Sveučilištu u Zadru dobilo je dopusnicu Agencije za znanost i visoko obrazovanje za izvođenje sveučilišnoga prijediplomskog jednopredmetnog studija Mehatronika i robotika.

Pokretanje studija Mehatronika i robotika predstavlja jedan od strateški najznačajnijih iskoraka Sveučilišta u Zadru u području tehničkih znanosti i prvi je sveučilišni studij toga profila u Zadarskoj županiji. Studij je akreditiran u znanstvenom području tehničkih znanosti, polje interdisciplinarnih tehničkih znanosti, a izvodit će se prema sljedećim kriterijima:

•             početak izvođenja: akademska godina 2026./2027.

•             trajanje: 3 godine (6 semestara), 180 ECTS bodova

•             upisna kvota: 30 redovitih i 10 izvanrednih studenata godišnje

•             akademski naziv po završetku: sveučilišni prvostupnik / prvostupnica inženjer mehatronike i robotike (univ. bacc. ing. mech.)

•             jezik izvođenja: hrvatski

•             način izvođenja: klasično

Program je koncipiran kao interdisciplinarni studij koji integrira temeljna znanja iz strojarstva, elektrotehnike, računarstva i automatizacije, s naglaskom na praktičnu primjenu kroz laboratorijske vježbe, projekte i obveznu stručnu praksu od najmanje 160 sati kod industrijskih partnera. 

Mehatronika i robotika nalaze se u središtu tehnoloških procesa Industrije 4.0 i Industrije 5.0, tj. napredne automatizacije, digitalizacije, povezivanja proizvodnih i korisničkih sustava, umjetne inteligencije i ostalih srodnih područja. Na hrvatskom tržištu rada postoji izražen i rastući deficit stručnjaka koji objedinjuju kompetencije iz spomenutih disciplina, a potreba je posebno vidljiva u sektorima koji su nositelji gospodarskoga razvoja Zadarske županije i šire regije: industrijskoj proizvodnji i automatizaciji, brodogradnji i pomorstvu, logistici i transportu, prehrambenoj industriji, poljoprivredi i akvakulturi, energetici, građevinarstvu te zdravstvenom sektoru.

Pokretanjem ovoga studija Sveučilište u Zadru, koje je tradicionalno orijentirano prema društvenim i humanističkim znanostima, ostvaruje važan strateški cilj jačanja STEM područja te otvara nove mogućnosti suradnje s gospodarstvom, znanstvenim institucijama i javnim sektorom. Mladima Zadarske županije omogućuje se obrazovanje u perspektivnom i traženom zanimanju u vlastitoj sredini, čime se izravno doprinosi zadržavanju tehničkoga kadra u regiji i njezinu dugoročnom razvoju. Koordinator studijskoga programa je prof. dr. sc. Marko Valčić.

Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA, kroz djelovanje centra EUROPE DIRECT Zadar, i ove godine organizira proslavu Dana Europe u Zadru. Događanje će se održati u petak, 8. svibnja 2026., na Trgu Petra Zoranića, u vremenu od 9 do 12 sati. Pozivamo sve da nam se pridruže i zajedno obilježe ovaj važan dan.

Za posjetitelje su pripremljene razne EU publikacije, kao i prigodni darovi i iznenađenja. Svi zainteresirani moći će iskušati sreću na „kolu sreće“, a ni najmlađi posjetitelji neće ostati bez poklona.

Prilika je ovo da se bliže upoznate s EU projektima koje provodi Agencija ZADRA NOVA – saznat ćete koji projekti se kriju iza kratica: TOURAL; AdriaClimPlus; TransH2; GUSTI; bePrepARed; ECOFOODCYCLE; BLUESLINKS; ADCCAM2ZERO; FutureECOS; APOLLO; RECIRCLE; Otporan arhipelag; Realist; AdriACTIVE i IDRON.

Ovo događanje dio je kampanje „Dani otvorenih vrata EU projekata“. Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije i ove godine organizira „Dane otvorenih vrata EU projekata“, koji će se održati od 8. do 24. svibnja 2026. godine. Dani otvorenih vrata EU projekata imaju za cilj približiti javnosti konkretne rezultate ulaganja iz fondova Europske unije te projekte koji unaprjeđuju kvalitetu života u lokalnim zajednicama diljem Hrvatske.

U programu sudjeluje i Medicinska škola Ante Kuzmanića Zadar. Učenici će, uz pratnju nastavnika, mjeriti krvni tlak i razinu glukoze te demonstrirati postupke reanimacije.

Svoje aktivnosti predstavit će i škole ambasadori Europskog parlamenta – Gimnazija Vladimira Nazora, Srednja škola Bartula Kašića Pag i Ekonomsko-birotehnička i trgovačka škola Zadar.

Za gastronomski dio pobrinut će se učenici Hotelijersko-turističke i ugostiteljske škole Zadar, dok će učenici Poljoprivredne, prehrambene i veterinarske škole Stanka Ožanića pripremiti sadnice cvijeća koje će posjetitelji moći ponijeti kući.

Svoj doprinos dat će i učenici Strukovne škole Vice Vlatkovića te Škole primijenjene umjetnosti i dizajna Zadar. Oni će predstaviti svoja znanja i vještine kroz razne sadržaje – od robotike i prikaza modela automobilskih motora do modne revije nadahnute hrvatskom tradicijom te radionice izrade nakita inspiriranog dalmatinskim motivima.

Organiziran je i poseban program prilagođen najmlađima. Udruga CINAZ koja je EURODESK-ov multiplikator približit će mogućnosti koje EU pruža mladima.

Dan Europe obilježava se u znak sjećanja na Schumanovu deklaraciju iz 1950. godine, kada je francuski ministar vanjskih poslova Robert Schuman iznio prijedlog za osnivanje Europske zajednice za ugljen i čelik. Ta inicijativa postavila je temelje današnje Europske unije. Ovaj povijesni trenutak danas se obilježava diljem Europske unije početkom svibnja, a odlukom Vijeća Europske zajednice iz 1985. godine, 9. svibnja službeno se slavi kao Dan Europe.

U svečanoj dvorani Sveučilište u Zadru održana je svečana akademija povodom 300. obljetnice dolaska Arbanasa u Zadar, događaj koji je okupio brojne uzvanike iz političkog, kulturnog i društvenog života Hrvatske, Albanije i Kosova.

Obraćajući se nazočnima gradonačelnik Šime Erlić istaknuo je kako je cijela godina u Zadru posvećena obilježavanju velike obljetnice Arbanasa te podsjetio na bogat program znanstvenih, kulturnih, društvenih i sportskih događanja kojima se slavi njihova povijest i doprinos gradu.

„Arbanasi su neraskidivo oblikovali povijest i sadašnjost našega grada“, rekao je Erlić, naglasivši njihov doprinos u glazbi, kulturi, obrazovanju, sportu i politici, ali i veliku žrtvu koju su podnijeli u Domovinskom ratu.

Posebno se osvrnuo na poznata imena zadarske i hrvatske glazbene i sportske scene, istaknuvši kako bi bez arbanaškog doprinosa i Zadar, i Dalmacija, ali i cijela Hrvatska bili drukčiji i siromašniji.

„Kao Grad iznimno smo ponosni na naše Arbanase, njihovu povijest, kulturu i tradiciju. Važno je da tu baštinu čuvamo i prenosimo najmlađima kako bi i buduće generacije nastavile obogaćivati naš grad“, poručio je gradonačelnik zahvalivši svima koji sudjeluju u organizaciji programa obilježavanja 300. obljetnice.

U ime Zadarske županije okupljenima se obratio župan Josip Bilaver koji je naglasio kako je povijest čovječanstva ujedno i povijest migracija te kako primjer Arbanasa pokazuje da integracija može biti uspješna i obostrano obogaćujuća.

„Došavši na područje Zadarske županije Arbanasi su vrlo brzo pokazali da su vrijedni radnici te su, dobivši zemlju, dobili i priliku stvoriti ovdje svoj novi dom“, rekao je Bilaver.

Naglasio je kako su se Arbanasi postupno prilagodili novoj sredini, integrirali u društvo i narod, a pritom uspjeli očuvati vlastitu tradiciju, jezik i kulturu.

Prisjetio se i riječi pokojnog književnika i hrvatskog branitelja Ivica Matešić Jeremija koji je duhovito znao reći kako su „Arbanasi postali Hrvati i prije Hrvata“, ocijenivši da ta rečenica najbolje oslikava arbanaško domoljublje i povezanost s hrvatskim narodom.

„Upravo su Arbanasi možda najbolji primjer kako je moguće potpuno se integrirati u novu zajednicu, a istovremeno ne dopustiti nestanak tradicije koju baštine“, istaknuo je župan.

Dodao je kako su Arbanasi danas jedan od najprepoznatljivijih i najprivlačnijih dijelova Zadra te zajednica koja svojim radom aktivno sudjeluje u javnom životu grada i županije – od kulture i znanosti do sporta, gospodarstva i politike.

Na kraju je zahvalio svima koji ulažu trud u očuvanje arbanaškoga jezika, glazbenog izričaja i kulture te svim Arbanasima čestitao blagdan Gospe Loretske – Zonja Jon.

Okupljenima se uz ostale obratio i rektor Sveučilišta u Zadru  Josip Faričić istaknuvši kako je povijest Arbanasa neodvojiv dio šire mediteranske i jadranske povijesti susreta, razmjene i prožimanja kultura. Naglasio je da je identitet ovog dijela Jadrana nezamisliv bez Arbanasa i njihove prisutnosti u Zadru, Zemuniku i okolnim mjestima.

„Arbanasi su bili suputnici, a kada je trebalo i supatnici svih stanovnika ovoga kraja. Srce Zadrana ujedno je i srce Arbanasa“, poručio je rektor, dodajući kako arbanaški kraj, njegove kale, Kolovare i Bregdetti predstavljaju „dragulje zadarske krune“. Posebno je pozvao na očuvanje baštine, prostora i autentičnog identiteta grada. „Dosta je aluminija, stabla i betona, a više prostora treba posvetiti istinskim ljepotama našega grada“, zaključio je Faričić.

Svečanosti su nazočili i veleposlanica Republike Albanije Donika Hoxha, veleposlanik Republike Kosovo Martin Berishaj te izaslanik predsjednika Vlade RH i ministar turizma i sporta Tonči Glavina.

Veleposlanica Albanije Nj.e.  Donika Hoxha govorila je o važnosti očuvanja identiteta i tradicije unutar zajednica koje su se kroz povijest integrirale u nova društva, istaknuvši kako je upravo zadarska sredina omogućila Arbanasima da sačuvaju vlastitu posebnost.

„Integracija tijekom koje se sačuva vlastita osobnost govori o zdravom i otvorenom društvu“, poručila je, dodajući kako zajednički jadranski prostor povezuje Albaniju, Hrvatsku i Italiju te kako se povijest Arbanasa ne može odvojiti od europske povijesti.

Veleposlanik Kosova istaknuo je povijesnu povezanost hrvatskog i albanskog naroda.

„Zadarski Arbanasi dokaz su da čovjek, kada dobije priliku, zna tu priliku pretvoriti u doprinos zajednici“, poručio je Nj.e,  Martin Berishaj .

Ministar Glavina naglasio je kako je arbanaški identitet duboko utkan u hrvatsku povijest i identitet.

„Nema naše povijesti i uspjeha bez Arbanasa. Vrijednost nije ni u betonu ni u materijalnom, nego u ljudima i autentičnosti koju baštinimo“, rekao je ministar, dodajući kako upravo arbanaška zajednica pokazuje koliko je važno živjeti i prenositi vlastitu tradiciju budućim generacijama.

Bogatim programom obilježavanja Arbanaška je zajednica tako, uz visoke predstavnike albanske zajednice iz Kosova i Albanije te brojne prijatelje i uzvanike, proslavila 300 godina života u Zadru, ali i odala priznanje svojim istaknutim i zaslužnim sumještanima.

Kroz povijest Arbanasi su bili svjedoci i sudionici brojnih političkih i društvenih promjena -od vremena mletačke vlasti koja ih je naselila na zadarsko područje, preko austrijske uprave, razdoblja talijanske i jugoslavenske vlasti pa sve do Domovinskog rata i stvaranja moderne hrvatske države. Svako od tih razdoblja ostavilo je trag u njihovom identitetu, ali nije narušilo snažan osjećaj pripadnosti zajednici i gradu u kojem žive već tri stoljeća.

U povodu velike obljetnice tijekom cijele godine održat će se više od 65 kulturnih, umjetničkih, znanstvenih i društvenih programa koji će dodatno predstaviti bogatu arbanašku baštinu i njezin doprinos Zadru i Hrvatskoj. Središnji dio proslave održava se ove nedjelje, na blagdan Gospe Loretske – Zonja Jon, zaštitnice Arbanasa.