Grad Obrovac svečano je obilježio Dan grada i blagdan svog nebeskog zaštitnika, svetog Josipa. Tim povodom održana je svečana sjednica Gradskog vijeća koja je okupila predstavnike lokalne i regionalne vlasti, brojne uzvanike te zaslužne građane.

Tijekom svečane sjednice, okupljenima su se prigodnim govorima obratili gradonačelnik Obrovca Ante Župan i župan Zadarske županije Josip Bilaver. U svojim su obraćanjima posebno istaknuli važnost zajedništva te kontinuirane i snažne suradnje s Vladom Republike Hrvatske. Naglašeno je kako je upravo ta sinergija ključna za uspješnu provedbu niza razvojnih projekata kojima je cilj podizanje kvalitete života svih stanovnika obrovačkog kraja.

Svečanost je dodatno uveličana dolaskom inozemnih gostiju, pa se tako prisutnima prigodnim riječima obratio i gradonačelnik prijateljskog češkog grada Brumov-Bylnice, Jaroslav Vaněk, potvrdivši time snažne veze i njegovanje uspješne međunarodne suradnje ova dva grada.

Svečana sjednica tradicionalno je bila i prilika za zahvalu onima koji svojim nesebičnim radom i zalaganjem doprinose boljitku lokalne zajednice. Ovogodišnja javna priznanja Grada Obrovca za izniman doprinos dodijeljena su istaknutim pojedincima:

– fra Petru Klariću

– Luki Perici

– Nikoli Veselinoviću

Odjel za talijanistiku Sveučilišta u Zadru i Ogranak Matice hrvatske u Zadru priređuju Susret s književnikom i prevoditeljem Silvijem Ferrarijem. U programu sudjeluju: izv. dr. sc. Ana Bukvić, pročelnica Odjela,
prof. dr. sc. Nedjeljka Balić Nižić,  Miljenko Dujela, redatelj, novinar, putopisac i humanitarac te  Silvio Ferrari, talijanski slavist, prevodilac i književnik.

Susret će se održati u utorak, 24. ožujka 2026., 12:00 sati, na Sveučilištu u Zadru, Odjelu  za talijanistiku, IV. kat, dvorana broj 143, na adresi Obala kralja Petra Krešimira IV., br. 2.

Silvio Ferrari, talijanski slavist, prevodilac i književnik, rođen je 1942. godine u mješovitoj talijansko-hrvatskoj obitelji. Rano djetinjstvo proveo je u Salima na Dugom otoku, a 1948. se, s obitelji, preselio u Camogli kraj Genove, gdje je završio osnovnu školu. Studirao je u Genovi talijansku književnost, radio kao srednjoškolski profesor književnosti i povijesti umjetnosti i djelovao u komunalnoj upravi Genove.

Upoznavši dobro hrvatsku i južnoslavenske kulture, odlučio je osamdesetih godina prošloga stoljeća djelovati na posredovanju u talijanskoj sredini. Posebno ga je privukla figura Miroslava Krleže, pisca dotad jedva poznata i prevođena na talijanski, zbog njegove nedogmatičnosti u povijesnim „sukobima na ljevici“ i originalnog shvaćanja književnog angažmana. Započeo je s prijevodom Hrvatskoga boga Marsa, 1982. godine, nastavio s romanom Povratak Filipa Latinovicza (1983.) te zaokružio to uvodno predstavljanje s Na rubu pameti (1984.). U sljedećim razdobljima objavio je prijevode Podravskih motiva, drama Gospoda Glembajevi i Michelangelo, te je pothvat okrunio prepjevom Balada Petrice Kerempuha (2007.). U međuvremenu je, osim Krležinih tekstova, preveo Berenikinu kosu Nedjeljka Fabrija, Rustichello i Kratki izlet Antuna Šoljana te Mediteranski brevijar Predraga Matvejevića. Osim hrvatskih književnika preveo je i niz knjiga srpskih i bosanskih pisaca, primjerice Danila Kiša, Mirka Kovača, Davida Albaharija, Abdulaha Sidrana i Izeta Sarajlića. O većini prevođenih autora napisao je pogovore i studije i zalagao se u javnosti za njihovo djelo.

Svjedočeći o susretima s Krležom, započeo je vlastitu autorsku spisateljsku djelatnost, što se razgranala u cijelu malu biblioteku memoarske proze u kojoj naracija zadobiva i stanovitu etičku dimenziju. Svoju obiteljsku sagu ocrtao je u knjigama Što radi Raffaellino de Garbo u Lionu, (1986.), Kugina kuća (1998.) i Sedam Hrvata s Dugoga otoka (2002.), koja je u cijelosti prevedena i izdana na hrvatskome.

Za dopisnog člana HAZU izabran je 2018. godine.

u srijedu, 25. 3. u 18 sati (u dvorani 004; zgrada SEP-a), Odjel za sociologiju ugostit će Stipu Nogala iz udruge ‘Status M’. Kolega Stipe Nogalo, u sklopu nove sezone Javne sociologije, održati će javno predavanje pod naslovom „Kriza muškosti, rod i feminizmi”.

Tema predavanja je maskulinitet koncipiran kao rod i rodna norma. Vodeća ideja predavanja jest usporedba maskuliniteta s empirijom koja postoji o njemu i aktualnim diskursima o maskulinitetu, poput diskursa ‘krize maskuliniteta’i ‘toksičnog maskuliniteta’. Predavanje, koje se temelji na višegodišnjem iskustvu rada s mladim muškarcima, pozabaviti će se idejom o tome koliko su nam određeni koncepti korisni za promišljanje maskuliniteta kao roda, odnosno rodne norme. Također, razmotriti će se odnosi suvremenih mladih muškaraca s različitim feminizmima i odnosima feminizama prema muškarcima.

Stipe Nogalo je stalni vanjski suradnik udruge Status M gdje radi kao edukator. Po obrazovanju sveučilišni prvostupnik sociologije i filozofije, Stipe skoro osam godina provodi radionice u srednjim školama, s naglaskom na rodne teme i muškarce. Osim radionica u srednjim školama, provodi edukacije za stručnjake koji već rade s mladima ili planiraju raditi s mladima. Povremeni je gostujući predavač na Antikapitalističkom seminaru i Mirovnim studijima te povremeno objavljuje stručne tekstove na portalu Slobodni filozofski.