Connect with us

Hrvatska

Plenković: “Imamo više od 11 tisuća umrlih od COVID-19”

Objavljeno

-

Premijer Andrej Plenković na početku sjednice Vlade zahvalio se svim zdravstvenim djelatnicima koji već skoro dvije godine ulažu nadljudske napore da zaštite građane od virusa koji je izazvao “tektonske poremećaje na globalnoj razini”.

Rekao je kako sve to zahtijeva od nas da se pridržavamo osnovnih epidemioloških mjera – maske, distance, higijene ruku, prozračivanje, izbjegavanja masovnih okupljanja.

– Nažalost pandemija ne jenjava i broj ljudi koji je preminuo s ili od COVID-19 je premašio 11 tisuća. To je ogroman broj i želim još jednom izraziti suosjećanje prema obiteljima onih koje su njihovi najbliži napustili. U proteklih tjedan dana od 474 osobe koje su preminule 70 posto nije bilo cijepljeno. Ovi koji su bili cijepljeni su u najvećem broju slučajeva bili ljudi koji su imali druge bolesti i teško zdravstveno stanje. Poruka da se treba cijepiti je i dalje najsnažnija poruka koju možemo poslati. Mi smo dosegnuli 2,2 milijuna ljudi koji su se cijepili barem prvom dozom, prešli smo 64,5  posto  cijepljenih odrasle populacije, rekao je Plenković i apelirao na sve da poklone povjerenje struci i da prime booster dozu koja osnažuje imunitet.

Rekao je kako su u Hrvatskoj bili predstavnici Izraela koji su podijelili svoje iskustvo s COVID-om.

– Mislim da je izrazito važno da se svi zaštitimo s cjepivom koje je na raspolaganju i koje je Vlada osigurala, rekao je.

Osvrnuo se i na jučerašnju raspravu u Saboru o prijedlogu proračuna za 2022.

– U tom kontekstu dobro je osvrnuti se na podatke koje nam je dao DZS o rastu BDP-a od 15 posto u trećem kvartalu, gdje smo jedni od najboljih na razini EU. Imamo zaista visok rast BDP-a u prvih devet mjeseci, praktički smo u ovom trenutku na 10,7 posto. Procjena Vlade je ista kao i kad smo predložili proračun, tad smo rekli da očekujemo rast u 2021. od 9 posto, u ovom trenutku mislimo da će biti najmanje 9 posto. 

Rekao je da je Macronov posjet bio sadržajan i uspješan te ponovio da je potpisan ugovor o nabavi aviona te Strateški sporazum o partnerstvu. 

– Krenula je i dinamika plaćanja aviona. Ovo što smo planirali rebalansom za 2021. je već isplaćeno. Planirana su sredstva za 2022. Mislim da ćemo s procesom obuke pilota i tehničara i prilagodbom HRZ-a u sljedeće dvije godine učiniti sve što je potrebno da sam dolazak i prihvat aviona i njihovo korištenje bude na maksimalnoj razini. S te strane Hrvatska je u pogledu vlastite sigurnosti i obrane napravila velik iskorak. Bitna je snažna i nedvosmislena poruka francuskog predsjednika hrvatskom članstvu u Schengenu i europodručju.

Komentirao je i današnju sjednicu Nacionalnog vijeća za uvođenje eura.

– Dobili smo izvješća različitih skupina koje rade na provedbi strategije i planova koji se tiču zamjene kune s eurom i opće tehničkim pripremama za uvođenje eura. Nacionalno vijeće podržalo je sve ove aktivnosti kao i komunikacijsku strategiju. ministar Marić će potpisati sporazum gdje će nas EK poduprijeti u komunikacijskim i informacijskim aktivnostima sljedećih godinu dana, rekao je.

Potom se još jednom osvrnuo na strašan zločin u Splitu i zaključio kako zaslužuje najoštriju osudu i kaznu.

– Dosad smo u našoj politici o zaštiti i sprečavanju nasilja nad ženama napravili niz iskoraka, postrožili zakone, nažalost nemamo preventivni mehanizam koji može spriječiti primitivce i kretene da rade najteža kaznena djela,  ali možemo učiniti puno u pogledu strožih kazni. S naše smo strane napravili ogromne iskorake i nastavit ćemo u istom smjeru u partnerstvu s organizacijama civilnog društva, rekao je Plenković i izrazio sućut.

Beroš: Nužno je da se svi punoljetni građani cijepe booster dozom

Ministar Vili Beroš rekao je kako je broj oboljelih od koronavirusa u svijetu premašio 263 milijuna, a broj umrlih veći je od 5, milijuna.

– Udio novozaraženih u broju testiranih je u zadnja 24 sata je 38, 35 posto. U odnosu na tjedan ranije riječ je o padu novooboljelih od 14,5 posto, rekao je Beroš dodajući da imamo i blagi pad broja hospitaliziranih.

Na respiratoru je 311 osoba. U posljednja 24 sata na respirator je stavljeno 30 osoba od kojih 24 nisu cijepljene niti jednom dozom.

– Unatoč trendu blagog smanjenja broja novooboljelih i dalje traje pritisak na popunjenost kapaciteta bolnice. Najteže je na sjeverozapadu Hrvatske, OB Zabok i OB Varaždin, ŽB Čakovec te OB Koprivnica, gdje se zbog teške situacije vrši mobilizacija medicinskih sestara i posudba respiratora. Ministarstvo zdravstva imenovalo je ekspertni tim koji je na raspolaganju upravama bolnica s velikim brojem COVID pacijenata kako bi se poboljšala organizacijska struktura i proces liječenja.

Trenutni postotak cijepljenih odraslih iznosi 64,5 posto. S dodatnom booster dozom cijepljeno je 209.937 osoba.

Od uvođenja COVID potvrda u zdravstvu i državnim i javnim službama obavljeno je 407.009 testova od kojih je 7216 potvrđeno pozitivnima.

– To znači da su COVID potvrde spriječile daljnju zarazu za više od 36.000 ljudi što bi posljedično dovelo do gotovo 400 hospitaliziranih i oko 100 preminulih. Navedene brojke dodatno potvrđuju utemeljenost i učinkovitost potvrda, rekao je Beroš.

HZJZ je objavio dodatne preporuke o primjeni booster doze.

– Nužno je da se svi punoljetni građani kojima je prošlo više od šest mjeseci od završetka primarnog cijepljenja, cijepe s trećom dozom. Booster doza osobito je važna za korisnike i zaposlene u domovima za starije i odrasle osobe s invaliditetom, sve u dobi od 65 i više godina, sve u dobi od 18 i više godina koji dijele kućanstvo s imunokompromitiranim osobama, za sve starije od 18 koji boluju od kroničnih bolesti, rekao je Beroš.

– Znanstvenici su otkrili novu omikron-varijantu koronavirusa. Ista se smatra potencijalno opasnijom jer ima dvostruko više mutacija od delta-varijante, njih više od 30 na šiljak proteinu. Stručnjaci naglašavaju da cjepiva i dalje pružaju visoku razinu zaštite od teške kliničke slike koja dovodi do hospitalizacija i smrti.

– U okolnostima dugotrajne epidemije osobito raduje napredak strateških projekata ove Vlade. Izradom studija izvodljivosti ovaj tjedan dovršena je faza projekta izgradnje Nacionalne dječje bolnice u Zagrebu financirane sredstvima EU.

Bolnički sustav nastavlja raditi pod znatnim opterećenjem, rekao je Beroš.

– Uslijed velikog broja novozaraženih smještaj za COVID pacijente se sukcesivno povećava, u mjesec dana broj kreveta se povećao 2253 na 3580, što je u ovom trenutku dostatno. Broj hospitaliziranih u istom razdoblju narastao je za 85 posto. Začarani krug novozaraženih, hospitaliziranih i preminulih možemo prekinuti poštivanjem mjera i cijepljenjem. Uvođenjem COVID-potvrda spriječena je daljnja zaraze populacije veličine grada Samobora. Sve još uvijek nije dostatno u kontekstu nove varijante virusa koja je po mišljenju stručnjaka potekla iz bazena necijepljenih. Interes za cijepljenje je kontinuiran, ali je potrebno ubrzati ostvarenje obuhvata cijepljenih na nacionalnoj razini kakav je ostvario Zagreb, rekao je Beroš.

– Pozivam građane koji i dalje negiraju učinkovitost cijepljenja i epidemioloških mjera da slušaju i slijede svoje cijepljene sugrađane, autoritete medicinske struke, epidemiologe, imunologe. Vlada je osigurala dovoljno cjepiva kako bi se kolektivno zaštitili. Cijepljenje i epidemiološke mjere najbolja su brana i postojećim i novim varijantama virusa. To je jedini put povratka normalnom životu te zdravstvenom i ekonomskom prosperitetu,  zaključio je Beroš.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

U Hrvatskoj bi uskoro trebao zaživjeti novi sustav cestarina

Objavljeno

-

By

Novi sustav naplate cestarine u Hrvatskoj trebao bi, prema službenim najavama, profunkcionirati najranije krajem 2024. godine. Kako bi se to zaista dogodilo, ubrzavaju su pripreme za njegovu implementaciju, piše u subotu Jutarnji list.

Prema informacijama Jutarnjeg lista, na razini Ministarstva prometa dogovoreno je da će se istim sustavom naplate koristiti sva tri koncesionara – HAC, BINA Istra i Autocesta Zagreb-Macelj. No, tek će se odlučiti na koji će način biti financirana ugradnja novog sustava na Istarskom ipsilonu i AZM-u.

Europska komisija Hrvatskoj je kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti odobrila bespovratnih 65,9 milijuna eura za implementaciju novog sustava naplate cestarine. No, ta sredstva neće biti dovoljna ni za potrebne radove na autocestama HAC-a, a kamoli na ostalima. Procjenjuje se kako za BINA Istru treba izdvojiti dodatnih oko 14 milijuna eura, a za AZM oko sedam milijuna eura. Tek će se vidjeti hoće li se taj novac moći namaknuti kroz NPO ili na neki drugi način.

Nositelj projekta su Hrvatske autoceste, koje bi sljedećeg mjeseca trebale raspisati natječaj za tvrtku koja će isporučiti, ugraditi te pustiti u pogon novi sustav. Dosadašnje istraživanje tržišta pokazalo je da u Europi ima 12 tvrtki koje bi se mogle javiti na natječaj. Prema procjenama, zbog kompleksnosti nabave sam bi natječaj mogao trajati oko godinu dana. Kao što je već poznato, naplata cestarine će se obavljati putem ENC uređaja ili očitavanjem tablica.

Ovisno što korisnik odabere. Sustav kamera će, osim samih tablica, morati dati podatke o boji vozila, njegovu obujmu, profil vozila te procjenu očekivanog vremena prolaska između pojedinih nadzornih točaka na autocesti. Sustavi registriranja ulaska vozila na autocestu ne bi se postavljali na poziciju gdje su danas naplatne kućice, nego na portale nekoliko kilometara u dubini autoceste. To će, između ostalog, vozačima koji to nisu učinili omogućiti da se registriraju za prolazak autocestom nakon što uđu na nju, piše novinar Jutarnjeg lista Krešimir Žabec.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

KRAKEN STIGAO U HRVATSKU: Epidemiologinja otkrila koji se simptomi javljaju

Objavljeno

-

By

U studiju Novog dana gostovala je epidemiologinja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Dijana Mayer koja je komentirala kliničku sliku krakena u Hrvatskoj.

“Imamo novu podvarijantu koronavirusa – kraken. To je bilo za očekivati jer je u prirodi virusa da mutira. Ovo je nova mutacija. Za sada što znamo, potvrđeno je 12 slučajeva u Republici Hrvatskoj. Riječ je o blažim simptomima – temperatura, znojenje. U drugim zemljama je slična klinička slika.”

Mayer objašnjava zašto je ova varijanta covida opasnija od prethodnih: “Varijanta se brže širi i izbjegava imunološki odgovor, a kakva će biti klinička slika, to još moramo vidjeti. Vrlo vjerojatno će postati dominantna”.

Poziva na cijepljenje koje je i dalje svima dostupno, kao i na pranje ruku, izbjegavanje zatvorenih prostora i velikih okupljanja, posebno kod starijih ljudi i onih koji imaju lošiji imunološki status.

Kad je riječ o maskama, epidemiologinja kaže: “Mi uvijek preporučujemo maske, iako nisu obavezne. Pogotovo u javnim prijevozima, kod velikih okupljanja u zatvorenom prostoru. Maska nas štiti, ne samo od korone, nego od svih respiratornih infekcija.”

Ističe da koronavirus neće nestati: “Virus neće nestati. I dalje će biti među nama, ali ćemo ga smatrati kao svaku drugu respiratornu bolest”.

Kad je riječ o gripi, epidemiologinja kaže da nas očekuje vrhunac u veljači pa opadanje: “Gripa je među nama. Sada smo u uzlaznoj putanji, nismo još dosegnuli plato. Interes za cijepljenje protiv gripe postoji. Nije kasno za cijepljenje, može se i dalje cijepiti”. Otprilike pola zaliha cjepiva koje je HZJZ naručio su iskorištene.

Naposljetku, epidemiologinja poziva i na cijepljenje protiv koronavirusa: “Savjetujem onima koji se nisu uopće cijepili, koji nisu nijednu dozu dobili – a takvih ima oko 30 posto – da se cijepe”. Na treću dozu cijepiva posebno poziva starije ljude.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U Hrvatskoj nestašica antibiotika, fali i lijekova za tlak i kolesterol

Objavljeno

-

By

U Hrvatskoj trenutno nedostaje antibiotika koji se najčešće propisuju poput klavocina, što je problem u sezoni gripe zbog bakterijskih komplikacija, no stanje nije bitno drukčije nego prošlih godina, a uzroci su poznati, kaže predsjednica Hrvatske ljekarničke komore Ana Soldo.

Trenutno nedostaju pedijatrijske formulacije antibiotika, što je veliki problem za pedijatre i roditelje u sezoni prehlada i gripa, kada su česte bakterijske komplikacije pa je i potrošnja antibiotika veća.

Dodatni problem je nestašica penicilinskih antibiotika, koji se široko primjenjuju pa pedijatri moraju prepisivati terapije koje se inače koriste kao rezervni antibiotici, kazala je Soldo u razgovoru za Hinu.

Povremeno nedostaje lijekova za tlak i kolesterol

“Na tržištu nemamo dovoljno amoksicilin sirupa i klavocina, povremeno dolaze neke manje količine, ali već skoro godinu dana je stalni problem s klavocinom. To je posljedica globalizacije proizvodnje, jer je proizvodni pogon u Indiji imao problema s kvalitetom proizvoda pa su na kraju svi proizvođači imali problema s klavocinom”.

Agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) objavila je da bi do normalne distribucije klavocina trebalo doći u travnju. Određene količine lijeka najavili su drugi proizvođači za sljedeći tjedan, no nakon toga se opet najavljuju nestašice, tako da se situacija mijenja iz tjedna u tjedan, govori predsjednica HLJK-a.

Nestašica lijekova nema za pacijente s teškim dijagnozama, a to su onkološki i transplantirani pacijenti, dok su povremeno prisutne kod terapija za kronične pacijente.

Riječ je o lijekovima za tlak i kolesterol, koji su najviše propisivani i najviše se troše, no ti lijekovi imaju veći broj alternativa na tržištu pa je gotovo nemoguće da ni jedan ne bude dostupan na tržištu.

Također, u Hrvatskoj nema tzv. kritičnih nestašica, odnosno situacija da za neku bolest nema ni jednog lijeka.

Objave HALMED-a ne odražavaju realno stanje

“Ključni je problem vezan uz nestašice lijekova za ljekarnike i liječnike obiteljske medicine to što situacija u svakodnevnom radu nije identična onome što je službeno objavljeno na stranicama HALMED-a, koja je prema zakonu o lijekovima odgovorna za praćenje nestašica. Te objave ne pokazuju realno stanje”, ističe Soldo.

Izvještaji i sustav praćenja nestašica ovisi o prijavama proizvođača, koji bi trebali na vrijeme prijaviti sve nestašice na tržištu, objasniti razloge i predvidjeti rok kad se određeni lijek vraća na tržište, jer o tome ovisi izdavanje zamjenske terapije pacijentima.

“Danas ima preko stotinu lijekova koji su objavljeni u sustavu kao nestašice, a u praksi u ljekarnama je problem puno veći. Pacijentima se može izdati zamjenska terapija samo kad nestašicu lijeka objavi HALMED inače ljekarnici i liječnici obiteljske medicine pacijentu ne mogu izdati zamjensku terapiju”, ističe Soldo.

Ako lijeka nema ni veledrogerija, ljekarnik mora pacijenta ponovno uputiti obiteljskom liječniku da mu prepiše novi lijek. Kod terapija koje prepisuju bolnički specijalisti, liječnik obiteljske medicine mora kontaktirati specijalistu koji ga je prepisao ili mu pacijenta ponovno uputiti na novi pregled, pa se situacija dodatno komplicira.

Ministarstvo zdravstva stoga je predložilo u Nacionalnom planu za oporavak i otpornost uspostavu novog sustava praćenja nestašica lijekova, koji bi bio zasnovan na podacima s terena, a financirao bi se sredstvima EU.

“Novi sustav za praćenje i prevenciju nestašica temeljit će se na podacima s terena. Iz zdravstvenih ustanova i ljekarna će se prikupljati podaci o dinamici izdavanja lijekova i njihovom dolasku na tržište, kako bi mogli pravovremeno saznati kada lijeka neće biti i primijeniti potrebne mehanizme da što prije postane dostupan pacijentima”, kaže Soldo dodajući kako slični sustavi već postoji u Španjolskoj i Francuskoj.

Uzrok nestašica nedostatak supstanci i snižavanje cijena

Nestašice lijekova potaknule su i Europsku komisiju na poteze kojima bi se proizvodnja lijekova vratila na europsko tlo i tako osigurala neovisnost o trećim zemljama.

“Globalizacija je dovela do toga da se većina aktivnih supstanci proizvodi u Kini, Indiji i nekim zemljama trećeg svijeta. Riječ je o malom broj tvornica koje proizvode aktivne supstance za neke lijekove i ako se u nekoj od njih pojavi problem onda cijeli svijet ostaje bez tog lijeka”, kaže Soldo.

No, nestašice imaju uzrok i trendu snižavanja cijena lijekova, pa često dolazi do povlačenja lijeka s tržišta zbog ekonomske neisplativosti njegove proizvodnje, kaže Soldo

Istraživanje Europskog udruženja ljekarnika pokazalo je da su nestašice lijekova puno veće nego prethodnih godina. Posebno je to vidljivo kod generičkih lijekova za liječenje kroničnih bolesti, a uglavnom se radi o lijekovima za kardiovaskularne bolesti i dijabetes te antibioticima.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu