Hrvatska

Plenković: “Imamo više od 11 tisuća umrlih od COVID-19”

Objavljeno

2 godine prije

2. prosinca 2021.

hrt.hr

Premijer Andrej Plenković na početku sjednice Vlade zahvalio se svim zdravstvenim djelatnicima koji već skoro dvije godine ulažu nadljudske napore da zaštite građane od virusa koji je izazvao “tektonske poremećaje na globalnoj razini”.

Rekao je kako sve to zahtijeva od nas da se pridržavamo osnovnih epidemioloških mjera – maske, distance, higijene ruku, prozračivanje, izbjegavanja masovnih okupljanja.

– Nažalost pandemija ne jenjava i broj ljudi koji je preminuo s ili od COVID-19 je premašio 11 tisuća. To je ogroman broj i želim još jednom izraziti suosjećanje prema obiteljima onih koje su njihovi najbliži napustili. U proteklih tjedan dana od 474 osobe koje su preminule 70 posto nije bilo cijepljeno. Ovi koji su bili cijepljeni su u najvećem broju slučajeva bili ljudi koji su imali druge bolesti i teško zdravstveno stanje. Poruka da se treba cijepiti je i dalje najsnažnija poruka koju možemo poslati. Mi smo dosegnuli 2,2 milijuna ljudi koji su se cijepili barem prvom dozom, prešli smo 64,5 posto cijepljenih odrasle populacije, rekao je Plenković i apelirao na sve da poklone povjerenje struci i da prime booster dozu koja osnažuje imunitet.

Rekao je kako su u Hrvatskoj bili predstavnici Izraela koji su podijelili svoje iskustvo s COVID-om.

– Mislim da je izrazito važno da se svi zaštitimo s cjepivom koje je na raspolaganju i koje je Vlada osigurala, rekao je.

Osvrnuo se i na jučerašnju raspravu u Saboru o prijedlogu proračuna za 2022.

– U tom kontekstu dobro je osvrnuti se na podatke koje nam je dao DZS o rastu BDP-a od 15 posto u trećem kvartalu, gdje smo jedni od najboljih na razini EU. Imamo zaista visok rast BDP-a u prvih devet mjeseci, praktički smo u ovom trenutku na 10,7 posto. Procjena Vlade je ista kao i kad smo predložili proračun, tad smo rekli da očekujemo rast u 2021. od 9 posto, u ovom trenutku mislimo da će biti najmanje 9 posto.

Rekao je da je Macronov posjet bio sadržajan i uspješan te ponovio da je potpisan ugovor o nabavi aviona te Strateški sporazum o partnerstvu.

– Krenula je i dinamika plaćanja aviona. Ovo što smo planirali rebalansom za 2021. je već isplaćeno. Planirana su sredstva za 2022. Mislim da ćemo s procesom obuke pilota i tehničara i prilagodbom HRZ-a u sljedeće dvije godine učiniti sve što je potrebno da sam dolazak i prihvat aviona i njihovo korištenje bude na maksimalnoj razini. S te strane Hrvatska je u pogledu vlastite sigurnosti i obrane napravila velik iskorak. Bitna je snažna i nedvosmislena poruka francuskog predsjednika hrvatskom članstvu u Schengenu i europodručju.

Komentirao je i današnju sjednicu Nacionalnog vijeća za uvođenje eura.

– Dobili smo izvješća različitih skupina koje rade na provedbi strategije i planova koji se tiču zamjene kune s eurom i opće tehničkim pripremama za uvođenje eura. Nacionalno vijeće podržalo je sve ove aktivnosti kao i komunikacijsku strategiju. ministar Marić će potpisati sporazum gdje će nas EK poduprijeti u komunikacijskim i informacijskim aktivnostima sljedećih godinu dana, rekao je.

Potom se još jednom osvrnuo na strašan zločin u Splitu i zaključio kako zaslužuje najoštriju osudu i kaznu.

– Dosad smo u našoj politici o zaštiti i sprečavanju nasilja nad ženama napravili niz iskoraka, postrožili zakone, nažalost nemamo preventivni mehanizam koji može spriječiti primitivce i kretene da rade najteža kaznena djela, ali možemo učiniti puno u pogledu strožih kazni. S naše smo strane napravili ogromne iskorake i nastavit ćemo u istom smjeru u partnerstvu s organizacijama civilnog društva, rekao je Plenković i izrazio sućut.

Beroš: Nužno je da se svi punoljetni građani cijepe booster dozom

Ministar Vili Beroš rekao je kako je broj oboljelih od koronavirusa u svijetu premašio 263 milijuna, a broj umrlih veći je od 5, milijuna.

– Udio novozaraženih u broju testiranih je u zadnja 24 sata je 38, 35 posto. U odnosu na tjedan ranije riječ je o padu novooboljelih od 14,5 posto, rekao je Beroš dodajući da imamo i blagi pad broja hospitaliziranih.

Na respiratoru je 311 osoba. U posljednja 24 sata na respirator je stavljeno 30 osoba od kojih 24 nisu cijepljene niti jednom dozom.

– Unatoč trendu blagog smanjenja broja novooboljelih i dalje traje pritisak na popunjenost kapaciteta bolnice. Najteže je na sjeverozapadu Hrvatske, OB Zabok i OB Varaždin, ŽB Čakovec te OB Koprivnica, gdje se zbog teške situacije vrši mobilizacija medicinskih sestara i posudba respiratora. Ministarstvo zdravstva imenovalo je ekspertni tim koji je na raspolaganju upravama bolnica s velikim brojem COVID pacijenata kako bi se poboljšala organizacijska struktura i proces liječenja.

Trenutni postotak cijepljenih odraslih iznosi 64,5 posto. S dodatnom booster dozom cijepljeno je 209.937 osoba.

Od uvođenja COVID potvrda u zdravstvu i državnim i javnim službama obavljeno je 407.009 testova od kojih je 7216 potvrđeno pozitivnima.

– To znači da su COVID potvrde spriječile daljnju zarazu za više od 36.000 ljudi što bi posljedično dovelo do gotovo 400 hospitaliziranih i oko 100 preminulih. Navedene brojke dodatno potvrđuju utemeljenost i učinkovitost potvrda, rekao je Beroš.

HZJZ je objavio dodatne preporuke o primjeni booster doze.

– Nužno je da se svi punoljetni građani kojima je prošlo više od šest mjeseci od završetka primarnog cijepljenja, cijepe s trećom dozom. Booster doza osobito je važna za korisnike i zaposlene u domovima za starije i odrasle osobe s invaliditetom, sve u dobi od 65 i više godina, sve u dobi od 18 i više godina koji dijele kućanstvo s imunokompromitiranim osobama, za sve starije od 18 koji boluju od kroničnih bolesti, rekao je Beroš.

– Znanstvenici su otkrili novu omikron-varijantu koronavirusa. Ista se smatra potencijalno opasnijom jer ima dvostruko više mutacija od delta-varijante, njih više od 30 na šiljak proteinu. Stručnjaci naglašavaju da cjepiva i dalje pružaju visoku razinu zaštite od teške kliničke slike koja dovodi do hospitalizacija i smrti.

– U okolnostima dugotrajne epidemije osobito raduje napredak strateških projekata ove Vlade. Izradom studija izvodljivosti ovaj tjedan dovršena je faza projekta izgradnje Nacionalne dječje bolnice u Zagrebu financirane sredstvima EU.

Bolnički sustav nastavlja raditi pod znatnim opterećenjem, rekao je Beroš.

– Uslijed velikog broja novozaraženih smještaj za COVID pacijente se sukcesivno povećava, u mjesec dana broj kreveta se povećao 2253 na 3580, što je u ovom trenutku dostatno. Broj hospitaliziranih u istom razdoblju narastao je za 85 posto. Začarani krug novozaraženih, hospitaliziranih i preminulih možemo prekinuti poštivanjem mjera i cijepljenjem. Uvođenjem COVID-potvrda spriječena je daljnja zaraze populacije veličine grada Samobora. Sve još uvijek nije dostatno u kontekstu nove varijante virusa koja je po mišljenju stručnjaka potekla iz bazena necijepljenih. Interes za cijepljenje je kontinuiran, ali je potrebno ubrzati ostvarenje obuhvata cijepljenih na nacionalnoj razini kakav je ostvario Zagreb, rekao je Beroš.

– Pozivam građane koji i dalje negiraju učinkovitost cijepljenja i epidemioloških mjera da slušaju i slijede svoje cijepljene sugrađane, autoritete medicinske struke, epidemiologe, imunologe. Vlada je osigurala dovoljno cjepiva kako bi se kolektivno zaštitili. Cijepljenje i epidemiološke mjere najbolja su brana i postojećim i novim varijantama virusa. To je jedini put povratka normalnom životu te zdravstvenom i ekonomskom prosperitetu, zaključio je Beroš.

Povezane teme :andrej plenković covid Featured vlada

Up Next

Beroš: Ako ne postignemo dovoljnu razinu procijepljenosti, moguć je i peti val

Ne propustite

Više od stotinu prvašića u Hrvatskoj ponavlja razred

Nastavi čitati

Kliknite za komentar

Hrvatska

VEĆI NEGO PRIJE PET GODINA / Eurobarometar: Raste interes Hrvata za europske izbore

Objavljeno

19 sati prije

18. travnja 2024.

hrt.hr

Interes Hrvata za predstojeće europske izbore značajno je veći nego prije pet godina, pokazuju u srijedu rezultati posljednjeg Eurobarometra prije izbora novog saziva Europskog parlamenta.

Najnoviji Eurobarometar pokazao je da u Hrvatskoj raste interes za europske izbore na kojima će Hrvati birati 12 zastupnika u Europski parlament.

Njih 61 posto reklo je da ih zanimaju europski izbori, što je četiri postotna boda više u odnosu na jesensko istraživanje te čak 24 postotna boda više u odnosu na istraživanje uoči europskih izbora 2019. godine.

Interes za europske izbore rastao je u gotovo svim članicama Unije, a najviše u Hrvatskoj. Slijede je Češka, Litva, Finska i Španjolska.

– Hrvatska bilježi najveći porast interesa građana za europske izbore u odnosu na 2019. godinu te smo, sa 61 posto zainteresiranih, iznad EU prosjeka. Četiri od pet hrvatskih građana smatra da naša zemlja ima koristi od EU članstva te dvije trećine građana osjeti da EU utječe na njihovu svakodnevicu, rekla je Hini v.d. voditeljice Ureda EP-a u Hrvatskoj Maja Ljubić Kutnjak.

Njih 57 posto istaknulo je kako bi vjerojatno dali svoj glas da se izbori održavaju idući tjedan, što je porast od četiri postotna boda u odnosu na prošlo istraživanje te 15 postotnih bodova više nego u istom razdoblju prije pet godina.

Na razini EU-a je 60 posto građana zainteresirano za izbore koji će se održati od 6. do 9. lipnja i na kojima će se birati ukupno 720 zastupnika, dok je 71 posto ispitanika navelo da će vjerojatno izaći na izbore, također više u odnosu na ranija istraživanja.

Osam od 10 Europljana, 81 posto, smatra da je izlazak na europske izbore još važniji u aktualnim međunarodnim okolnostima, a u Hrvatskoj se s time slaže 79 posto ispitanika.

– Uz ove ohrabrujuće uzlazne trendove, velika većina hrvatskih građana slaže se da je izlazak na birališta još važniji u aktualnom međunarodnom kontekstu. Uzastopne krize posljednjih godina te europski odgovor na njih ojačali su ulogu EU-a u očima građana. Stoga vjerujem da će i odaziv birača 9. lipnja biti veći nego 2019., kada je izlaznost u Hrvatskoj bila 29,85 posto, dodala je Ljubić Kutnjak.

No stvarni odaziv obično je manji od iskazivanja namjere u anketama.

Hrvatska je na zadnjim izborima 2019. imala jedan od najslabijih odaziva, a slabiji je bio samo u Češkoj, Slovačkoj i Sloveniji. Istodobno, na razini EU-a 2019. dogodio se preokret trenda u pogledu odaziva na izbore.

Na izbore je izašlo 50,82 posto birača, dok je na prethodnim izborima 2014. izlaznost bila samo 42 posto.

Jačanje gospodarstva u fokusu Hrvata

Zakonski rok za predaju lista za Europski parlament je u utorak, 23. travnja u ponoć. Ubrzo nakon toga krenut će službena izborna kampanja i trajat će do petka, 7. lipnja u ponoć.

Hrvatski građani očekuju da će u kampanji za europske izbore dominirati rasprave o jačanju gospodarstva i stvaranju novih radnih mjesta (46 posto) te borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti (45 posto).

Malo preko polovice, 52 posto, anketiranih u Hrvatskoj kaže da im se životni standard u proteklih pet godina nije promijenio, 41 posto kaže da se smanjio, a sedam posto da je porastao.

Prosječno u EU-u, 45 posto kaže da im je životni standard smanjen, 49 posto da je ostao isti, a šest posto da je porastao.

Za sljedećih pet godina, 30 posto ispitanih u Hrvatskoj smatra da će im se životni standard smanjiti, 52 posto da će ostati isti, a da će se povećati 16 posto.

U EU su nešto pesimističniji, 32 posto ih misli da će se smanjiti, 49 posto da će ostati isti i 15 posto da će rasti.

U posljednjih 12 mjeseci, više od polovice Hrvata, 54 posto, što je sedam posto više u odnosu na zadnje istraživanje iz rujna i listopada prošle godine, nije imalo skoro nikad problema s plaćanjem računa, u EU-u je takvih prosječno 63 posto. Povremeno je imalo s tim problema 39 posto anketiranih u Hrvatskoj, pet posto manje nego u jesen prošle godine, a u EU-u 29 posto, jedan posto više.

Nešto manje od trećine, 30 posto Hrvata smatra da stvari u zemlji idu u dobrom smjeru, dok je prosjek u EU 27 posto. Da stvari idu u krivom smjeru u njihovoj zemlji smatra 60 posto anketiranih u Hrvatskoj, a isti postotak je i na razini prosjeka u EU-u.

Više Hrvata misli da stvari u Europskoj uniji idu u dobrom smjeru (46 posto), nego u krivom smjeru (41 posto).

Većina Hrvata, 83 posto, smatra da je Hrvatska imala koristi od članstva u EU-u, a 14 posto da nije. U Europskoj uniji prosječno 71 posto njih smatra da je njihova zemlja imala koristi, a 23 posto da nije.

Hrvati su optimističniji u pogledu budućnosti EU-a od europskog prosjeka, 71 posto u odnosu na 61 posto.

Potpuno pozitivnu sliku o EU-u ima 53 posto Hrvata, dva posto više nego u jesen prošle godine, a 13 posto negativnu. U EU-u 47 posto ima pozitivnu, a 17 posto negativnu sliku.

Za jačanje uloge EU-a u svijetu, Hrvati, njih 38 posto, na prvo mjesto stavljaju pitanje energije, energetske neovisnosti, izvora i infrastrukture, a na drugom mjestu, s 33 posto, hranu, poljoprivredu, konkurentnost i gospodarstvo. Na razini EU-a, na prvom su mjestu, s 37 posto, sigurnost i obrana.

Pitanje zajedničke obrane i sigurnosti aktualiziralo se zbog ruske agresije na Ukrajinu. To bi moglo biti jedno od prioritetnih pitanja u kampanji u čak devet država članica, a najviše u Danskoj (56 posto), Finskoj (55 posto) te Litvi (53 posto).

Funkcioniranjem demokracije u zemlji potpuno je zadovoljno 39 posto Hrvata, a potpuno nezadovoljnih je 60 posto.

I u Hrvatskoj i EU-u 60 posto anketiranih kaže da prati zbivanja u Uniji bez obzira na izbore.

Negativan stav prema Rusiji

U pogledu odnosa prema velikim, trećim zemljama, najpozitivnije je stajalište prema Sjedinjenim Državama, u Hrvatskoj 50 posto potpuno pozitivno i 45 potpuno negativno. U EU-u 48 pozitivno, a 47 negativno.

Najslabije stoji Rusija, samo 16 posto u Hrvatskoj i 12 posto u EU ima pozitivno mišljenje, a negativno 78 posto u Hrvatskoj i 83 posto u EU-u.

Kina stoji nešto bolje, 38 posto u Hrvatskoj je pozitivno, a 54 negativno. Na razini EU-a 24 posto ih ima pozitivno stajalište, a 68 posto negativno.

U pogledu Turske, pozitivno stajalište u Hrvatskoj ima njih 45 posto (u EU-u 26 posto), a negativno 48 posto (u EU 63 posto).

Pozitivna ocjena EP-u na kraju saziva

Eurozastupnici će se idući tjedan okupiti u Strasbourgu na posljednjoj plenarnoj sjednici u ovom sazivu, a svoj rad privode kraju uz uglavnom pozitivnu ocjenu građana EU-a.

U Hrvatskoj čak 64 posto ispitanika smatra da Europski parlament treba imati važniju ulogu, 27 posto manje važnu, a sedam posto ne želi nikakve promjene.

Na razini 27 članica, njih 56 posto smatra da bi EP trebao imati važniju ulogu. S tim se ne slaže 28 posto, a njih 10 posto zadržalo bi postojeće ovlasti.

Proljetno istraživanje Eurobarometra Europskog parlamenta provela je agencija Verian između 7. veljače i 3. ožujka 2024. u svih 27 članica EU-a.

Istraživanje je provedeno uživo, a intervjui na daljinu (CAVI) dodatno su korišteni u Češkoj, Danskoj, Finskoj i Malti.

Obavljeno je ukupno 26.411 intervjua. Rezultati EU-a ponderirani su prema broju stanovnika u svakoj zemlji.

Nastavi čitati

Hrvatska

Pogledajte kako su glasali Zagreb, Split, Osijek, Slavonski Brod, Rijeka…

Objavljeno

21 sat prije

18. travnja 2024.

Neslužbeni rezultati DIP-a nakon obrađenih gotovo svih biračkih mjesta, prema medijskim izračunima, pokazuju da HDZ uvjerljivo pobjeđuje na parlamentarnim izborima i osvaja 61 mandat, a Rijeke pravde okupljene oko SDP-a dobivaju 42 mandata.

Domovinski pokret je treći s osvojenih 14 mandata, Most dobiva 11, a Možemo! 10 mandata.

Po dva mandata osvajaju IDS i Nezavisna platforma Sjever te jedan koalicija Fokus-Republika.

A kako su glasovi pojedini gradovi u Hrvatskoj pogledajte u nastavku: