Connect with us

Hrvatska

Plenković: “Imamo više od 11 tisuća umrlih od COVID-19”

Objavljeno

-

Premijer Andrej Plenković na početku sjednice Vlade zahvalio se svim zdravstvenim djelatnicima koji već skoro dvije godine ulažu nadljudske napore da zaštite građane od virusa koji je izazvao “tektonske poremećaje na globalnoj razini”.

Rekao je kako sve to zahtijeva od nas da se pridržavamo osnovnih epidemioloških mjera – maske, distance, higijene ruku, prozračivanje, izbjegavanja masovnih okupljanja.

– Nažalost pandemija ne jenjava i broj ljudi koji je preminuo s ili od COVID-19 je premašio 11 tisuća. To je ogroman broj i želim još jednom izraziti suosjećanje prema obiteljima onih koje su njihovi najbliži napustili. U proteklih tjedan dana od 474 osobe koje su preminule 70 posto nije bilo cijepljeno. Ovi koji su bili cijepljeni su u najvećem broju slučajeva bili ljudi koji su imali druge bolesti i teško zdravstveno stanje. Poruka da se treba cijepiti je i dalje najsnažnija poruka koju možemo poslati. Mi smo dosegnuli 2,2 milijuna ljudi koji su se cijepili barem prvom dozom, prešli smo 64,5  posto  cijepljenih odrasle populacije, rekao je Plenković i apelirao na sve da poklone povjerenje struci i da prime booster dozu koja osnažuje imunitet.

Rekao je kako su u Hrvatskoj bili predstavnici Izraela koji su podijelili svoje iskustvo s COVID-om.

– Mislim da je izrazito važno da se svi zaštitimo s cjepivom koje je na raspolaganju i koje je Vlada osigurala, rekao je.

Osvrnuo se i na jučerašnju raspravu u Saboru o prijedlogu proračuna za 2022.

– U tom kontekstu dobro je osvrnuti se na podatke koje nam je dao DZS o rastu BDP-a od 15 posto u trećem kvartalu, gdje smo jedni od najboljih na razini EU. Imamo zaista visok rast BDP-a u prvih devet mjeseci, praktički smo u ovom trenutku na 10,7 posto. Procjena Vlade je ista kao i kad smo predložili proračun, tad smo rekli da očekujemo rast u 2021. od 9 posto, u ovom trenutku mislimo da će biti najmanje 9 posto. 

Rekao je da je Macronov posjet bio sadržajan i uspješan te ponovio da je potpisan ugovor o nabavi aviona te Strateški sporazum o partnerstvu. 

– Krenula je i dinamika plaćanja aviona. Ovo što smo planirali rebalansom za 2021. je već isplaćeno. Planirana su sredstva za 2022. Mislim da ćemo s procesom obuke pilota i tehničara i prilagodbom HRZ-a u sljedeće dvije godine učiniti sve što je potrebno da sam dolazak i prihvat aviona i njihovo korištenje bude na maksimalnoj razini. S te strane Hrvatska je u pogledu vlastite sigurnosti i obrane napravila velik iskorak. Bitna je snažna i nedvosmislena poruka francuskog predsjednika hrvatskom članstvu u Schengenu i europodručju.

Komentirao je i današnju sjednicu Nacionalnog vijeća za uvođenje eura.

– Dobili smo izvješća različitih skupina koje rade na provedbi strategije i planova koji se tiču zamjene kune s eurom i opće tehničkim pripremama za uvođenje eura. Nacionalno vijeće podržalo je sve ove aktivnosti kao i komunikacijsku strategiju. ministar Marić će potpisati sporazum gdje će nas EK poduprijeti u komunikacijskim i informacijskim aktivnostima sljedećih godinu dana, rekao je.

Potom se još jednom osvrnuo na strašan zločin u Splitu i zaključio kako zaslužuje najoštriju osudu i kaznu.

– Dosad smo u našoj politici o zaštiti i sprečavanju nasilja nad ženama napravili niz iskoraka, postrožili zakone, nažalost nemamo preventivni mehanizam koji može spriječiti primitivce i kretene da rade najteža kaznena djela,  ali možemo učiniti puno u pogledu strožih kazni. S naše smo strane napravili ogromne iskorake i nastavit ćemo u istom smjeru u partnerstvu s organizacijama civilnog društva, rekao je Plenković i izrazio sućut.

Beroš: Nužno je da se svi punoljetni građani cijepe booster dozom

Ministar Vili Beroš rekao je kako je broj oboljelih od koronavirusa u svijetu premašio 263 milijuna, a broj umrlih veći je od 5, milijuna.

– Udio novozaraženih u broju testiranih je u zadnja 24 sata je 38, 35 posto. U odnosu na tjedan ranije riječ je o padu novooboljelih od 14,5 posto, rekao je Beroš dodajući da imamo i blagi pad broja hospitaliziranih.

Na respiratoru je 311 osoba. U posljednja 24 sata na respirator je stavljeno 30 osoba od kojih 24 nisu cijepljene niti jednom dozom.

– Unatoč trendu blagog smanjenja broja novooboljelih i dalje traje pritisak na popunjenost kapaciteta bolnice. Najteže je na sjeverozapadu Hrvatske, OB Zabok i OB Varaždin, ŽB Čakovec te OB Koprivnica, gdje se zbog teške situacije vrši mobilizacija medicinskih sestara i posudba respiratora. Ministarstvo zdravstva imenovalo je ekspertni tim koji je na raspolaganju upravama bolnica s velikim brojem COVID pacijenata kako bi se poboljšala organizacijska struktura i proces liječenja.

Trenutni postotak cijepljenih odraslih iznosi 64,5 posto. S dodatnom booster dozom cijepljeno je 209.937 osoba.

Od uvođenja COVID potvrda u zdravstvu i državnim i javnim službama obavljeno je 407.009 testova od kojih je 7216 potvrđeno pozitivnima.

– To znači da su COVID potvrde spriječile daljnju zarazu za više od 36.000 ljudi što bi posljedično dovelo do gotovo 400 hospitaliziranih i oko 100 preminulih. Navedene brojke dodatno potvrđuju utemeljenost i učinkovitost potvrda, rekao je Beroš.

HZJZ je objavio dodatne preporuke o primjeni booster doze.

– Nužno je da se svi punoljetni građani kojima je prošlo više od šest mjeseci od završetka primarnog cijepljenja, cijepe s trećom dozom. Booster doza osobito je važna za korisnike i zaposlene u domovima za starije i odrasle osobe s invaliditetom, sve u dobi od 65 i više godina, sve u dobi od 18 i više godina koji dijele kućanstvo s imunokompromitiranim osobama, za sve starije od 18 koji boluju od kroničnih bolesti, rekao je Beroš.

– Znanstvenici su otkrili novu omikron-varijantu koronavirusa. Ista se smatra potencijalno opasnijom jer ima dvostruko više mutacija od delta-varijante, njih više od 30 na šiljak proteinu. Stručnjaci naglašavaju da cjepiva i dalje pružaju visoku razinu zaštite od teške kliničke slike koja dovodi do hospitalizacija i smrti.

– U okolnostima dugotrajne epidemije osobito raduje napredak strateških projekata ove Vlade. Izradom studija izvodljivosti ovaj tjedan dovršena je faza projekta izgradnje Nacionalne dječje bolnice u Zagrebu financirane sredstvima EU.

Bolnički sustav nastavlja raditi pod znatnim opterećenjem, rekao je Beroš.

– Uslijed velikog broja novozaraženih smještaj za COVID pacijente se sukcesivno povećava, u mjesec dana broj kreveta se povećao 2253 na 3580, što je u ovom trenutku dostatno. Broj hospitaliziranih u istom razdoblju narastao je za 85 posto. Začarani krug novozaraženih, hospitaliziranih i preminulih možemo prekinuti poštivanjem mjera i cijepljenjem. Uvođenjem COVID-potvrda spriječena je daljnja zaraze populacije veličine grada Samobora. Sve još uvijek nije dostatno u kontekstu nove varijante virusa koja je po mišljenju stručnjaka potekla iz bazena necijepljenih. Interes za cijepljenje je kontinuiran, ali je potrebno ubrzati ostvarenje obuhvata cijepljenih na nacionalnoj razini kakav je ostvario Zagreb, rekao je Beroš.

– Pozivam građane koji i dalje negiraju učinkovitost cijepljenja i epidemioloških mjera da slušaju i slijede svoje cijepljene sugrađane, autoritete medicinske struke, epidemiologe, imunologe. Vlada je osigurala dovoljno cjepiva kako bi se kolektivno zaštitili. Cijepljenje i epidemiološke mjere najbolja su brana i postojećim i novim varijantama virusa. To je jedini put povratka normalnom životu te zdravstvenom i ekonomskom prosperitetu,  zaključio je Beroš.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Nezapamćen pomor dagnji! Krivac su visoke temperature mora?

Objavljeno

-

By

U Malostonskom zaljevu događa se nezapamćeni pomor dagnji, a prema prvim procjenama u uvali Brijesta, poznatoj po najmasovnijoj školjkarskoj proizvodnji u tom kraju, šteta iznosi gotovo 80 posto, objavio je HRT.

Veliki pomor dagnji uzgajivači pripisuju visokim temperaturama mora. Braća Lazić obiteljskim uzgojem dagnji bave se na površini od desetak hektara, a uginulo im ih je gotovo devedeset posto dagnji, navodi HRT.

Školjkar Zdravko Lazić, koji uzgaja dagnje u uvali Brijesta, ne pamti takav pomor.

“Mi imamo 25 godina obrt, cijeli život se bavimo ovim, kao i generacije prije nas. Nikada nisam ni čuo za ovakvo nešto”, naglasio je Lazić.

Uzgajivači pretpostavljaju da je uzrok pomora školjaka izrazita toplina mora, na ovome dijelu nezapamćena, gotovo 30 stupnjeva.

Za razliku od dagnji, kamenice se još uvijek drže.

Uzgajivači u zaljevu Bistrina i susjednim uvalama tvrde da kod njih zasad nema uginuća, no svakodnevno pomno prate stanje.

Ana Bratoš Cetinić, s Odjela za primijenjenu ekologiju Sveučilišta u Dubrovniku, ističe kako sve treba analizirati veterinarski inspektor i objašnjava utjecaj vrulja na području Bistrine, što je za razliku od Brijeste, na školjke moglo utjecati povoljno.

“Smatra se da je to otprilike 11 stupnjeva Celzijusa. Kada dođe određena količina slatke vode s tom temperaturom, jasno da onda i hladi to područje, pogotovo u dubljim slojevima, pa je onda i ugroženost od povišenih temperatura manja, ali to su sad sve špekulacije”, navela je za HRT Bratoš Cetinić.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Iz MUP-a otkrili koliko vozača ima negativne bodove i gdje ih je najviše

Objavljeno

-

By

U prvih šest mjeseci ove godine vozačima u Hrvatskoj izrečeno je 14.604 negativnih prekršajnih bodova, u najvećem broju slučajeva zbog vožnje pod utjecajem alkohola.

Nedavno smo pisali o tome kako vozači jednostavno mogu provjeriti imaju li na svome kontu negativnih bodova za počinjenje težih prometnih prekršaja.

Vozaču je dovoljno da OVDJE, na stranicama MUP-a, unese serijski broj svoje vozačke dozvole, a potom i generiranu lozinku te dozna dokad mu je dozvola važeća, ima li i koliko negativnih prekršajnih bodova te izrečenih zaštitnih ili sigurnosnih mjera zabrane upravljanja motornim vozilom.

Ove godine 372.000 prekršaja

Prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, vozačima sa skupljenih 12 negativnih bodova, a mladim vozačima (do 24 godine starosti) s 9 negativnih bodova, ukida se i oduzima vozačka dozvola. Negativni prekršajni bodovi brišu se iz evidencije nakon proteka dvije godine od dana pravomoćnosti odluke o prekršaju na temelju koje su upisani.

Na naš upit, iz Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) rekli su nam da je u 2023. godini utvrđeno 760.373 prometnih prekršaja, uključujući i prekršaje u prometnim nesrećama, dok ih je u prvom polugodištu ove godine utvrđeno 371.958. Najviše je utvrđenih prekršaja bilo zbog vožnje brzinom većom od dopuštene, nekorištenja sigurnosnog pojasa, alkoholiziranosti vozača, nepropisnog korištenja mobitela za vrijeme vožnje te upravljanja neregistriranim i tehnički nepregledanim vozilom.

Negativne bodove ima 96.000 vozača

Za prekršaje počinjene tijekom prošle godine izrečeno je 96.178 negativnih prekršajnih bodova, a u prvih šest mjeseci ove godine izrečeno je 14.604 negativnih prekršajnih bodova. U najvećem broju slučajeva, negativni bodovi izrečeni su za vožnju pod utjecajem alkohola.

MUP nam je dostavio i tablicu s trenutnim stanjem negativnih prekršajnih bodova, razvrstanih prema broju bodova i prema policijskim upravama gdje su izrečene.

U Hrvatskoj je više od 2,3 milijuna vozača, a njih 96.052 ili oko 4 posto ima negativne bodove. Pribrojimo li im vozače s hrvatskim državljanstvom kojima je prebivalište izvan Republike Hrvatske, 96.412 vozača ima negativne bodove.

MUP RH

U Zagrebu 22.365 vozača s kaznenim bodovima

Najviše je vozača s tri negativna boda na kontu – njih čak 57.268, a potom onih sa šest negativnih bodova – njih 13.322. Više od 9 negativnih bodova skupilo je 4.048 vozača.

Najviše negativnih bodova izrečeno je, naravno, na područjima policijskih uprava gdje je i najveći broj stanovnika. Prednjači Grad Zagreb s 22.365 vozača s negativnim bodovima, slijede Splitsko-dalmatinska županija (13.410), Osječko-baranjska (6.710), Primorsko-goranska (4.682) te Istarska (4.617). Najmanje je vozača s negativnim bodovima na području Ličko-senjske (924) te Požeško-slavonske županije (2.217).

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Drama na nebu iznad Hrvatske, avion nije odgovarao kontroli leta, dignuti MIG-ovi

Objavljeno

-

By

Na nebu iznad Hrvatske odvijala se prava drama kada je maleni zrakoplov ušao u naš zračni prostor, ali nije odgovarao na pozive kontrole leta. Obaviješten je i MORH te su dignuti nadzvučni lovci presretači MiG-21.

Zrakoplov Piper PA-24 u nedjelju je oko 10:50 ušao u hrvatski zračni prostor, ali nije uspostavio komunikaciju s oblasnom kontrolom leta niti nakon desetak ponovljenih upita, piše Dnevnik.hr.

U presretanje jednomotornog zrakoplova poslan je dežurni dvojac 191. eskadrile lovačkih zrakoplova 91. krila HRZ-a, koji je presreo Piper te u okolici Slunja završio s akcijom, objavio je AvioRadar.

Nije uspostavljena radioveza

Taj incident potvrdila je i Hrvatska kontrola zračne plovidbe.

“Dana 21. 7. 2024. zrakoplov registarske oznake UR-OTF ušao je u zračni prostor RH u 10:51 UTC na visini od 7000 ft. Možemo potvrditi da s pilotom zrakoplova nakon višekratnih pokušaja na nekoliko radnih frekvencija nije uspostavljena uobičajena dvosmjerna radioveza. U ovom trenutku nemamo provjerenih pojedinosti o naravi problema, ali možemo sa sigurnošću potvrditi da je naša komunikacija na svim frekvencijama bila uredna s ostalim zrakoplovima. Zrakoplov je napustio zračni prostor RH u 12:11 UTC. Pokrenut je standardni postupak u takvim situacijama te je obaviješten MORH, koji nadzire hrvatski zračni prostor u ovom kontekstu.”

Prema neslužbenim informacijama kojima raspolaže AvioRadar, radiostanica spornog zrakoplova bila je namještena na pogrešan kanal, zbog čega nije bilo moguće uspostaviti komunikaciju sa zrakoplovom.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu