ZADAR / ŽUPANIJA
GRAĐANSKI ODJEL ŽUPANIJSKOG SUDA U ZADRU: “Potrošači nakon konverzije imaju pravo na obeštećenje!”
Županijski sud u Zadru, i to prije odluke Suda EU po predmetu C-567/20, 10. rujna 2021. donio je pravno shvaćanje Građanskog odjela Su-7/2021-14 koje ukratko glasi: „Potrošač ima pravo na restituciju nakon konverzije CHF kredita!“, izvijestila je jutros Udruga Franak.
To znači da se od svih sudaca i sudačkih vijeća na Županijskom sudu u Zadru očekuje da će donositi SVE PRAVOMOĆNE presude iz predmeta s konvertiranim CHF kreditima isključivo u korist potrošača, dodaje se.
“Osim toga, sve je više vijeća i sudaca županijskih sudova koji donose odluke u korist potrošača koji su konvertirali CHF kredite u EURO, i koji ne čekaju pravorijek Suda EU. Time suci šalju jasnu poruku koja nedvojbeno glasi:
„Potrošači koji su konvertirali CHF kredite u EURO kredite imaju pravni interes za tužbe, i imaju pravo na obeštećenje koje im u konverziji nije isplaćeno, niti je to zakonom bilo predviđeno ili propisano!“
Osim o pravnom shvaćanju, možemo izvijestiti još o dvije pravomoćne presude i jednom važnom rješenju iz rujna ove godine.
Počnimo od najsvježije presude. Sudačko vijeće Županijskog suda u Zadru u sastavu Marin Grbić, Katia Hrabrov i Sanja Dujmović, 28. rujna 2021. presudom Gž-1297/20 potvrdilo je pravomoćnost presude Općinskog suda u Sisku kojom je suđeno 75.000 kuna preplaćenih anuiteta i još 3.000 kuna razlike konvertirane glavnice i preostale glavnice u skladu s kolektivnom presudom odnosno ukupno sa zateznim kamatama oko 160.000 kuna za konvertirani kredit OTP banke u iznosu 250.000 kuna (55.000 CHF). Opunomoćena zastupnica tužitelja bila je sisačka odvjetnica Sandra Panjković.
Sudac Županijskog suda u Velikoj Gorici, Vitomir Boić, 13. rujna 2021. presudom Gž-906/2021 potvrdio je pravomoćnost presude Općinskog suda u Bjelovaru (Stalna služba Križevci) kojom je tužiteljici za konvertirani CHF kredit dosudio 74.000 kuna preplaćenih anuiteta, što će sa zateznim kamatama biti oko 150.000 kuna za kredit OTP banke realiziran u iznosu 240.000 kuna (52.000 CHF). Opunomoćeni zastupnik tužiteljice bio je koprivnički odvjetnik
Krunoslav Vuljak.
I zaključno, sudac Županijskog suda u Zadru, Marin Grbić, 16. rujna 2021. rješenjem Gž-1191/20 ukinuo je odbijajuću presudu Općinskog građanskog suda u Zagrebu, u predmetu iz konvertiranog kredita Zagrebačke banke u kojemu je tužitelja zastupala ogulinska odvjetnica Nada Magdić. To znači da se postupak mora ponoviti na prvom stupnju, jer je sutkinja Blaženka Butigan Matić s OGS-a Zagreb pogriješila te je presudila suprotno pravu EU, ali i suprotno hrvatskome pravu, kada je odbila tužbu iz konvertiranog kredita, potpuno pogrešno tumačeći da je time izvršeno obeštećenje na temelju ništetnih ugovornih odredaba iz temeljnog ugovora.
Te dvije presude i rješenje sadrže sljedeća obrazloženja:
Prema pravnom shvaćanju Građanskog odjela Županijskog suda u Zadru od 10. rujna 2021., Su-7/7021 14, potrošač ima pravo na restituciju nakon izvršene konverzije.
Prihvatom konverzije potrošači nisu izgubili pravni interes za utvrđivanje ništetnosti ugovora odnosno djelomične ništetnosti ugovora, kao niti za utvrđivanje zahtjeva za isplatu na temelju ništetnosti.
Potpisivanjem Dodatka ugovora krediti su svedeni na slične kredite s valutnom klauzulom euro, ali pritom nisu izvršene restitucije na temelju ništetnih odredaba o valuti CHF i ništetnoj kamati iz temeljnih CHF ugovora koji su na snazi i nakon konverzije u dijelovima koji nisu izmijenjeni.
Ništetni ugovori ne postaju valjani naknadnom konvalidacijom ništetnih odredaba.
Odluke su utemeljene na shvaćanjima Suda EU iz presude C-118/17, kojom je nedvojbeno utvrđeno da potrošač koji je konvertirao kredit na temelju zakonskih odredaba i dalje ima pravo potraživati ono što je banka nepripadno stekla, ako mu to konverzijom nije vraćeno te na presudi Suda EU C-19/20 kojom je nedvojbeno utvrđeno da potrošač ne bi imao pravo na restituciju samo ukoliko bi dao informirani pristanak na to da se konverzijom odriče obeštećenja, a to se u hrvatskim konverzijama nikada nije dogodilo, niti je bilo zakonom dopušteno tražiti od potrošača bilo kakva odricanja.
Rješenjem iz oglednog postupka Vrhovni sud je utvrdio da i dalje potrošači s konvertiranim kreditima imaju pravni interes utvrđivati ništetnost iz temeljnog ugovora kako bi utvrdili kondemnatorne zahtjeve za isplatu na temelju te ništetnosti.
Zastare potraživanja nema, i to na temelju pravnog shvaćanja Vrhovnog suda od 30.1.2020. te zastara potraživanja počinje teći pravomoćnošću svake pojedine privatne presude kojom je utvrđena ništetnost i iznosi za restituciju.
Unatoč svim pozitivnim vijestima, napominjemo da pravno shvaćanje o pravu na obeštećenje kakvo je donio Građanski odjel Županijskog suda u Zadru još uvijek ne postoji i na Vrhovnom sudu RH. Vrhovni sud zasad ima pravno shvaćanje kojim je utvrđen pravni interes za tužbe s deklaracijama ništetnosti, ali nije još uvijek nedvojbeno utvrđeno i pravo potrošača na obeštećenje nakon konverzije. Vrhovni sud RH vrlo vjerojatno neće takvo pravno shvaćanje donijeti prije nego što se završi sudski postupak na Sudu EU po predmetu C-567/20, a nakon toga će i najviši sud konačno morati odlučiti da potrošači koji su konvertirali CHF kredite na temelju zakona IMAJU pravo na obeštećenje, jer konverzijom NISU obeštećeni.
Čestitamo svim rujanskim sudskim pobjednicima i njihovim odvjetnicima, a posebice čestitamo sucima u Zadru i Velikoj Gorici na dosljednom tumačenju prava EU koje nepresušno izvire iz presuda Suda EU”, poruka je iz Udruge Franak.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTO / Bokanjac prikupio 5.000 € za komunikatore djece Udruge ZARATINIĆI
Udruga mladih Bokanjac i Mjesni odbor Bokanjac još su jednom pokazali kako lokalna inicijativa može imati stvaran i dugoročan učinak. Kao rezultat humanitarnog Adventa koji su u prosincu 2025. zajednički organizirali, jučer, 31. siječnja, Udruzi ZARATINIĆI uručena je donacija u iznosu od 5.000 eura, namijenjena nabavi komunikatora za djecu s teškoćama u komunikaciji.

Donaciju je u ime Udruge mladih Bokanjac uručio Josip Mrkić, a susret je održan u neformalnoj i prijateljskoj atmosferi, uz kratko druženje s djecom i roditeljima. Time je simbolično zaokružen jedan projekt koji je započeo jednostavnom, ali jasnom idejom – učiniti nešto dobro za svoju zajednicu i istovremeno pomoći onima kojima je pomoć najpotrebnija.
Humanitarni Advent na Bokanjcu bio je višednevna inicijativa koja je okupila mještane svih generacija. Osim što je obogatio adventsko vrijeme u kvartu, imao je i jasnu humanitarnu svrhu. Sav prikupljeni prihod odlučeno je usmjeriti Udruzi ZARATINIĆI, koja kroz projekt komunikatora djeci bez govora omogućuje izražavanje, sudjelovanje u svakodnevnom životu i veću samostalnost.

Komunikatori nisu simbolična pomoć, oni su konkretan, specijaliziran alat koji za djecu bez verbalne komunikacije predstavlja glas. Putem njih djeca mogu izraziti osnovne potrebe, emocije, želje i misli, komunicirati s obitelji, vršnjacima i okolinom te aktivnije sudjelovati u obrazovanju i društvu.

Do danas je, zahvaljujući donacijama građana, udruga, tvrtki i lokalnih inicijativa poput ove s Bokanjca, prikupljeno više od 60.000 eura za komunikatore. Šestero djece već je dobilo svoj uređaj, ukupne vrijednosti 52.611 eura, dok još 22 djece trenutačno čeka sredstva kako bi i oni dobili priliku za komunikaciju.
U Udruzi ZARATINIĆI ističu kako ovakve suradnje pokazuju snagu lokalne zajednice i važnost solidarnosti na razini kvarta i grada. Donacija s Bokanjca još je jedan korak prema cilju, da nijedno dijete ne ostane bez mogućnosti izražavanja.
Primjer Udruge mladih Bokanjac i Mjesnog odbora Bokanjac potvrđuje da promjene ne moraju dolaziti odozgo, već često počinju upravo u susjedstvu, kroz zajedničku ideju, volju i konkretno djelovanje, stoji u objavi.

ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) OKRUGLI STOL U ZADRU / Ramljak: Strašno je što prijatelj može napraviti prijatelju; Braš: Ovisnost o digitalnom svijetu teža je od ovisnosti o heroinu
Život djece i mladih, uključujući sve oblike zlostavljanja, pa i ono najteže seksualno, danas se odvija u digitalnoj sferi. Korporacije i algoritmi iskorištavaju našu pažnju, bore se da što duže gledamo u ekran, a u nekom trenutku djeca i mladi postaju žrtve, depresivni su, počinju razmišljati o suicidu, u strahu su i od počinitelja i od roditelja kojima se izbjegavaju povjeriti. U zadnjih sedam godina u Hrvatskoj bilježimo porast seksualnog zlostavljanja od 270 posto; samo prošle godine imali smo preko 500 slučajeva seksualnog nasilja nad djecom, a 10 tisuća predmeta čeka na rješavanje, bilo od seksualnih predatora, bilo od vršnjaka. Zastrašujuće je ono što prijatelj prijatelju može učiniti i zato se moramo educirati i komunicirati, jer je odnos između ljudi najbolja prevencija, istaknuo je voditelj Centra za nestalu i zlostavljanu djecu i Centra za sigurniji Internet Tomislav Ramljak na Okruglom stolu „Mentalno zdravlje mladih i sigurni Internet: Gdje je granica između stvarnog i virtualnog nasilja?”, održanom u Zadru u organizaciji Odjela za zdravstvene studije Sveučilišta u Zadru i Edukacijskog centra Europskoga instituta za medicinu usmjerenu prema osobi “Čovjek je čovjeku lijek”, u suradnji sa Zadarskom županijom i Gradom Zadrom.
Okrugli stol organiziran je kako bi se ukazalo na potrebu prevencije svih oblika digitalnog nasilja, edukacije djece, mladih, roditelja i stručnjaka te podizanja svijesti o sigurnom korištenju Interneta. Kao jedan od vodećih hrvatskih stručnjaka za online sigurnost i zaštitu djece na internetu Ramljak je govorio o problemima s kojima se susreće u svom radu i pozvao na angažman cijelog društva u ovom problemu koji se pojavio u posljednjih dvadesetak godina.
– Kada sam s kolegom koji je radio u policiji na takvim slučajevima krenuo s radom na ovoj problematici, u vrijeme kada je Internet bio u povojima, zaključio sam da će to biti problem budućnosti. Samo 20 godina kasnije sigurnost djece, pa i odraslih, najveći je izazov u digitalnoj tehnologiji. Mladima je telefon njihov prozor u svijet, kroz njega se zabavljaju, uče, imaju romantične odnose, a na kraju i proživljavaju krize u međuljudskim odnosima. Za razliku od prijašnjih problema, kada su stariji imali informacije koje su trebali prenositi mladima, sada stariji ne mogu pratiti trendove, mladi imaju informacije a mi ih moramo slušati, učiti i pokušati vidjeti postoje li simptomi problematičnih ponašanja te što sve društvene mreže i kanali serviraju našoj djeci. Edukacijski centri koji budu gledali unaprijed, poticali razvijanje međuljudskih odnosa i mentalno zdravlje, imat će veliku budućnost, rekao je Ramljak u uvodnom dijelu kojeg je moderirala Ivana Zrilić.
Pročelnica Odjela za zdravstvene studije i zamjenica voditelja Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek” doc. dr. sc. Klaudija Duka Glavor izrazila je zadovoljstvo što u radu okruglog stola sudjeluju duhovnici, psihijatri, psiholozi, neurolozi i sami mladi iz oratorija Don Bosco Zadar. Predsjednica Europskog instituta usmjerenog prema osobi prof. dr. sc. Marijana Braš rekla je da je tehnologija toliko napredovala da često mladi od 20 godina ne mogu pratiti djecu od 10 godina te je pozvala mlade na sudjelovanje na ovogodišnjem Svjetskom kongresu medicine usmjerene prema osobi koji će se održati u Liverpoolu s temom „Mladi i djeca”.
Voditelj Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek” prof. dr. sc. Veljko Đorđević rekao je kako Sveučilište u Zadru postaje pionir u preventivnim i rehabilitacijskim programima.
– Otvaramo teme Interneta, njegove zloporabe, načina kako odgajamo svoju djecu, što se događa u našim obiteljima, kako kao društvo na ovo reagiramo. Moramo se zapitati koliko podučavamo mlade koji ulaze u formativne godine, kako na njih utječemo ne samo kao nastavnici, nego i kao roditelji i cjelokupno društvo. Komuniciramo s virtualnim uređajima i mislimo da komuniciramo sa svijetom, izgubili smo odnos čovjeka prema čovjeku. Dok se ne vratimo odnosu među nama, gubit ćemo se, otići ćemo stranputicama. Ne možemo zaustaviti razvoj tehnologije ali možemo uputiti populaciju kako je koristiti, rekao je Đorđević.
Nakon uvodnih obraćanja uslijedio je Okrugli stol na kojemu su sudjelovali pročelnik Upravnog odjela za socijalnu skrb i zdravstvo Grada Zadra Mladen Klanac, Tomislav Ramljak, pročelnica Upravnog odjela za odgoj i školstvo Grada Zadra Tihana Biuk Magaš, pročelnik Upravnog odjela za hrvatske branitelje, udruge i demografiju Zadarske županije Josip Vidov, upraviteljica Područnog ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad Martina Čuljak Jovančević, upraviteljica Obiteljskog centra Zadarske županije Mila Špinderk, dugogodišnja voditeljica Odjela psihijatrije Opće bolnice Zadar Palmira Čveljo, predsjednik Zajednice sportova Zadarske županije i profesor kineziologije na Odjelu za zdravstvene studije Tonči Mašina, župnik župe Gospe Loretske u Arbanasima u Zadru i voditelj oratorija Don Bosco Zadar don Marko Majić Mazul, predstavnik studenata Odjela za zdravstvene studije Zvonimir Jurica te vjeroučiteljica Nikolina Glasnović.
U razmatranjima sudionika istaknuto je da su se djeca nekada mogla skloniti u obiteljski dom od svih nasilja, a danas su u njemu i dalje izloženi preko ekrana. Istaknuta je potreba dolaska do vrtića, jer roditelji pomoć u teškim trenucima podizanja djece nađu davanjem ekrana djeci, bilo za hranjenje ili kratki predah, ali se tada često izgubi pojam vremena. Traženje pomoći je znak hrabrosti a ne bespomoćnosti jer se rijetko događa da se nasilje ne ponovi, istaknuto je na Okruglom stolu. Ovisnost o digitalnom svijetu veća je od one o drogama, a posljedice mogu biti veće od ovisnosti o heroinu, istaknula je Braš.
Bilo je i pozitivnih primjera, pa je student Zvonimir Jurica rekao da ih se na Sveučilištu kontinuirano educira o mentalnom zdravlju i prepoznavanju simptoma onih koji imaju problem. Na studiju vlada topla atmosfera, a posebno je istaknuo rad Studentskog savjetovališta i profesorice Duka, koja s njima razgovara i daje im podršku.
Na Okruglom stolu kao jedan od velikih pozitivnih koraka istaknuto je skoro otvaranje Centra za sigurni Internet u Zadru, uz mobilni tim stručnjaka koji će pružati pomoć i edukaciju svima kojima je potrebna.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRIBINA U POMORSKOJ ŠKOLI: Kako tinejdžeru biti roditelj
Udruga za promicanje hagioterapije – Zadar organizira tribinu “Kako tinejdžeru biti roditelj”.
Voditeljica Zrinka Šarić Marinović govorit će o tome što učiniti kad se osjećaš nemoćno i prestrašeno, što kad se tinejdžer povlači, izolira se i “tone”, kad ima agresivne ispade i prisilne misli…
Tribina će se održati u Multimedijalnoj dvorana Pomorske škole Zadar, u petak, 6.2. u 18 sati.
Ulaz je slobodan!






