Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTOGALERIJA) SVEČANA PROMOCIJA MAGISTRICA I MAGISTARA NA SVEUČILIŠTU U ZADRU Vican: “Obrazovani ljudi se lakše štite od laži i rjeđe podliježu lažnim autoritetima”

Objavljeno

-

Na Sveučilištu u Zadru jučer su u dvije odvojene promocije diplomu magistra struke primila 194 promoventa. Višegodišnja upornost, usmjerenost na ciljeve koji su postavljeni prije nekoliko godina, odgovornost prema samima sebi, roditeljima i prijateljima, prihvaćanje učenja i znanja kao vrijednosti, dovelo ih je do današnjeg dana u kojemu su promovirani u magistrice i magistre.

Čestitajući im na postignutom uspjehu, rektorica Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Dijana Vican rekla je kako primljena diploma nije samo kvalifikacija za određenu struku, već i jedro više na životnom putu.

– Obrazovanje ne služi samo tome da odgovori gospodarskim zahtjevima i tržištu rada. Obrazovani ljudi su društveno odgovorniji, intelektualno su razvijeniji, više i bolje razumiju probleme i načine rješavanja problema. Neobrazovani se sklanjaju na društvenu marginu; obrazovani ljudi se lakše štite od laži, rjeđe podliježu lažnim autoritetima, znaju se suprotstaviti. Još važnije, obrazovane osobe nastavljaju učiti, rekla je rektorica Vican.

– Vaša prisega danas neka vam znači puno više od puko izgovorenih riječi. Pretvorite je sebi u
životni zavjet da ćete biti lučonoše istine. Ne smetnite s uma divljenje, čuđenje, znatiželju u
svim drugim područjima obrazovanja. Nastavite učiti i to od najvećih uzora. Tražite ih u
onima koji su svojim radom i življenjem pokazali i dokazali da se rad, poštenje i poštivanje
drugoga isplate, poručila im je rektorica Vican, čestitajući im uime nazočne prorektorice prof.
dr. sc. Nedjeljke Balić-Nižić, kao i svih djelatnika Sveučilišta.

U ulozi promotora nazočne je pozdravio doc. dr. sc. Tomislav Klarin, nastavnik Odjela za turizam i komunikacijske znanosti, koji im je rekao da ovim svečanim činom postaju dio
zadarske i šire sveučilišne obitelji.

– U okviru studijskih programa Sveučilišta u Zadru stekli ste različita interdisciplinarna znanja
i kompetencije kojima možete konkurirati na tržištu rada u javnom i privatnom sektoru, u
Hrvatskoj i inozemstvu. Pod ovim mislim da se možete nastaviti usavršavati u inozemstvu, ali
vratite se u svoju domovinu i svoju zajednicu, nju gradite i unaprjeđujte. S ovim završenim
poglavljem školovanja nemojte prestati učiti, istraživati i ulagati u sebe. Nastavite
produbljivati svoja znanja i usavršavati se u svojoj struci ili ju mijenjajte kako biste se ostvarili u svome profesionalnom razvoju. Snivajte svoje snove i ostvaruje svoje ciljeve!, poručio je dr.
Klarin.

Uoči same dodjele diploma promoventi su položili svečanu prisegu, kojom su obećali da će
sve svoje snage upotrijebiti za dobrobit naroda i procvat domovine, a stečeno znanje na
ovom Sveučilištu i dalje, teorijskim i praktičnim radom, produbljivati i razvijati te time
pridonositi napretku i boljem životu našega naroda. Nakon primanja diplome simboličnim
stavljanjem kapa na glavu postali su dio akademske javnosti.

U 10 sati promovirani su: Magdalena Abramović, Tea Andrić, Alisa Antunac, Sara Anzulović,
Viktorija Arbanas, Mateo Arula, Martina Babić, Petra Banković, Šime Barbaroša, Jelena Bilić,
Marina Bistričić, Marija Bodrožić Govorčin, Monika Justina Bogdanić, Ante Bota, Martina
Bosnić, Antonija Bralić, Sandra Bratić, Martina Buterin, Anamarija Capek, Dario Ceranić,
Diana Cindrić, Jura Cmrečak, Ana Curić, Tonči Cvrlje, Mila Ćorić, Monika Ćuto, Matej Ćuže,
Ivana Dadić, Kristijan Dolić, Rachel Dusper, Iva Đolonga, Matea Fumić, Luan Gashi, Martina
Gatin, Martina Gluščić, Ana Kristina Golub, Lorena Grbić, Tea Grbić, Graziella Gržinić, Ana
Gulan, Josipa Herceg, Alisa Hrle Čorak, Dora Ivankov, Tihana Jurić, Ines Kajdiž, Sanja Katić, Iva
Kinda, Klara Klaić, Marija Kocaj, Katarina Kokić, Samanta Kopilaš, Klara Kožul, Maja Kralj, Ines
Kurić, Petra Lasić, Tonči Lučić, Matea Majić, Gloria Makjanić, Anđelina Malić, Matej Mandek,
Ivan Marić, Ana Marinović, Roko Matanović, Ines Matezović, Marija Merkaš, Laura Mičić,
Irena Mijolović, Monika Miočić, Ana Modrić, Lana-Kira Athys Mraz Mišurac, Majda
Mujkanović, Stipe Nimčević, Sanja Ožegović, Danijela Paska, Danijela Pavlović, Lora Pavlović,
Nikolina Pedić, Silvija Peras, Natalija Iva Puzar, Mia Stipan, Marija Šarić, Marija Šimatović,
Marino Šilić, Marijana Šimić, Anđelka Šimleša, Mara Šitum, Luka Škara, Mia Šoletić, Ivan
Takalić, Marta Tolj, Tamara Tomić, Zrinka Vidović, Anđela Vrkić, Zvonimir Vukas, Nada Zelić,
Antonija Zubčić, Josip Zubović, Krešimir Zubović i Tena Žulj.

U 12 sati promovirani su: Antonija Anđelić, Ivančica Anušić, Marko Atelj, Andrea Bakarić,
Antonela Bakarić, Draženka Barić, Matea Bartulović, Šime Bašić, Nikolina Benjak, Marijana
Bilać, Monika Boban, Kristina Bonić, Josip Brković, Anamarija Brnadić, Petra Buovac, Ella
Crnić, Julijana Čikara, Marijana Čiklić, Marko Čirjak, Mirna Čugura, Diana Ćorić, Anna Drenić,
Božana Dubajić Draženović, Filip Ergotić, Marija Fridrih, Vedrana Gačić, Marija Generalić,
Matea Govorušić, Eni Grbić, Sara Grdaš, Paula Grdović, Katarina Grubelić, Hermina Gvozden
Mandarić, Anđela Iglić, Vesna Jakovac, Sunčana Jelovčić, Andrea Jerković, Pejo Jozić, Gabriela
Jukić, Alen Juranko, Ivan Jurić, Helena Jurina, Ana Kovačević, Ivona Krpan, Katarina Kubat,
Lucija Kulaš, Petra Kurilić, Nataša Kustura, Valentina Kuzmek, Katarina Lipovac, Tea Luburić,
Kristina Majcen, Ella Malenica, Marijana Markalaus, Sara Matačić, Antonija Matak, Martina
Matijević, Ana Miklošić, Franko Miloš, Anamarija Negulić, Nina Nosić, Diana Ososlija,
Antonija Palčić, Antonio Periša, Anđela Peša, Martina Petrlić, Andrijana Plećaš, Bernarda
Popović, Anita Prigradić, Lucija Prpić Burić, Antonella Pustaj, Ivica Radić, Nikolina Rod, Vice
Rogić, Martina Sabalić, Fran Sakač, Antonia Strika, Matea Sukno, Lucija Šalinović, Dora Šarić,
Manuela Šarić, Nikolina Šetka, Lucija Šikić, Karlo Šokota, Mario Tomas, Matija Titulić, Martina Tkalčević, Iva Turković, Anđela Uhoda, Margarita Uhoda, Neven Vlakić, Ivana Vukić, Lovre
Zekanović, Ana Zubčić i Ivana Žunić Lončarić.

No votes yet.
Please wait...

ZADAR / ŽUPANIJA

DIES ACADEMICUS / Svečani koncert “Sveučilište gradu Zadru na dar” 

Objavljeno

-

By

U sklopu obilježavanja manifestacije Dies academicus 2026., Sveučilište u Zadru organizira svečani koncert pod nazivom „Sveučilište gradu Zadru na dar”.

Koncert će se održati  u utorak, 24. ožujka 2026. godine u 19 sati, u Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru.

U programu sudjeluju:

Nela Šarić, sopran

Nera Gojanović, mezzosopran

Gordana Pavić, klavir

Ovaj svečani glazbeni događaj dar je Sveučilišta gradu Zadru i njegovim građanima, a ujedno predstavlja vrhunac obilježavanja važnih akademskih jubileja.

Ulaz na koncert je slobodan.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

300. GODIŠNJICA DOLASKA ARBANASA U ZADAR / Bilosnić o malo poznatim detaljima iz života književnika Augustina Stipčevića

Objavljeno

-

By

U organizaciji Društvo zadarskih Arbanasa, a u sklopu 300. godišnjice dolaska Arbanasa u Zadar, u srijedu, 18. ožujka 2026., s početkom u 18 sati, u prostorijama Ogranka Gradske knjižnice Zadar „Aleksandar Stipčević“ – Arbanasi, održano je predavanje istaknutog hrvatskog književnika Tomislav Marijan Bilosnić pod nazivom „Sjećanje na Augustina Stipčevića“.

Riječ je o kulturnom događaju koji je publici približio život i stvaralaštvo jednog od važnijih hrvatskih književnika 20. stoljeća, ali i po prvi puta ponudio osobnije i intimnije dosad nepoznate detalje iz života ovog autora podrijetlom iz zadarskih Arbanasa. Posebna vrijednost ovog predavanja je u činjenici da je Bilosnić bio blizak prijatelj Augustina Stipčevića, s kojim je dijelio brojne životne trenutke.

Govoreći iz prve ruke, Bilosnić se osvrnuo na njihovo dugogodišnje poznanstvo i druženje, započeto 1970. godine, prisjećajući se zajedničkih susreta, Stipčevićeve suradnje u listu mladih „Zoranić, kojega je te godine Bilosnić pokrenuo u Zadru, razgovora i književnih razmjena koje su obilježile njihovu suradnju. Publika koja je ispunila prostor Ogranka Gradske knjižnice Zadar „Aleksandar Stipčević“ – Arbanasi,  imala je priliku čuti i niz osobnih doživljaja koje je sam Stipčević dijelio s Bilosnićem – od sjećanja na djetinjstvo u Arbanasima, školovanje u Zadru i Splitu, obiteljske prilike, odrastanje, prve književne radove, promišljanja o vlastitom književnom putu, zadarskom kulturnom prostoru, doživljaje i odnose među hrvatskim književnicima u  drugoj polovini 20. stoljeća, te o svojoj neostvarenoj želji da se pred kraj karijere vrati u Zadar.

Uz te osobne crtice, predavanje je obuhvatilo i analizu Stipčevićeva književnog opusa, s posebnim naglaskom na njegova prozna djela u kojima je iznimno živopisno i autentično prikazivao arbanašku sredinu te povijest zadarskih Arbanasa. Upravo kroz ta djela, kako će istaknuti Bilosnić, Stipčević je uspio sačuvati duh jednog vremena i identitet zajednice koja je dala značajan doprinos kulturnom mozaiku Zadra.

Cilj ovog predavanja bio je potaknuti nove naraštaje, osobito mlade Arbanase i Zadrane, na upoznavanje i čitanje djela Augustina Stipčevića, ali i na dublje razumijevanje vlastite kulturne baštine. Zbog velikog interesa publike, zaključeno je da se predavanje Tomislava Marijana Bilosnića o Augustinu Stipčeviču  objavi u zasebnom izdanju Društvo zadarskih Arbanasa, do kraja jubilarne godine dolaska Arbanasa u Zadar.

TOMISLAV MARIJAN BILOSNIĆ: Značaj hrvatskog književnika Augustina Stipčevića za književnost i kulturni život Zadra

Razvoj hrvatske književnosti u drugoj polovici 20. stoljeća obilježen je nizom autora koji su svojim djelima oblikovali kulturni i društveni identitet pojedinih regija. Među njima posebno mjesto zauzima Augustin Stipčević, književnik arbanaškoga podrijetla čiji su život i književno stvaralaštvo snažno i neraskidivo povezani sa Zadrom i njegovom kulturnom sredinom. Iako je veći dio profesionalnog života proveo izvan Zadra, tematska i kulturna povezanost s tim gradom ostala je trajna okosnica Stipčevićevog književnog opusa.

U razdoblju od 1939. do 1999. godine Stipčević je djelovao kao pjesnik, prozaik, esejist, kazališni kritičar i urednik, te je svojim djelima i kulturnim radom pridonio oblikovanju suvremenoga književnog identiteta Zadra. Njegova književnost često tematizira povijest, društvene promjene i mentalitet zadarskoga prostora, osobito arbanaške zajednice, čime je ostavio važan trag u regionalnoj i nacionalnoj književnosti. Podatak iz njegove biografije da je rođen u Kotoru, čini mi se da mnoge buni i u zadarskoj sredini, pa taj životni slučaj, kako je sam Stipčević držao mjesto svoga rođenja,  gotovo da zamagljuje činjenicu da je ovaj književnik životom i djelom vezan za Arbanase i Zadar, da je privatno i u djelima naglašavao činjenicu da potječe iz arbanaške zajednice povezane sa Zadrom. Naglašavam ovaj podatak, jer držim da su Arbanasi, poglavito Zadar, ostali u svojevrsnom kulturnom dugu prema književniku Augustinu Stipčeviću. Njegov književni opus, premda nedovoljno valoriziran i u širem nacionalnom kontekstu, predstavlja iznimno vrijedan doprinos razumijevanju lokalnog identiteta, povijesne memorije i jezične posebnosti arbanaške zajednice. U znanstveno-kritičkom smislu, izostanak sustavne recepcije i analize njegova djela ukazuje na prazninu u regionalnim književnopovijesnim istraživanjima. Time se potvrđuje da kulturne sredine poput Zadra još uvijek nisu u potpunosti integrirale vlastitu književnu baštinu u širi kanon, unatoč njezinoj dokumentarnoj i estetskoj vrijednosti.

Posebno mjesto u njegovu opusu zauzima romaneskni ciklus  „arbanaške orijentacije“, koji se sastoji od djela Glad na ledini (1956.), Cesta nema granice (1960.), Vruće ljeto (1966.) i Noć pod nogama (1987.). Iako je Stipčević „svoje cjelokupno djelo vezao uz zadarsku sredinu, bilo da je riječ o pjesničkom, dramskom ili pripovjedačkom / proznom“ djelu, spomenuta tetralogija, se promatra kao šira pripovjedna cjelina, koja prati sudbinu glavnog lika koji se prilagođava različitim društvenim i političkim okolnostima, naglašeno je arbanaškog predznaka. Ovu bi tetralogiju s pravom možemo zvati i arbanaškom i zadarskom tetralogijom. Ovi  romani prikazuju društveni život arbanaške zajednice i povijesne promjene koje su oblikovale širi zadarski prostor.

Arbanasi, etnička skupina albanskoga podrijetla nastanjena u Zadru od 18. stoljeća, predstavljaju važan dio identiteta grada. Stipčević je u svojim djelima prikazivao način života Arbanasa na vratima grada, društvene odnose i prilagodbu modernim promjenama. Zbog toga njegova književnost ima i značajnu etnografsku i kulturno-povijesnu vrijednost. Kroz književni prikaz lokalne zajednice autor je pridonio očuvanju sjećanja na društvene procese koji su obilježili zadarsko područje tijekom 20. stoljeća, pa Stipčevićeva djela svjedoče o tranziciji društva od tradicionalnih struktura prema modernome urbanom životu.

Za Zadar, Stipčevićev je doprinos osobito značajan, jer je Stipčević cijeli svoj životni vijek kroz književnost i kulturnu publicistiku održavao vezu između zadarske kulturne tradicije i šire hrvatske književne scene. Time je pomogao integrirati regionalnu književnu tradiciju u nacionalni književni kontekst.

Zaključimo, Augustin Stipčević nedvojbeno zauzima važno mjesto u hrvatskoj književnosti druge polovice 20. stoljeća. Njegova književnost predstavlja vrijedan dokument društvenih i kulturnih promjena u Dalmaciji i Hrvatskoj tijekom tog vremena, osobito u kontekstu regionalne književnosti povezane sa Zadrom. Zbog toga se Augustina Stipčevića može smatrati jednim od važnih i rijetkih književnih kroničara zadarskoga prostora, čiji rad ima trajnu vrijednost za hrvatsku književnost i kulturnu povijest.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

ŠKABRNJA, POLIČNIK, STANKOVCI… / U Zadarsku županiju stiže šest ugovora za razvoj sportske infrastrukture

Objavljeno

-

By

U nazočnosti predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića i ministra turizma i sporta Tončija Glavine u Zagrebu je održana svečanost dodjele 148 ugovora za obnovu i izgradnju sportske infrastrukture u 2026. godini, ukupne vrijednosti gotovo 27 milijuna eura.

Riječ je o projektima koji će se realizirati diljem Hrvatske, a obuhvaćaju izgradnju i obnovu različitih sportskih sadržaja – od igrališta i dvorana do nogometnih i teniskih terena, atletskih staza i bazena. Među njima su i projekti s područja Zadarske županije, čime se nastavlja kontinuirano ulaganje u razvoj sportske infrastrukture na lokalnoj razini.

Zadarskoj županiji uručen je ugovor za projekt rekonstrukcije malonogometnog i košarkaškog školskog igrališta u Škabrnji, koji je preuzeo župan Josip Bilaver zajedno s načelnikom Općine Škabrnja Ivanom Škarom i ravnateljem škole Marinom Pavičićem.

Projekt je prijavljen na javni poziv Ministarstva turizma i sporta, a odobreno je oko 94.000 eura bespovratnih sredstava, dok će ostatak biti osiguran iz proračuna Zadarske županije. Ukupna vrijednost investicije procjenjuje se na oko 200.000 eura.

„Ovo je još jedan konkretan korak u našem nastojanju da djeci i mladima osiguramo kvalitetne i sigurne uvjete za obrazovanje i sport. Ulaganjem u školsku infrastrukturu ulažemo u budućnost naše zajednice“, istaknuo je župan Bilaver.

Projektom je predviđena rekonstrukcija postojećeg igrališta Osnovne škole „Vladimir Nazor“ površine oko 1.800 četvornih metara. Ugradit će se nova antistres podloga, zamijeniti sportska oprema, postaviti LED rasvjeta, izgraditi tribine sa stotinjak sjedećih mjesta te urediti sustav odvodnje. Igralište će biti prilagođeno osobama s invaliditetom.

Radovi će se provoditi od siječnja 2026. do ožujka 2027. godine, a igralište će, uz školsku funkciju, biti dostupno i svim stanovnicima općine.

U sklopu iste dodjele, ugovore su preuzele i jedinice lokalne samouprave s područja županije. Općini Poličnik dodijeljena su sredstva za rekonstrukciju sportskih građevina NK Dragovoljac (70.000 eura), dok je Općini Stankovci odobreno 309.298,19 eura za dogradnju sportske dvorane pri Osnovnoj školi „Petar Zoranić“.

Gradu Biogradu na Moru odobreno je ukupno 160.000 eura za dva projekta – izradu projektne dokumentacije za sportsku infrastrukturu NK Primorac te opremanje vaterpolskog borilišta, dok je Općini Škabrnja odobreno 210.000 eura za projekt obnove pomoćnog nogometnog igrališta na Vlačinama.

Ova ulaganja potvrđuju nastavak snažnog investicijskog ciklusa u sportsku i školsku infrastrukturu na području Zadarske županije, s ciljem podizanja kvalitete života, poticanja sportskih aktivnosti i jačanja lokalnih zajednica.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu