Connect with us

Hrvatska

HZZJ: Povećava se broj testnih mjesta! Testiranja i kod zubara i ljekarnika

Objavljeno

-

Zbog proširenja upotrebe COVID potvrde od 15. studenoga Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavio je da se pristupa povećanju broja testnih mjesta kako bi se poboljšala dostupnost testiranja za sve osobe na čitavom teritoriju Republike Hrvatske.

Tko može testirati?

– Osim testnih mjesta koja već sada postoje i na listi su Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), testirati može svaki zdravstveni djelatnik uključujući i one čija je osnovna uloga u sustavu zdravstva primarno usmjerena drugim područjima poput farmaceuta, farmaceutskih tehničara i doktora dentalne medicine, navode u HZJZ-u.

Primarna zdravstvena zaštita:

HZZO će centralno omogućiti svim zaposlenicima ljekarni i svim pružateljima primarne zdravstvene zaštite da HZZO-u prijavljuju testiranja koja provode bez ikakve predradnje (bez prethodne prijave HZZO-u). Uvjet je pametna kartica HZZO-a i najmanje jedan zaposleni zdravstveni djelatnik, a bez prethodne suglasnosti ili prethodne prijave HZZO-u ili Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ). 

Specijalističko-konzilijarna zdravstvena zaštita, bolnička zdravstvena zaštitu i privatni sektor:

Za specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu, bolničku zdravstvenu zaštitu i privatni sektor uvjet je pametna kartica HZZO-a i najmanja jedan zaposleni zdravstveni djelatnik te prethodna najava korištenja pristupa HZZO-u na e-adresu: covid_izvjestaj@hzzo.hr. Ne provodi se prethodna prijava testnog mjesta HZJZ-u.

Kvaliteta zdravstvene zaštite:

HZZO će upute za upis pojedinačnih testiranja u platformu i izdavanje COVID potvrda objaviti na www.hzzo.hr stranici. HZZO će pratiti prijavu pojedinačnih rezultata testiranja po ustanovama, ugovoru s HZZO-om kao i osobama čije pametne kartice su korištena za ovu svrhu. Testiranje se izvodi prema uputama proizvođača brzog antigenskog testa, te odgovorna osoba na svakom testom mjestu treba osigurati da su svi koji provode testiranje osposobljeni za izvođenje ovih testiranja odnosno upoznati sa sadržajem uputa proizvođača kao i s ovim uputama.

Testovi:

Za ovu svrhu trebaju se koristiti isključivo testovi koji su navedeni na zadnjem odobrenom Zajedničkom popisumeđunarodno priznatih brzih antigenskih testova (https://www.hzjz.hr/priopcenja-mediji/zajednicki-popis-medunarodno-priznatih-brzih-antigenskihtestova/). Lista se redovito ažurira i uvijek treba provjeriti dali se test nalazi na zadnjoj odobrenoj listi. 

Testove koji su na navedem popisu ne treba validirati. Antigenski testovi koji koriste slinu kao uzorak nisu prihvatljivi za izdavanje COVID potvrda zbog čega se na nalaze na Zajedničkom popisu.

Prostorni uvjeti:

Uzorkovanje bi se trebalo izvoditi na otvorenom kad god uvjeti to dozvoljavaju, uz moguće prilagodbe primjerice kroz prozor, po principu „drive-in“ i sl. Ako je uzorkovanje u zatvorenom, onda u tim prostorijama, osim uključenih u testiranje, nitko drugi ne bi trebao boraviti, odnosno te prostorije bi trebale biti samo za namjenu testiranja. Ako nema raspoložive posebne prostorije, testiranje se može organizirati kroz rad u određivanjem radnom vremenu u kojem će se provoditi  samo testiranja uz naknadno odgovarajuće čišćenje/dezinfekciju.

Prostorije moraju biti dobro ventilirane i u njima se redovito trebaju čistiti plohe na kojima se izvode testovi odgovarajućim dezinficijensima za površine. Plohe stolova i stolice koje se tamo koriste, trebalo bi brisati 70% alkoholom ili 0,1%, odnosno 1% otopinom natrijevog-hipoklorita (varikine) nakon uzorkovanja. Moraju biti od materijala koji ne upija, odnosno ne smiju biti od tkanina i koji ne mijenja svojstva zbog korištenja dezinficijensa. Dezinficijens se u pravilu drži u sprej-bočicama.

Osoba koja uzorkuje mora koristiti osobna zaštitna sredstva koja uključuju pregaču, rukavice, kiruršku/medicinsku masku i vizir. Rukavice se između svakog uzorkovanja dezinficiraju.

Osoba kojoj se uzima uzorak, cijelo vrijeme nosi masku, a tijekom uzorkovanja masku spušta s nosa tako da joj maska prekriva usta.

U pravilu se u pakiranju testova za antigensko testiranje nalaze sterilni odgovarajući štapići za uzimanje obriska nazofarinksa ili ako je test namijenjen za nos, onda odgovarajući štapić za nos. Ako je isti test namijenjen za obrisak nazofarinksa i obrisak nosa, u ovoj svrsi prednost se daje obrisku nosa.

Izvođenje testova treba se provoditi na sobnoj temperaturi i uobičajenom udjelu vlage u uredskim prostorima, a nikako na nižim temperaturama i visokom udjelu vlage jer postoji mogućnost lažno pozitivnog nalaza ako se testiranja izvode u neodgovarajućim uvjetima.

Potrebno je:

• odgovarajući vodootporni flomaster za označavanje uzoraka

• vreća za odlaganje infektivnog otpada, kontejner i po potrebi organizirano sakupljanje takvog otpada; korišteni testovi se ne čuvaju već se bacaju

• štoperica za mjerenje vremena trajanja testa koje u pravilu iznosi od nanošenja uzorka na pločicu 10-30 minuta (provjeriti u uputi proizvođača testa).

Postupanje s rezultatom testa:

Sva provedena testiranja, neovisno o rezultatu se unose na platformu testiranih. Ako nije moguće interpretirati rezultat, testiranje je potrebno ponoviti. 

Interpretacija pozitivnog nalaza varira ovisno o prevalenciji bolesti u populaciji. Trenutno je prevalencija visoka te se pozitivan nalaz u osobe sa simptomima može smatrati i potvrdom bolesti. U slučaju niske prevalencije, pouzdanost testova može varirati.

Pozitivna osoba upućuje se svom liječniku obiteljske medicine radi otvaranja izolacije. Informacije o pozitivnoj osobi (osobni podaci pozitivne osobe, kontakt telefon ili e-mail adresa) javljaju se službi za epidemiologiju nadležnog zavoda za javno zdravstvo županije odnosno grada Zagreba radi praćenja kontakata.

U slučaju testiranja za potrebe poslodavca, informacije o rezultatima testovamogu se dostavljati poslodavcu sukladno dogovorenoj proceduri između poslodavca i testnog mjesta. 

Testiranje kod poslodavca:

Moguće je organizirati testiranje kod poslodavca pri čemu rezultati testiranja ne služe za izdavanje COVID potvrde nego isključivo da se omogući osobama s negativnim testom pristup na radno mjesto odnosno u prostorije poslodavca, dok se s osobama s pozitivnim testom postupa kako je ranije navedeno.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Hrvatska

Zoran Milanović: Narod može krivo izabrati, ja sam dokaz

Objavljeno

-

By

foto: Ured predsjednika

Predsjednik Republike Zoran Milanović sudjelovao je na svečanoj sjednici Županijske skupštine Šibensko-kninske županije u prigodi obilježavanja Dana Šibensko-kninske županije. Nakon sjednice odgovarao je na pitanja novinara. Ponovno je uputio oštre riječi na račun ministra obrane Marija Banožića.

Najprije se osvrnuo na izjavu ministra o brigadiru Ivanu Selaku.

“To je rekao? Morao bih vidjeti što je taj bijednik i lopov rekao. Što? Selak je jedan od nekoliko ljudi koji su preletjeli s avionom na hrvatsku stranu. Samo ih je nekoliko. Bio sam premijer, sad sam predsjednik. Valjda bih imao neke informacije o tome i naša vojska bi imala i tako bi ga tretirali, tog Selaka. Za to ne znam, a nisam isplazio iz neke lokve kao Banožić jučer. Ne znam to, nijedna služba to ne zna. Je li to kleveta? On kleveće čovjeka koji je riskirao svoj žviot 1992. Jel’ razumijete koliko je to nizak oblik života?”, kaže predsjednik na pitanje o Banožićevoj izjavi o brigadiru Selaku.

Predsjednik kaže i kako DORH treba reći je li dopušteno ponašati se kao Banožić. “Ako je, da krenemo svi krasti. Ako ovo nije kažnjivo i ako nije sve jasno jedan kroz jedan, onda ćemo morati svi krenuti ponovno u školu… I Plenković nakon toga zove glavnu državnu odvjetnicu, jučer je bio lud dan, da joj kaže da ne dira njegovog čovjeka. Kako drugačije da protumačim njegovo ničim iznuđeno priznanje”, govori predsjednik dodajući kako je njegova riječ samo njegova riječ. “Ili je možda zaista kod njega strah da je taj lopov sljedeći, to je kriminalac. Pitao sam i pitat ću svaki dan, dok mi DORH ne kaže da je to u redu, da je Banožić u redu, da se jedan ministar treba tako ponašati”, kaže.

Ustavni sud

“To nije jedina ludost koja se jučer dogodila. Ti ljudi koji nisu izabrani iz naroda. Narod može krivo izabrati, ja sam dokaz, ali izabrali su. Ti ljudi su inicijativu za promjenu Ustava… to je ustavni udar. Ja razmatram svoje opcije jer na njihov moral i poštenje ne mogu računati. Prešli su crtu. Računao sam da će zabraniti referendum za izmjenu zakona, ali dirati se u pravo naroda… 400 tisuća potpisa i to zabraniti. Ja sam taj dio Ustava 2010. proveo kroz svoje ruke. … Ti ustavni suci nisu nikakvi autoriteti, ali da su profesori s Harvarda, to nije zakonito. Ja nisam obožavatelj referenduma, to može biti opasno, većina može ukinuti pravo manjini. Ali ovdje se ne radi o tome. Pazite dokle ta paranoja ide, ispalo bi da je Plenković bio u krivu. Neka se stide što rade ovoj državi”, kaže Milanović.

Predsjednika su pitali i o izjavama šefa Reformista Radimira Čačića koji je rekao da Predsjednik ne može od DORH-a tražiti da istražuje ministra Banožića, ali da može prijaviti ako sumnja da je počinjeno kazneno djelo te da je to u zakonu navedeno kao obveza. Čačić je rekao i kako bi se predsjednikove izjave mogle smatrati miješanjem u rad DORH-a.

“On je arhitekt i menadžer, on te stvari ne razumije najbolje. Ja tu ne mogu ništa. Vi imate Sabor koji je Plenković pokupovao. On može smijeniti Hrvoj Šipek, ja ne mogu. Ja mogu reći bilo što. Rekao sam da je Banožić lopov i kriminalac. Temeljem čega sam to rekao? Temeljem iskustva, spoznaje… I on je sam pisao taj dokument”, govori predsjednik dodajući da očekuje da DORH kaže da je to što Banožić radi u redu. Milanović je ponovno pitao zbog čega je Željko Sabo bio u zatvoru godinu dana. “Da ovo je za tamnice. I o tome govori Čačić, za kojeg sam ja bečka škola. Plenković nije prvi puta postrojio te ljude, to je valjda naučio od komunističkih menotra i UDBA-e. Jesam li ja zvao sve Ustavnog suda da na njih utječem po pitanju ove odluke? Jesam li ikad to radio? Nisam. Hoću li? Neću. Ti ljudi su opasni za pravni poredak ove zemlje. To je razlog za građanski neposluh. Je li ovo huškanje? To je samo vapaj, ništa drugo”, kaže predsjednik.

“Šef tajne službe je postao predsjednik Vrhovnog suda. U kojoj zemlji to ima osim u Rusiji? Ti ljudi su uzurpatori. Njega nitko nikad ni za što nije birao.”

Milanović kaže da je ovo situacija “kao da vam netko uzme dijete bez razloga”. “Ne može. Zabranjeno”

“Imam druge opcije. Neka strepe. Pravda dolazi”, kaže.

Isprika Selaku

Na pitanje treba li se Banožić ispričati Selaku kaže: “Taj bijedni barski puž je to rekao da bi se prestalo pričati o njegovom kaznenom djelu od prije dvije godine. Selak se zna sam braniti. On je pilot, to je poseban soj ljudi. To što je on napravio, taj bijednik iz lokve neće napraviti za svojih sto života”, govori predsjednik ponovno postavljajući pitanje: “Što radi DORH?”

“Ja Selaka ne poznam. Ne mogu razgovarati ni sa svakim generalom niti trebam. Uvjeren sam da je odlikovan. Još jedna prljava teza, da je Selak pregovarao o remontu aviona u Ukrajini. On je brigadir, s kim bi on pregovarao. Inače, taj remont je plaććen 10 milijuna dolara. Toliko košta jedan kotač novog aviona”, govori predsjednik.

“30 godina je prošlo od rata i mi i dalje trpimo lopovluk tih prvoboraca lopovluka”, kaže.

Na pitanje kako komentira odlazak Hrvoja Zekanovića sa sjednice, Milanović kaže da Zekanović sve što radi radi za novac. “On je dvorska luda, to radi za novac. A može bit popularniji među ženama, to mu je očito bitno. Ne znam zašto privlači pažnju. Pitajte ga što on meni zamjera? Borbu za prava Hrvata u BiH? Što on meni zamjera, to pitajte tog zekana i dajte mu vreću šargarepe”, kaže.

Na pitanje o pomilovanju, kaže da bi se Plenović trebao ispričati generalima i pred njima raditi sklekove, ako može napraviti ijedan, jer je insinuirao to što je insinuirao. “On će te ljude nazivati udbašima. On je udbaš iz udbaške familije. … U ovoj zemlji ništa nije normalno, ništa. Na čelu s Ustavnim sudom koji treba ukinuti. To je ceterum censeo, znate što je to, iz klasičnih govora”, završio je predsjednik.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Treba li se bojati nestašice hrane? Evo što kažu u Ministarstvu…

Objavljeno

-

By

Nakon medijskih napisa i, uz ostalo, pomale katastrofične najave predsjednika Srbije Aleksandra Vučića kako se na globalnom planu mogu očekivati velike nestašice hrane, hrvatski ekonomisti umiruju javnost tvrdeći da situacija ipak nije tako dramatična. N1 televizija poslala je upit i Ministarstvu poljoprivrede.

Njihov odgovor prenosimo u cijelosti:

“Robne rezerve RH dostatne su, uz racionalno trošenje, za 60 dana opskrbe stanovništva Hrvatske. S obzirom na situaciju, Vlada RH je donijela odluku o izvanrednoj dodatnoj nabavi strateških roba u vrijednosti 595 milijuna kuna, pri čemu je procijenjeno da je neophodna nabava kukuruza, pšenice, svinjskog i pilećeg mesa, sjemenskog kukuruza i pšenice te ulja i mlijeka.

Sukladno Zakonu o strateškim robnim rezervama, robne zalihe čine osnovni poljoprivredni, prehrambeni i neprehrambeni proizvodi koji su nužno potrebni za život ljudi, naftni derivati te materijali i sirovine potrebni za proizvodnju, a popis robe koja može činiti robne zalihe iz stavka 1. ovoga članka u prilogu je Zakona i predstavlja njegov sastavni dio.

Robne zalihe Republike Hrvatske su u procesu obnavljanja te su u nadležnosti Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja”, odgovorili su iz Ministarstva poljoprivrede na upit N1 televizije.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Povlači se sve više proizvoda: Tko provodi kontrolu i što kupci mogu napraviti?

Objavljeno

-

By

Keksi, sladoled, orašasti plodovi, riba… S polica trgovina povlače se razni proizvodi, a često čitamo da je razlog opoziva prisutnost etilen oksida. Provjerili smo o čemu je točno riječ, tko i kako provodi kontrolu te kakva su prava potrošača koji plate neki proizvod, a onda ga moraju baciti.

Što je etilen oksid?

Kako nam je objasnio prof. dr. Aleksandar Mešić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, etilen oksid obično koriste DDS službe, sanitarni inženjeri i uglavnom se koristi u dezinfekciji. Može se koristiti i za dezinfekciju plastenika, ali ne bi smio završiti na hrani.

“Etilen oksid se može dodavati hrani kao vrsta konzervansa, ali ne bi smio biti sastojak hrane jer može biti kancorogen”, kazao je profesor Mešić za N1.

Ipak, dodaje da ako gleda s pozitivne strane, dobro je što se otkriva prisutnost etilen oksida u namirnicama jer to znači da inspekcije rade svoj posao i provode nadzor.

“Bilo koja tvar za koju postoji rizik da može izazvati posljedice za zdravlje, mora se povući. Moraju se u obzir uzeti svi aspekti, mora se gledati i na starije osobe, bolesne, trudnice i druge skupine”, rekao je profesor Mešić, pojašnjavajući da se ne može uzeti u obzir samo djelovanje tvari na zdrave mlade osobe.

“Tvari za koje se procijeni da mogu imati rizik za zdravlje se povlače”, naglasio je.

Istaknuo je da neke tvari mogu biti prisutne u samo jako malim količinama, a ako se prijeđe ta granicu, onda mogu izazvati neke ozbiljne posljedice. Komentirao je i zašto se mogu povući proizvodi koji sadrže etilen oksid.

“Najčešće se radi o kanecerogenosti ili mutagenosti”, rekao je Mešić i dodao da se zabranjuje sve više pesticida koji se koriste za zaštitu bilja.

Tko provodi kontrolu?

“Sanitarna i veterinarska inspekcija Državnog inspektorata nadležne su za kontrolu zdravstvene ispravnosti hrane koja se uvozi iz trećih zemalja. Službene kontrole prilikom uvoza hrane iz trećih zemalja provode u skladu s EU propisima o pojačanim službenim kontrolama na uvozu za hranu koja se smatra visokorizičnom, a za ostalu hranu učestalost identifikacijskih i fizičkih pregleda provodi se sukladno nacionalnim odrednicama države članice”, rekli su nam iz Državnog inspektorata.

“Prilikom uvoza hrane iz trećih zemalja obavlja se uvijek provjera dokumentacije svake pošiljke, a ovisno o rizičnosti hrane koja se uvozi, određenom učestalošću vrše se i uzorkovanja pošiljaka prije stavljanja na tržište i to na unaprijed određene parametre. Ako se ispitivanjem u službenom laboratoriju utvrdi nesukladnost – takve pošiljke hrane se obijaju za uvoz. Odbijene pošiljke hrane prijavljuju se kroz Sustav brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje (RASFF sustav) koji uz obavijesti s unutarnjeg tržišta zaprima sve obavijesti o proizvodima koji su odbijeni za uvoz iz trećih zemalja”, dodaju.

Državni inspektorat također naglašava da se pod uvozom hrane ne smatra unos hrane iz neke od članica Europske unije (EU).

Iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) su nam pojasnili da u slučaju “nesukladnosti određenih proizvoda poduzimaju se mjere koje mogu biti ograničavanje ili zabrana stavljanja na tržište takvog proizvoda, nalaganje povrata u državu članicu iz koje su otpremljene, povlačenje, uklanjanja proizvoda s tržišta RH, uništenje ili prema potrebi upotrebu proizvoda u druge svrhe od one za koju je prvotno bila namijenjena”.

Provodi li se kontrola prije nego proizvod dođe u trgovinu?

HAPIH navodi da se kontrola proizvoda radi na graničnim postajama, njih sedam, odnosno prije nego što proizvodi dođu u trgovine. No, neki proizvodi ipak završe na policama trgovina, građani ih kupe, a tek onda stigne obavijest o povlačenju tog proizvoda.

Iz Državnog inspektorata dodaju da odgovornost za zdravstvenu ispravnost hrane imaju i subjekti u poslovanju s hranom (SPH) koji hranu proizvode, odnosno stavljaju na tržište. Službene kontrole vrše i nadležne inspekcije Državnog inspektorata – sanitarna i veterinarska inspekcija, te poljoprivredna inspekcija koja je nadležna za kontrolu kvalitete hrane.

“Poljoprivredna inspekcija Državnog inspektorata redovito provodi nadzore utvrđivanja kvalitete i označavanja hrane. Kontrole se provode i prema zaprimljenim predstavkama građana. U slučaju da se na bilo koji način utvrdi nesukladnost proizvoda koji je već na tržištu, pokreće se postupak opoziva proizvoda s tržišta koji uključuje i obavješćivanje kupaca. Nadležne inspekcije DIRH-a prate povlačenje i opoziv hrane što podrazumijeva i kontrolu u maloprodajnim objektima”, pojasnili su iz Državnog inspektorata za N1.

Opoziv zbog cijanida

Cijanid može biti izuzetno opasan pa je stoga posebno zabrinjavajuće kada pročitamo da se neki prehrambeni proizvodi povlače upravo zbog prisutnosti cijanida. Iz Državnog inspektorata objašnjavaju da jezgre marelice sadrže “prirodno prisutan cijanogeni glikozid (amigdalin), a koji se žvakanjem razgrađuje na cijanovodičnu kiselinu (cijanid)”. Ističu da nije riječ o namjerno dodanim tvarima već o prirodno prisutno spoju.

No, osim u marelicama, cijanid je pronađen i u bademima. HAPIH navodi da su tijekom 2022. godine zaprimili tri obavijesti o proizvodima koji sadrže povećane količine cijanida. Dva proizvoda su od proizvođača iz Njemačke i jedan iz Austrije.

Profesor Mešić ističe da je “cijanid poznati otrov i zato je opasan”. Naglasio je da cijanid nije sredstvo za zaštitu bilja pa stoga nije jasno kako može završiti na prehrambenim proizvodima.

“Njega ne koriste poljoprivredni proizvođači, kao ni etilen oksid”, kazao je Mešić za N1.

Cijanid se može koristiti za izvlačenje ruda, zlata i slično, ali ne i za zaštitu bilja, naglasio je Mešić.

Što građani mogu napraviti?

“Zakonom o zaštiti potrošača uređena je zaštita osnovnih prava potrošača pri kupnji proizvoda”, naveli su kratko iz HAPIH-a. No, što to doista znači za građane koje kupe određeni proizvod, a zatim dobiju obavijest da se taj isti proizvod povlači?

Neke trgovine vraćaju novac kupcima koji vrate u trgovinu proizvod koji se povlači. Pitali smo Državni inspektorat jesu li sve trgovine zakonski dužne vratiti novac kupcima u takvim situacijama.

“U slučaju utvrđene nesukladnosti kupci se obavještavaju putem medija (televizija, Internet), odnosno putem informacija koje se daju u samim objektima u kojem su kupili proizvod, o načinu postupanja s nesukladnim proizvodima. Uobičajena praksa je da trgovine vraćaju novac potrošačima. Sukladno propisima o hrani ne postoji zakonska odredba prema kojoj bi se potrošačima vraćao novac”, rekli su iz Državnog inspektorata za N1.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu