Hrvatska
Plenković: “Imamo više od 11 tisuća umrlih od COVID-19”
Premijer Andrej Plenković na početku sjednice Vlade zahvalio se svim zdravstvenim djelatnicima koji već skoro dvije godine ulažu nadljudske napore da zaštite građane od virusa koji je izazvao “tektonske poremećaje na globalnoj razini”.
Rekao je kako sve to zahtijeva od nas da se pridržavamo osnovnih epidemioloških mjera – maske, distance, higijene ruku, prozračivanje, izbjegavanja masovnih okupljanja.
– Nažalost pandemija ne jenjava i broj ljudi koji je preminuo s ili od COVID-19 je premašio 11 tisuća. To je ogroman broj i želim još jednom izraziti suosjećanje prema obiteljima onih koje su njihovi najbliži napustili. U proteklih tjedan dana od 474 osobe koje su preminule 70 posto nije bilo cijepljeno. Ovi koji su bili cijepljeni su u najvećem broju slučajeva bili ljudi koji su imali druge bolesti i teško zdravstveno stanje. Poruka da se treba cijepiti je i dalje najsnažnija poruka koju možemo poslati. Mi smo dosegnuli 2,2 milijuna ljudi koji su se cijepili barem prvom dozom, prešli smo 64,5 posto cijepljenih odrasle populacije, rekao je Plenković i apelirao na sve da poklone povjerenje struci i da prime booster dozu koja osnažuje imunitet.
Rekao je kako su u Hrvatskoj bili predstavnici Izraela koji su podijelili svoje iskustvo s COVID-om.
– Mislim da je izrazito važno da se svi zaštitimo s cjepivom koje je na raspolaganju i koje je Vlada osigurala, rekao je.
Osvrnuo se i na jučerašnju raspravu u Saboru o prijedlogu proračuna za 2022.
– U tom kontekstu dobro je osvrnuti se na podatke koje nam je dao DZS o rastu BDP-a od 15 posto u trećem kvartalu, gdje smo jedni od najboljih na razini EU. Imamo zaista visok rast BDP-a u prvih devet mjeseci, praktički smo u ovom trenutku na 10,7 posto. Procjena Vlade je ista kao i kad smo predložili proračun, tad smo rekli da očekujemo rast u 2021. od 9 posto, u ovom trenutku mislimo da će biti najmanje 9 posto.
Rekao je da je Macronov posjet bio sadržajan i uspješan te ponovio da je potpisan ugovor o nabavi aviona te Strateški sporazum o partnerstvu.
– Krenula je i dinamika plaćanja aviona. Ovo što smo planirali rebalansom za 2021. je već isplaćeno. Planirana su sredstva za 2022. Mislim da ćemo s procesom obuke pilota i tehničara i prilagodbom HRZ-a u sljedeće dvije godine učiniti sve što je potrebno da sam dolazak i prihvat aviona i njihovo korištenje bude na maksimalnoj razini. S te strane Hrvatska je u pogledu vlastite sigurnosti i obrane napravila velik iskorak. Bitna je snažna i nedvosmislena poruka francuskog predsjednika hrvatskom članstvu u Schengenu i europodručju.
Komentirao je i današnju sjednicu Nacionalnog vijeća za uvođenje eura.
– Dobili smo izvješća različitih skupina koje rade na provedbi strategije i planova koji se tiču zamjene kune s eurom i opće tehničkim pripremama za uvođenje eura. Nacionalno vijeće podržalo je sve ove aktivnosti kao i komunikacijsku strategiju. ministar Marić će potpisati sporazum gdje će nas EK poduprijeti u komunikacijskim i informacijskim aktivnostima sljedećih godinu dana, rekao je.
Potom se još jednom osvrnuo na strašan zločin u Splitu i zaključio kako zaslužuje najoštriju osudu i kaznu.
– Dosad smo u našoj politici o zaštiti i sprečavanju nasilja nad ženama napravili niz iskoraka, postrožili zakone, nažalost nemamo preventivni mehanizam koji može spriječiti primitivce i kretene da rade najteža kaznena djela, ali možemo učiniti puno u pogledu strožih kazni. S naše smo strane napravili ogromne iskorake i nastavit ćemo u istom smjeru u partnerstvu s organizacijama civilnog društva, rekao je Plenković i izrazio sućut.
Beroš: Nužno je da se svi punoljetni građani cijepe booster dozom
Ministar Vili Beroš rekao je kako je broj oboljelih od koronavirusa u svijetu premašio 263 milijuna, a broj umrlih veći je od 5, milijuna.
– Udio novozaraženih u broju testiranih je u zadnja 24 sata je 38, 35 posto. U odnosu na tjedan ranije riječ je o padu novooboljelih od 14,5 posto, rekao je Beroš dodajući da imamo i blagi pad broja hospitaliziranih.
Na respiratoru je 311 osoba. U posljednja 24 sata na respirator je stavljeno 30 osoba od kojih 24 nisu cijepljene niti jednom dozom.
– Unatoč trendu blagog smanjenja broja novooboljelih i dalje traje pritisak na popunjenost kapaciteta bolnice. Najteže je na sjeverozapadu Hrvatske, OB Zabok i OB Varaždin, ŽB Čakovec te OB Koprivnica, gdje se zbog teške situacije vrši mobilizacija medicinskih sestara i posudba respiratora. Ministarstvo zdravstva imenovalo je ekspertni tim koji je na raspolaganju upravama bolnica s velikim brojem COVID pacijenata kako bi se poboljšala organizacijska struktura i proces liječenja.
Trenutni postotak cijepljenih odraslih iznosi 64,5 posto. S dodatnom booster dozom cijepljeno je 209.937 osoba.
Od uvođenja COVID potvrda u zdravstvu i državnim i javnim službama obavljeno je 407.009 testova od kojih je 7216 potvrđeno pozitivnima.
– To znači da su COVID potvrde spriječile daljnju zarazu za više od 36.000 ljudi što bi posljedično dovelo do gotovo 400 hospitaliziranih i oko 100 preminulih. Navedene brojke dodatno potvrđuju utemeljenost i učinkovitost potvrda, rekao je Beroš.
HZJZ je objavio dodatne preporuke o primjeni booster doze.
– Nužno je da se svi punoljetni građani kojima je prošlo više od šest mjeseci od završetka primarnog cijepljenja, cijepe s trećom dozom. Booster doza osobito je važna za korisnike i zaposlene u domovima za starije i odrasle osobe s invaliditetom, sve u dobi od 65 i više godina, sve u dobi od 18 i više godina koji dijele kućanstvo s imunokompromitiranim osobama, za sve starije od 18 koji boluju od kroničnih bolesti, rekao je Beroš.
– Znanstvenici su otkrili novu omikron-varijantu koronavirusa. Ista se smatra potencijalno opasnijom jer ima dvostruko više mutacija od delta-varijante, njih više od 30 na šiljak proteinu. Stručnjaci naglašavaju da cjepiva i dalje pružaju visoku razinu zaštite od teške kliničke slike koja dovodi do hospitalizacija i smrti.
– U okolnostima dugotrajne epidemije osobito raduje napredak strateških projekata ove Vlade. Izradom studija izvodljivosti ovaj tjedan dovršena je faza projekta izgradnje Nacionalne dječje bolnice u Zagrebu financirane sredstvima EU.
Bolnički sustav nastavlja raditi pod znatnim opterećenjem, rekao je Beroš.
– Uslijed velikog broja novozaraženih smještaj za COVID pacijente se sukcesivno povećava, u mjesec dana broj kreveta se povećao 2253 na 3580, što je u ovom trenutku dostatno. Broj hospitaliziranih u istom razdoblju narastao je za 85 posto. Začarani krug novozaraženih, hospitaliziranih i preminulih možemo prekinuti poštivanjem mjera i cijepljenjem. Uvođenjem COVID-potvrda spriječena je daljnja zaraze populacije veličine grada Samobora. Sve još uvijek nije dostatno u kontekstu nove varijante virusa koja je po mišljenju stručnjaka potekla iz bazena necijepljenih. Interes za cijepljenje je kontinuiran, ali je potrebno ubrzati ostvarenje obuhvata cijepljenih na nacionalnoj razini kakav je ostvario Zagreb, rekao je Beroš.
– Pozivam građane koji i dalje negiraju učinkovitost cijepljenja i epidemioloških mjera da slušaju i slijede svoje cijepljene sugrađane, autoritete medicinske struke, epidemiologe, imunologe. Vlada je osigurala dovoljno cjepiva kako bi se kolektivno zaštitili. Cijepljenje i epidemiološke mjere najbolja su brana i postojećim i novim varijantama virusa. To je jedini put povratka normalnom životu te zdravstvenom i ekonomskom prosperitetu, zaključio je Beroš.
Ljetnim vrućinama bliži se kraj uz izraženu promjenu vremena koja će zahvatiti naše krajeve u drugom dijelu tjedna. Temperatura će se u nekim krajevima osjetno sniziti, osobito u unutrašnjosti, a kiša će zahvatiti cijelu zemlju, mjestimice i u obliku izraženih pljuskova s grmljavinom.
Promjenu vremena donosi hladna fronta koja se približava sa zapada, zajedno s većom količinom vlažnog i nestabilnog zraka.
U srijedu će se u zavjetrini Alpa na fronti formirati plitka ciklona koja će se iz područja sjeverne Italije premještati prema jugoistoku, dok će se frontalni sustav idućih dana polako premještati na istok, objavio je DHMZ.
Prvi val nestabilnog zraka očekuje se već u drugom dijelu srijede, ponajprije na sjevernom Jadranu, te u prvom dijelu četvrtka.
Lokalno su moguća grmljavinska nevremena praćena jakim i olujnim udarima vjetra te tučom, a na moru nije isključena ni pojava pijavica. Jači pljuskovi i grmljavina praćeni olujnim udarima vjetra mjestimice su mogući i u unutrašnjosti zemlje.
Drugi val stiže s četvrtka na petak, kada će se ciklona premještati dalje prema jugoistoku. Tada raste vjerojatnost za izraženije pljuskove i grmljavinska nevremena i u Dalmaciji. Do subote će pasti obilna kiša, posebice na zapadu zemlje lokalno može biti i više od 100 mm.
Prognozirane oborine neće bitno utjecati na vodostaje rijeka, ali lokalno obilnije oborine u kratkom vremenu, osobito na vrlo suhom tlu nakon dugotrajnih vrućina te posebice na opožarenim površinama, mogu zbog smanjene mogućnosti upijanja vode dovesti do pojave izraženijeg površinskog otjecanja i pojave bujičnih i urbanih poplava.
S prolaskom hladne fronte stiže i osjetno zahladnjenje. U unutrašnjosti će dnevna temperatura ponegdje biti i za 10 do 15 °C niža nego proteklih dana. Na Jadranu će promjena biti manje izražena, ali će donijeti kraj vrućinama i ugodnije temperaturne prilike.
Pratiti upozorenja i prognoze te postupati prema preporukama nadležnih službi
Na snazi su upozorenja za grmljavinsko nevrijeme.
“Građane pozivamo na oprez i podsjećamo da se nijedna razina upozorenja ne smije podcijeniti. Preporučujemo redovito praćenje prognoza i upozorenja na mrežnoj stranici meteo.hr, gdje ih prognostičari DHMZ-a ažuriraju prema razvoju vremenske situacije. Postupajte prema uputama nadležnih službi i svoje aktivnosti prilagodite vremenskim uvjetima”, kazali su iz DHMZ-a.
Ministarstvo unutarnjih poslova raspisalo je natječaj za nabavu 40 fiksnih radara i 120 kućišta kojima proširuje sustav nadzora brzine, a novi uređaji bilježit će i vožnju u nepropisnom smjeru te pretjecanje preko pune crte.
Natječaj procijenjene vrijednosti 2,725 milijuna eura bez PDV-a objavljen je u utorak na Elektroničkom oglasniku javne nabave.
Kućišta će biti postavljena na više lokacija nego što ima uređaja, a tehničari će radare povremeno premještati među njima, pa će dio kućišta u svakom trenutku biti prazan.
Mjesta ugradnje odredit će ministarstvo, i to postupno tijekom dvogodišnjeg sporazuma, a podatke o lokacijama dobit će samo odabrani dobavljač. Sustav je predviđen za ugradnju na najviše 120 lokacija u županijama koje odredi MUP, a te se lokacije smatraju podacima ograničenog pristupa, stoji u natječajnoj dokumentaciji.
Svaki radar istodobno će mjeriti brzinu na najmanje tri prometne trake i „hvatati“ vozila u oba smjera, i ona koja mu prilaze i ona koja se udaljavaju.
Prema tehničkim specifikacijama, mora raditi i danju i noću te u uvjetima smanjene vidljivosti, uz infracrveno osvjetljenje koje ne zasljepljuje vozače. Također mora moći očitavati registarske oznake za sve članice Europske unije te za niz drugih zemalja, među kojima su Švicarska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Turska, Ukrajina i Rusija.
Prikupljeni podaci s fotografijom prekršaja, lokacijom, prometnom trakom, smjerom kretanja i izmjerenom brzinom prenosit će se u informacijski sustav MUP-a, a sama nabava provodi se u sklopu projekta Unapređenja i modernizacije rada prometne policije.
Uz same uređaje, dobavljač će morati provesti i obuku za najmanje 70 policijskih službenika i 20 tehničkih djelatnika, o svom trošku, kao dio isporuke po načelu ključ u ruke. Za isporučeni sustav mora dati jamstvo od najmanje 24 mjeseca, a rok za dostavu ponuda je 9. listopada.
Riječ je o okvirnom sporazumu na dvije godine s jednim dobavljačem, što znači da će MUP s odabranom tvrtkom sklapati pojedinačne ugovore po potrebi, umjesto da za svaku isporuku raspisuje novi natječaj. Dobavljač će robu morati isporučiti u roku od 120 dana od sklapanja ugovora te je u dodatnih 60 dana instalirati.
U školskoj godini 2026./2027. osnovne škole pohađat će oko 296.500 učenika, među kojima je oko 36.300 prvašića, dok će srednje škole pohađati oko 147.000 učenika, odgovorilo je na upit Hini Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih.
Od ukupno 38.735 učenika koji su u ljetnom i jesenskom upisnom roku upisali srednju školu, njih 27.331 odnosno 70,2 posto upisalo je strukovne škole, 10.698 učenika odnosno 28 posto gimnazije, a 706 učenika odnosno 1,8 posto glazbene i plesne škole.
Učenici koji nisu potvrdili upis u školu u kojoj su ostvarili pravo upisa mogu se upisati u srednju školu u kojoj je ostalo slobodnih mjesta u naknadnom upisnom roku koji traje od 3. do 30. rujna.
Ministarstvo zasad raspolaže privremenim podacima prema kojima je prve razrede osnovne škole upisalo oko 36.300 učenika. Prošle školske godine bilo ih je 36.475. Konačni podatci bit će dostupni nakon što se od 1. rujna učenici prvih razreda upišu u bazu e-Matica, kada se u bazi otvara nova školska godina.
Nastavlja se program cjelodnevne škole
Eksperimentalni program “Osnovna škola kao cjelodnevna škola: Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja” nastavlja se i ove školske godine u 62 osnovne škole. U prošloj školskoj godini programom je bilo obuhvaćeno 11.963 učenika.
Škole obuhvaćene programom dograđene su i opremljene, a učenicima su besplatni izvannastavni i izvanškolski programi, nastavni materijali, terenska nastava i prehrana, odnosno do tri obroka dnevno. Unutar školskog dana organizira se i rekreacijska stanka za sve učenike.
Ministarstvo navodi i da djelatnici škola obuhvaćenih programom imaju redovita stručna usavršavanja koja provodi Agencija za odgoj i obrazovanje u suradnji s Ministarstvom, dok škole kroz program “Malih darovnica” ostvaruju partnerstva s drugim školama radi razmjene iskustava i primjera dobre prakse.
Praćenje i vrednovanje programa od početka njegove primjene kontinuirano provodi Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO).
Modularna nastava u školskoj godini 2026./2027. provodit će se u prvim i drugim razredima srednjih strukovnih škola, a od nove školske godine uvode se i nova strukovna zanimanja, među kojima su kućni majstor – domar, arborist, tehničar prometne logistike, drvno-ekološki tehničar, arhivski tehničar te tehničar za inteligentne transportne sustave u cestovnom prometu.
Mobilni timovi i dalje će pružati potporu školama u provedbi modularne nastave. Za potrebe nastave izrađeni su novi udžbenici za općeobrazovne predmete i strukovne module, dok je objavljeno više od 2500 drugih obrazovnih materijala koji pokrivaju sve strukovne module. Materijali su besplatni i javno dostupni učenicima i nastavnicima, naglasili su iz Ministarstva.
Nacionalni ispiti i državna matura bez većih promjena
Ravnatelj NCVVC Vinko Filipović rekao je da ove školske godine neće biti većih promjena u provedbi nacionalnih ispita, uz jednu novost. “Po prvi put provest ćemo nacionalne ispite za učenike četvrtih razreda u 62 eksperimentalne škole”, rekao je Filipović.
U tim će se školama provoditi ispiti iz novih predmeta društvo i zajednica i prirodoslovlje, umjesto dosadašnjeg ispita iz prirode i društva.
Nacionalni ispiti iz hrvatskog jezika, matematike te prirode i društva za učenike četvrtih razreda održavat će se od 1. do 5. ožujka, dok će se ispiti za učenike osmih razreda provoditi od 8. do 24. ožujka. Osmih razreda prvi će pisati hrvatski jezik, nakon čega slijede matematika, prvi strani jezik, geografija, fizika, biologija, kemija i povijest.
Filipović ističe da za nacionalne ispite nisu potrebne posebne pripreme jer je njihov cilj utvrditi realno stanje i trajno stečena znanja učenika na kraju obrazovnog ciklusa. “Nisu nužne posebne pripreme, jer je cilj nacionalnih ispita utvrditi realno stanje i trajno stečena znanja”, poručio je.
Nacionalni ispiti prvi su put eksperimentalno provedeni u školskoj godini 2021./2022. u 81 školi, a danas se provode za sve učenike četvrtih razreda već tri školske godine te za učenike osmih razreda četiri godine.
U odnosu na prošlu školsku godinu nema promjena ni u provedbi državne mature, a zasad nisu planirane ni promjene u organizaciji i provedbi ispita.
Filipović je ocijenio da su škole i ispitni centri posljednjih nekoliko godina “besprijekorno odradili” provedbu državne mature, zbog čega se trenutačno ne planiraju promjene.
Učenicima koji tijekom školovanja nisu imali kontinuitet učenja preporučio je da s intenzivnijim pripremama počnu već početkom nove školske godine, a ne nekoliko dana ili tjedana prije početka ispita.
Prvi rok državne mature održat će se od 1. do 25. lipnja 2027. godine, a drugi rok od 18. kolovoza do 3. rujna.
Novi Pravilnik o polaganju državne mature, koji je donesen krajem svibnja, donio je i određene promjene u provedbi ispita. Među njima je ublažavanje sankcija za posjedovanje mobitela tijekom ispita. Učeniku kojem se tijekom ispita pronađe mobitel više se neće poništavati svi položeni i preostali ispiti, nego samo ispit na kojem je utvrđen prekršaj.
Pravilnikom su, među ostalim, preciznije uređene kategorije pristupnika, prava učenika pripadnika nacionalnih manjina te organizacija provedbe ispita u školama i ispitnim centrima.
Vraća se drugi dio zimskih praznika
Nastavna godina 2026./2027. počinje 7. rujna 2026., a završava 15. lipnja 2027. godine, odnosno 21. svibnja za učenike završnih razreda srednje škole. Prvo polugodište traje do 23. prosinca, a drugo počinje 7. siječnja 2027. godine.
Najveća promjena u rasporedu odmora učenika jest povratak drugog dijela zimskih praznika. Prvi dio zimskog odmora trajat će od 24. prosinca do 5. siječnja, dok će drugi dio početi 22. veljače i završiti 26. veljače 2027. godine. Nastava nakon toga ponovno počinje 1. ožujka.
Proljetni odmor trajat će od 25. ožujka do 2. travnja, a nastava će ponovno početi 5. travnja. Ljetni odmor počinje 16. lipnja 2027. godine.
MASLENICA – ZRMANJA – NOVIGRADSKO MORE / Zrmanja Triple Challenge 6.0. privlači natjecatelje, a najbolje očekuju vrijedne nagrade
ZADRANKE NA SVJETSKOJ SCENI / Mlade nositeljice crnog pojasa iz TK Ultima nastupaju na Croatia G1 Poomsae Open turniru
Mobilne ambulante i ljekarna približavaju zdravstvenu skrb stanovnicima ruralnih područja i otoka
JEDINI IZ RH / Zadar u užem izboru za titulu Europske prijestolnice turizma 2027.!
JESEN PRED VRATIMA / Još danas do 33 °C, a zatim pljuskovi, grmljavina i osjetan pad temperature
SUBOTNJA ŠPICA
Što je Ozempic? Ovo mu je prava svrha, moguće nuspojave i dostupnost lijeka u Hrvatskoj
PROGNOZA / Toplinski val ne popušta, temperature će ići do 35 stupnjeva: Evo kad tome dolazi kraj
Horoskop za 5. rujna 2026.
Liječnik otkrio pet stvari koje nikad neće imati u svom domu – i to s dobrim razlogom!
ROCK 6 OFF TOUR U ZADRU: Doživite novu generaciju domaće alternativne scene!
VIDEO / Jure Brkljača predstavlja ”Šapni mi”, spot je vani, a novi studijski album stiže za njegov rođendan!
VIDEO / Kuhari odabrali osam europskih gradova s najboljom hranom
VIDEO / Jure Brkljača premijerno na Festivalu šansone u Šibeniku s pjemom ”Šapni mi”
VIDEO / Jasna Zlokić i Jakov Jozinović u duetu koji će obilježiti godinu – Ljudi poput nas
-
Svijet2 tjedna prijePRIJELOMNI TRENUTAK / Odobren lijek za rak gušterače!
-
magazin1 tjedan prijeLjubavni horoskop za rujan 2026.: Bikovima počinje ozbiljna romansa, Vage moraju donijeti odluku
-
magazin2 tjedna prijeHoroskop za 28. kolovoza 2026.
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 tjedna prijeZadarska županija nastavlja rušiti rekorde: u deset godina broj zaposlenih porastao 34, a nezaposlenih se smanjio za 63 posto