Connect with us

Hrvatska

Po čemu se novo proteinsko cjepivo protiv koronavirusa razlikuje od postojećih?

Objavljeno

-

Po čemu se novo proteinsko cjepivo Sanofija razlikuje od već postojećih vektorskih ili MRN-a cjepiva pojsanio je naš poznati imunolog, Zlatko Trobonjača.

“Nema nikakvog genetskog materijala, nije to niti glasnička RNA ni DNK, nego izravno protein koji ulazi u naše tijelo te se odmah ponudi imunosnom sustavu. Ono što je isto tako važno jeste da su ova cjepiva, proteinska, relativno sličnija onim tradicionalnim cjepivima na koja smo mi navikli, dakle cjepivima protiv recimo tetanusa i slično”, rekao je Zlatko Trobonjača za Dnevnik Nove TV.

Trobonjača pretpostavlja da će se davati jedna doza i smatra da bi i ta jedna mogla proizvesti dovoljnu količinu antitijela za zaštitu.

“Ako Sanofi predvidi na neki način mogućnost da se istovremeno proizvede jedna šira baterija protutijela, koja neće pokrivati samo nekakav izvorni oblik virusa, nego i neke druge sojeve, onda bi to moglo imati i veći značaj u suzbijanju postojećih sojeva”, smatra.

No na tome još treba raditi. Virus stalno mutira pa je pitanje koliko bi kompanijama uopće bilo isplativo proizvoditi i plasirati cjepiva protiv svakog soja koji se pojavi.

“Ako bi se proizvelo cjepivo isključivo protiv delta-soja, moglo bi se dogoditi da prije nego što vi krenete u primjenu tog cjepiva i što ga distribuirate, a za to treba određeno vrijeme, govorimo o milijunima, stotinama, milijardama doza, može se jednostavno dogoditi da taj soj nestane i da se pojavi neki drugi soj koji uopće ne reagira na to cjepivo”, istaknuo je svoju zabrinutost u razgovoru za Dnevnik Nove TV.

A nešto malo manje od polovice odraslog stanovništva u Hrvatskoj i dalje ne reagira na pozive za cijepljenje. Pa zahvaljujući njima oko milijun doza stoji. Ujedno propada i novac koji je na cjepivo potrošen. Krajem listopada nekim cjepivima istječe rok. Premijer uvjerava kako će sve donirati te kako ništa neće propasti.

Iz Zavoda za javno zdravstvo s druge strane poručuju kako dio cjepiva očito neće biti iskorišten ukoliko ne dođe do nekog porasta potražnje za njime. I dok se necijepljene pokušava motivirati, u danu iza nas je 1.455 novozaraženih.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva

Objavljeno

-

By

Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.

Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.

Upozorenja za subotu

Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

DHMZ
DHMZ

Upozorenje za nedjelju

Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

DHMZ
DHMZ
Nastavi čitati

Hrvatska

MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka

Objavljeno

-

By

Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.

Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.

Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.

Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.

Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).

Nastavi čitati

Hrvatska

Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost

Objavljeno

-

By

Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.

Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.

Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.

“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.

“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.

Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu