODESK-ov multiplikator približit će mogućnosti koje EU pruža mladima.

Dan Europe obilježava se u znak sjećanja na Schumanovu deklaraciju iz 1950. godine, kada je francuski ministar vanjskih poslova Robert Schuman iznio prijedlog za osnivanje Europske zajednice za ugljen i čelik. Ta inicijativa postavila je temelje današnje Europske unije. Ovaj povijesni trenutak danas se obilježava diljem Europske unije početkom svibnja, a odlukom Vijeća Europske zajednice iz 1985. godine, 9. svibnja službeno se slavi kao Dan Europe.

U svečanoj dvorani Sveučilište u Zadru održana je svečana akademija povodom 300. obljetnice dolaska Arbanasa u Zadar, događaj koji je okupio brojne uzvanike iz političkog, kulturnog i društvenog života Hrvatske, Albanije i Kosova.

Obraćajući se nazočnima gradonačelnik Šime Erlić istaknuo je kako je cijela godina u Zadru posvećena obilježavanju velike obljetnice Arbanasa te podsjetio na bogat program znanstvenih, kulturnih, društvenih i sportskih događanja kojima se slavi njihova povijest i doprinos gradu.

„Arbanasi su neraskidivo oblikovali povijest i sadašnjost našega grada“, rekao je Erlić, naglasivši njihov doprinos u glazbi, kulturi, obrazovanju, sportu i politici, ali i veliku žrtvu koju su podnijeli u Domovinskom ratu.

Posebno se osvrnuo na poznata imena zadarske i hrvatske glazbene i sportske scene, istaknuvši kako bi bez arbanaškog doprinosa i Zadar, i Dalmacija, ali i cijela Hrvatska bili drukčiji i siromašniji.

„Kao Grad iznimno smo ponosni na naše Arbanase, njihovu povijest, kulturu i tradiciju. Važno je da tu baštinu čuvamo i prenosimo najmlađima kako bi i buduće generacije nastavile obogaćivati naš grad“, poručio je gradonačelnik zahvalivši svima koji sudjeluju u organizaciji programa obilježavanja 300. obljetnice.

U ime Zadarske županije okupljenima se obratio župan Josip Bilaver koji je naglasio kako je povijest čovječanstva ujedno i povijest migracija te kako primjer Arbanasa pokazuje da integracija može biti uspješna i obostrano obogaćujuća.

„Došavši na područje Zadarske županije Arbanasi su vrlo brzo pokazali da su vrijedni radnici te su, dobivši zemlju, dobili i priliku stvoriti ovdje svoj novi dom“, rekao je Bilaver.

Naglasio je kako su se Arbanasi postupno prilagodili novoj sredini, integrirali u društvo i narod, a pritom uspjeli očuvati vlastitu tradiciju, jezik i kulturu.

Prisjetio se i riječi pokojnog književnika i hrvatskog branitelja Ivica Matešić Jeremija koji je duhovito znao reći kako su „Arbanasi postali Hrvati i prije Hrvata“, ocijenivši da ta rečenica najbolje oslikava arbanaško domoljublje i povezanost s hrvatskim narodom.

„Upravo su Arbanasi možda najbolji primjer kako je moguće potpuno se integrirati u novu zajednicu, a istovremeno ne dopustiti nestanak tradicije koju baštine“, istaknuo je župan.

Dodao je kako su Arbanasi danas jedan od najprepoznatljivijih i najprivlačnijih dijelova Zadra te zajednica koja svojim radom aktivno sudjeluje u javnom životu grada i županije – od kulture i znanosti do sporta, gospodarstva i politike.

Na kraju je zahvalio svima koji ulažu trud u očuvanje arbanaškoga jezika, glazbenog izričaja i kulture te svim Arbanasima čestitao blagdan Gospe Loretske – Zonja Jon.

Okupljenima se uz ostale obratio i rektor Sveučilišta u Zadru  Josip Faričić istaknuvši kako je povijest Arbanasa neodvojiv dio šire mediteranske i jadranske povijesti susreta, razmjene i prožimanja kultura. Naglasio je da je identitet ovog dijela Jadrana nezamisliv bez Arbanasa i njihove prisutnosti u Zadru, Zemuniku i okolnim mjestima.

„Arbanasi su bili suputnici, a kada je trebalo i supatnici svih stanovnika ovoga kraja. Srce Zadrana ujedno je i srce Arbanasa“, poručio je rektor, dodajući kako arbanaški kraj, njegove kale, Kolovare i Bregdetti predstavljaju „dragulje zadarske krune“. Posebno je pozvao na očuvanje baštine, prostora i autentičnog identiteta grada. „Dosta je aluminija, stabla i betona, a više prostora treba posvetiti istinskim ljepotama našega grada“, zaključio je Faričić.

Svečanosti su nazočili i veleposlanica Republike Albanije Donika Hoxha, veleposlanik Republike Kosovo Martin Berishaj te izaslanik predsjednika Vlade RH i ministar turizma i sporta Tonči Glavina.

Veleposlanica Albanije Nj.e.  Donika Hoxha govorila je o važnosti očuvanja identiteta i tradicije unutar zajednica koje su se kroz povijest integrirale u nova društva, istaknuvši kako je upravo zadarska sredina omogućila Arbanasima da sačuvaju vlastitu posebnost.

„Integracija tijekom koje se sačuva vlastita osobnost govori o zdravom i otvorenom društvu“, poručila je, dodajući kako zajednički jadranski prostor povezuje Albaniju, Hrvatsku i Italiju te kako se povijest Arbanasa ne može odvojiti od europske povijesti.

Veleposlanik Kosova istaknuo je povijesnu povezanost hrvatskog i albanskog naroda.

„Zadarski Arbanasi dokaz su da čovjek, kada dobije priliku, zna tu priliku pretvoriti u doprinos zajednici“, poručio je Nj.e,  Martin Berishaj .

Ministar Glavina naglasio je kako je arbanaški identitet duboko utkan u hrvatsku povijest i identitet.

„Nema naše povijesti i uspjeha bez Arbanasa. Vrijednost nije ni u betonu ni u materijalnom, nego u ljudima i autentičnosti koju baštinimo“, rekao je ministar, dodajući kako upravo arbanaška zajednica pokazuje koliko je važno živjeti i prenositi vlastitu tradiciju budućim generacijama.

Bogatim programom obilježavanja Arbanaška je zajednica tako, uz visoke predstavnike albanske zajednice iz Kosova i Albanije te brojne prijatelje i uzvanike, proslavila 300 godina života u Zadru, ali i odala priznanje svojim istaknutim i zaslužnim sumještanima.

Kroz povijest Arbanasi su bili svjedoci i sudionici brojnih političkih i društvenih promjena -od vremena mletačke vlasti koja ih je naselila na zadarsko područje, preko austrijske uprave, razdoblja talijanske i jugoslavenske vlasti pa sve do Domovinskog rata i stvaranja moderne hrvatske države. Svako od tih razdoblja ostavilo je trag u njihovom identitetu, ali nije narušilo snažan osjećaj pripadnosti zajednici i gradu u kojem žive već tri stoljeća.

U povodu velike obljetnice tijekom cijele godine održat će se više od 65 kulturnih, umjetničkih, znanstvenih i društvenih programa koji će dodatno predstaviti bogatu arbanašku baštinu i njezin doprinos Zadru i Hrvatskoj. Središnji dio proslave održava se ove nedjelje, na blagdan Gospe Loretske – Zonja Jon, zaštitnice Arbanasa.

Blagdan Svetog Trna Isusova koji se nalazio u Trnovoj kruni na glavi raspetog Isusa Krista, svečano je proslavljen u ponedjeljak, 4. svibnja u Pagu, misnim slavljem i procesijom koje je predvodio o. Damjan Kružičević, OSB, benediktinac iz samostana na Ćokovcu.

Proslava je počela u crkvi Marijina navještenja u samostanu sv. Margarite kod benediktinki, jer su paške koludrice od 15. st. čuvarice te dragocjene relikvije koja je u njihov samostan pristigla iz Svete Zemlje.

O. Damjan nosio je relikvijar sa Svetim Trnom od benediktinske crkve do paške zborne crkve Uznesenja Marijina gdje je predvodio misno slavlje. Relikviju je nosio u procesiji u pratnji svećenika, benediktinki s paškom opaticom s. Benediktom Halilović te vitezova i dama, članova Viteškog reda Svetog Groba jeruzalemskog iz Hrvatske i Slovenije, koje je predvodio Claude Grbeša, magistralni delegat toga Reda za Hrvatsku.

„Na blagdan Svetog Trna naš pogled zaustavlja se na znaku Božje ljubavi prema nama i znaku njegove prisutnosti među nama – relikviji Svetog Trna iz krune našeg Gospodina. Taj Trn je prije 2000 godina bio znak ljudske okrutnosti i zloće koja bližnjemu nanosi bol i ponižava ga, a prije šesto godina znak bratske ljubavi i povezanosti, kad je 1443. fra Ivan Tutnić darovao tu svetu relikviju svojoj sestri, paškoj koludrici Mariji, na dan njenog monaškog posvećenja u paškom samostanu“, rekao je o. Damjan u propovijedi, dodavši da je čovjek za Krista „divna kruna na dlanu Boga kojem smo dragocjeni“ te je radi našeg spasenja podnio muku, smrt i ustao od mrtvih.

Istaknuvši da je Sveti Trn znak Milosti, poziv na obraćenje i na blizinu s Bogom koja mijenja naše srce, o. Damjan je rekao da u gledanju Svetog Trna ne vidimo samo Isusovu patnju, nego znak njegove pobjede u našem životu.

„Što vidimo u relikviji Svetog Trna, mijenja li nas to što gledamo? Isus nas toliko voli da je dopustio da ga rani naše trnje, kako bi nas Njegova ljubav iscijelila. Isus ne uzima samo jedan trn, nego cijelu krunu od trnja. On doslovno uzima našu bol i naše slabosti. Sve što nas „bode” u životu, stavljeno je na njegovu glavu. Isus je nosio Trnovu krunu, nosit će i mene. Isus je najjači kad izgleda najslabije. To je vrhunac njegovog djela i poslanja; umire da mi živimo, križ postaje stablo života“, poručio je o. Damjan, rekavši da je od Isusovog Velikog petka do danas križ znak darujuće Božje ljubavi koja se prinosi da mi imamo plod vječnog života.

Podsjetivši na pročitanu Božju riječ po proroku Izaiji, „Sionu za ljubav neću šutjeti, Jeruzalema radi neću mirovati“, o. Damjan je rekao da Gospodin i nama danas progovara i nama za ljubav neće šutjeti. „To je predivna slika Božje želje i volje da nas vidi spašene, srca i očiju usmjerenih njemu koji nije daleki nebeski promatrač“, istaknuo je Kružičević, rekavši da Bog pun ljubavi prebiva u svom narodu, govori našem srcu, ohrabruje nas i milošću svoje blizine preobražava naš život: „Bog ne gleda kao što gleda čovjek. Sveto pismo kaže, Bog nas gleda s ljubavlju kojom se zaručnik raduje nevjesti. Gleda nas srcem i vidi naše srce“.

Propovjednik je rekao da je naš Bog, Bog novih početaka, daruje mogućnost uvijek novih početaka i zato možemo hoditi u novosti života. „O toj novosti života govori Gospodin kad daje nova imena svom narodu, svakome od nas. Tamo gdje su svijet, naša prošlost, grijeh, slabost napisali etikete ostavljena i opustošena, Bog upisuje nova imena: „Moja milina i udata, sjedinjena“.

To novo ime, novi početak, novu milost Gospodin nam želi podariti i proslavom Svetog Trna, jer Bog voli nove početke. On ih obilno blagoslivlja svojom blizinom i svojom milošću. Bog gleda na nas s velikom vjerom u dobrotu našeg srca, u iskrenost naše želje da budemo bolji, njegovi svjedoci u svijetu. Bog nas ne gleda kroz naše gubitke, grijehe, slabosti, promašaje, neuspjehe, niti kroz moć, uspjehe i ostvarene karijere“, ohrabrio je o. Damjan. U duhu pjevanog Psalma 24 „Podignite, vrata, nadvratnike svoje“, potaknuo je da otvorimo srce u kojem skrivamo svoju ranjenost, strah, grijeh – tu želi ući Isus koji je pobjednik.

„Isus ima snagu skinuti svaku etiketu „opustošenosti” i „ostavljenosti” jer je našu prošlost zaogrnuo milosrdnim oproštenjem, našu sadašnjost krijepi svojom milosnom blizinom, a naša budućnost spremna je u darovima njegove Providnosti. Dok nosimo naše skriveno trnje, bol koju nitko i ne vidi, križ života u predanju koje je plod molitve i vjere, molimo da Gospodin ne mijenja okolnosti, nego da mijenja nas, naše srce, da nam daruje milost obraćenja“, potaknuo je Kružičević, rekavši da ne moramo izvaditi sve svoje “trnje” kako bismo bili dostojni nositi ime „Moja milina“, kako nas Bog oslovljava. Istaknuo je misao sv. Ireneja Lionskog: „Čovjek je Božja slava, a čovjekov je život gledanje Boga“.

„Pavao je molio Gospodina da ukloni trn iz njegovog tijela, a Gospodin mu je rekao: „Dosta ti je moja milost, jer snaga se u slabosti usavršuje“. Pavao nas uči: Moj trn, moja slabost je mjesto gdje Bog potpisuje naš novi identitet, jer njegovom milošću postajemo novi. Naša snaga nije dovoljna, bez njegove milosti ne postaje se novi čovjek“, poručio je o. Damjan.

Podsjetio je na riječ Crkve u liturgiji da nas je Bog divno stvorio, a još divnije obnovio. „Stvoreno i obnovljeno čovještvo, našu kristolikost kao milost, dar i zadatak nosimo u sebi. Bol u našem životu može biti prilika za neslućeni rast u vjeri, ljubavi, dobroti i zajedništvu“, rekao je o. Damjan. Potaknuo je da molimo znati „ostati čovjek i kad su okolnosti teške, nekad i nečovječne, kad smo u kušnji; da nam srce i pogled uvijek budu usmjereni na Boga, a prema bližnjima puni ljubavi kojom Bog nas ljubi“.

„Pilat je izveo trnjem okrunjenog i izbičevanog Isusa pred narod, rekavši: ‘Evo čovjeka!’. I rekao je istinu. Isus je i tada, izbičevan i ponižen, ostao najčišća slika čovjeka, jer je i tada u njegovom srcu i pogledu bila samo ljubav. Njegova snaga, moć nije u sili, nego u ljubavi koja ne prestaje. Kako je lijepo kad se za nekoga i u lošim i teškim trenucima može reći ‘Evo čovjeka!’“, poručio je o. Damjan, potaknuvši da vježbamo pogled svoga srca koji prepoznaje prisutnost otajstva u svakodnevici.

Paški župnik Božo Barišić zahvalio je predstavnicima gradskih i općinskih vlasti otoka Paga s paškim gradonačelnikom Stipom Žunićem te Martini Pernar Škunca, direktorici Turističke zajednice grada Paga. U proslavi su sudjelovali i hodočasnici iz Zadra i drugih dijelova Zadarske nadbiskupije te Marija Vučković, ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije.

Župnik Barišić istaknuo je povezanost paškog benediktinskog samostana Sv. Margarite s muškim benediktinskim samostanom Sv. Petra u Solesmesu. Naime, proslavu Svetog Trna u Pagu 2025. godine predvodio je o. Louis-Marie Couillaud, OSB, monah opatije Saint-Pierre de Solesmes iz Francuske, u kojoj se također nalazi jedan Sveti Trn iz Kristove trnove krune.

Tako je za vrijeme paške proslave Svetog Trna 2025. uspostavljena duhovna povezanost između benediktinskih zajednica u Pagu i Solesmesu te je određeno da se to duhovno zajedništvo svake godine liturgijski obilježava u Samostanu Sv. Petra u Solesmesu 4. svibnja, u čast Svetog Trna, na isti dan kad je proslava u Pagu. Također, u samostanu u Pagu svake godine će se na Uskrsni ponedjeljak spominjati Samostan sv. Petra u Solesmesu, u čast njihove relikvije Svetog Trna koju časte toga dana.

„Na taj način će molitveno zajedništvo naših zajednica biti trajno utkano u liturgijski ritam naših samostana. Tu povezanost simbolično i duhovno povezuju Sveti Trnovi koji se čuvaju u Solesmesu i Pagu, kao dragocjeni znakovi Kristove muke i ljubavi.

Ta duhovna povezanost formalizira se otpisivanjem „Povelje o razmjeni duhovnih dobara“. Time naša uzajamna molitvena i duhovna potpora dobiva i svoj vidljivi izraz, kao znak zajedništva u Kristu i trajne povezanosti dva samostana“, rekao je župnik Barišić.

Nakon mise održana je procesija kroz središte grada Paga, za vrijeme koje je o. Damjan nosio relikvijar sa Svetim Trnom. Procesija je završila u benediktinskoj crkvi Marijina navještenja gdje je izmoljena završna molitva pred relikvijarom postavljenim na sredinu oltara. Potom je puk ostao u molitvi i čašćenju relikvije Svetog Trna.

Zbog konzervatorsko-restauratorskih radova, Sveti Trn iz Paga privremeno je smješten u zamjenski relikvijar, do završetka obnove izvornog relikvijara u obliku cilindra. Radi zaštite i očuvanja relikvijara, u tijeku su konzervatorsko-restauratorski radovi na relikvijaru Trna Kristove krune. Relikvijar je izrađen od finoga filigranskog rada, stakla, srebra i lijevane pozlate.

Ines Grbić