ZADAR / ŽUPANIJA
TEREZA KESOVIJA U ČETVRTAK NA FORUMU “Volim Ivčića i Maršana, ali moj ljubimac je divni i ‘šašavi’ zadarski grdelin Mladen Grdović”
Iako ne voli da je se zove divom, pa ni glazbenom, Tereza Kesovija najveća je hrvatska glazbena diva ikad. Snimila je preko trideset LP ploča i više od sedamdeset singlica, a dobila je bezbroj pobjedničkih nagrada na svim mogućim festivalima, kao počasnih i nagrada za životno djelo. Osim u Jugoslaviji i Hrvatskoj, veliku karijeru ostvarila je u Francuskoj gdje je odlikovana i proglašena Vitezom Visokog odličja za doprinose u kulturi koju dodjeljuje predsjednik Republike Francuske. Dubrovačka pjevačica napunila je 83 godine, ali još se ne da. Nedavno je na Hvaru, kaže, održala krasan koncert, a takav će biti i u Zadru 19. kolovoza na Forumu (21 sati). Gospođi Kesoviji u najavi koncerta postavili smo deset pitanja na koja je spremno odgovorila.
1. Pamtite li posljednji koncert u Zadru odnosno po čemu ga pamtite?
– Moj posljednji koncert bio je 2018. godine u dvorani HNK Zadar. Publika je bila sjajna, ali se sjećam da nisam bila u najboljoj formi. Zbog toga sam bila baš nesretna, jer sam željela sam najbolje. Razlog je bila jedna malaise– malaksalost.
2. Kakav je osjećaj ponovno pjevati pred publikom nakon pauze? Pretpostavljam da Vama, čak i nakon duge karijere, pjevanje dođe poput disanja.
– Ooo, izuzetno se radujem novom koncertu i sigurna sam da će to biti na razini onog divnog hvarskog, ako ne i bolji.
3. Dugo ste na estradi kao glazbena diva; možete li odrediti neki početak te priče – prvi nastup, možda prvi album ili nešto treće?
– Nemojte me, molim vas, nazivati divom, jer danas imamo previše „diva“ na tržištu. Ja sam samo normalna osoba koja silno voli to što radi. Kada nešto tako snažno osjećaš i voliš tijekom svih ovih godina, to je znak kako je to tvoj život i tvoja ljubav. Prvi nastup? Opatija. Prvo, godine šezdesete kao mlada flautistica s akademije u festivalskom orkestru, no već sljedeće godine pjevala sam pjesmu moga Dubrovčanina Marija Nardellija Plavi nokturno. Dobila sam treću nagradu, a za Oči Alfonsa Vučere u alternaciji s Gabi Novak – prvu nagradu zahvaljujući upravo njezinoj sjajnoj interpretaciji. Upravo zahvaljujući tom nastupu, uslijedio je ugovor s Jugotonom. Dalje se više-manje sve zna.
4. Na što pomislite na spomen Zadra – svoje nastupe, prijatelje, kolege, opjevane i neopjevane ulice grada?
– Zadar najsnažnije pamtim iz vremena rata i strašnih stradanja grada Zadra i njegovog zaleđa. Pjevala sam između općih opasnosti i tu upoznala mlade branitelje, posebno svoga velikog prijatelja i ratnog druga, prof. dr. sc. Duška Karduma, dr. med. Naravno, s ljubavlju se sjećam pokojnog Tomislava Ivčića čije će se pjesme još dugo pjevati, potom Đanija Maršana i njegovih divnih pjesama. Moj ljubimac je ipak „šašavi“ i divni zadarski grdelin, Mladen Grdović. Himna svakog druženja u mom đardinu je ona njegova Evo mene moji judi, doša san van na bevandu.
5. Da možete odabrati samo jednu pjesmu koja bi Vas najbolje predstavila kao umjetnicu i osobu – koja bi to bila?
– Spominjem svoju La chanson de Lara ili Larinu pjesmu iz filma Dr. Živago, i to ne samo zbog činjenice što je svojim uspjehom otvorila vrata moje prve, od četiri, Olympije, već i zbog toga što sam imala posebnu čast da prva u svijetu tu pjesmu snimim za diskografsku kuću Pathe Marconi-Columbia. To je pjesma mojih početaka pariške i internacionalne karijere. Kasnije je, uz mnoge druge s francuske Antologije, bila razlogom mojih odličja. Predsjednik Jacques Chirac me 1999. odlikovao Chevalier de l’ordre des Arts et des Lettres), a 10. lipnja ove godine predsjednik Emmanuel Macron me je odlikovao zlatnom medaljom, odnosno L’Officier de l’Art et des Lettres – Časnicom kulture. Moj ponos je ogroman i to je za shvatiti. U mojoj zemlji pamtit će me po izuzetno velikom broju hit pjesama, kao što su na primjer Nono ili Moja posljednja i prva ljubavi. I brojne, brojne druge.
6. Na kojem jeziku Vam je bilo najteže pjevati i izraziti osjećaje? Pretpostavljam kako je na materinjem najlakše.
– Nije baš tako. Pjevala sa na mnogim jezicima, a ono što je važno jest poznavati jezik i nadasve osjećati riječi koje su često važnije od same melodije. Naravno da je moj materinji jezik na prvom mjestu, ali s potpunim razumijevanjem pjevam na francuskom. talijanskom ili na ruskom jeziku, iako mi nije teško pjevati i na drugim jezicima, kada za to imam priliku.
7. Poznato je da ste upoznali mnoge slavne osobe; tko je na Vas ostavio najsnažniji dojam – Chaplin, Burton, Ustinov…
– Ta tri velika umjetnika upoznala sam prilikom svoja tri ili čak četiri nastupa na Grand Gala za UNICEF u Palais des Nations u Ženevi. Naglašavam da ono što ih međusobno povezuje jest jednostavnost, jer samo mediokriteti dižu nos u nebesa. Bilo je to divno druženje, i to ne samo s njima. Bilo je tu još velikih umjetnika, kao što je dirigent Mstislav-Slava Rostropović i mnogi drugi, da ih ne nabrajam.
8. Isto pitanje, ali izvan svijeta poznatih. Tko Vam je bila najimpresivnija osoba u svakodnevnom životu – netko iz obitelji, prijatelj ili poznanik.
– Velik je broj prijatelja koji me fasciniraju svojim znanjem ili kulturom ponašanja. Svakako, to je moj divni prijatelj akademik Luko Paljetak iz Grada, moj pokojni prijatelj i kolega po flauti Arsen Dedić, ali i moj vlastiti sin Alan koji doista zna impresionirati svojim znanjem povijesti ili zemljopisa. Brojni su oni koji me oduševljavaju, ali kada bi ih sve nabrajala ovaj bi intervju u tom slučaju trebao biti objavljen na najmanje tri stranice. Kada se dugo živi, mnogo se i pamti, zar ne?
9. Gdje se skrivate kada turisti navale u grad? Ljeti su nam mjesta uz more poput osinjaka?
– Po vrućini, žegi kao ovog ljeta, najpametnije je otići u planine ili jednostavno, ostati u svom domu, đardinu uz potočić i svom komforu. U svom Gradu bila sam već četiri puta, ali razlog nije bio odmor. Nadam se da će mi se i to dogoditi negdje u rujnu.
10. Za kraj, kada se osvrnete, je li to bio samo showbizz ili postoji dublja poruka? – Ne prihvaćam takozvani showbizz, za mene postoje scene open air ljeti, koncertne dvorane zimi. Dakle, samo koncerti. Gaže ili čvrge su mi nepoznate. Ili imam koncert, ili se skupe prijatelji i bacimo pismu.
Besplatan koncert počinje u 21 sat, a ulaz je otvoren od 20:30 sati. Koncert će se održati sukladno propisanim mjerama bez obveze predočenja EU COVID digitalne potvrde. Na koncertu su predviđena isključivo sjedeća mjesta uz obvezu pridržavanja mjera propisanih posebnim preporukama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i nadležnih stožera.
ZADAR / ŽUPANIJA
Gradonačelnik Erlić na Ižu – s predstavnicima Mjesnih odbora obišao otok
Gradonačelnik Erlić iskoristio je priliku boravka na Ižu da popriča s predstavnicima Mjesnih odbora, Josephom Markom Orovićem, predsjednikom MO Mali Iž, Sinišom Kulišićem, predsjednikom MO Veli Iž i Davorom Marelićem, predsjednikom MO Mali Iž – Porovac.
Razgovaralo se o životu na otocima zimi i svakodnevnim komunalnim problemima, uređenju mjesnih prometnica i regulaciji prometa u mjesnim središtima tijekom turističke sezone te uređenju obalnog zida i gata na Malom Ižu.
– Mjesni odbori ovome i služe, da nam apostrofiraju probleme mještana, a mi smo tu da ih slušamo i da kao Grad pokušavamo rješavati probleme. U sljedećoj godini ulažemo u ambulante na Ižu, školu na Velom Ižu i mjesna groblja na Velom i Malom Ižu – kazao je gradonačelnik Erlić te dodao da su u proračunu za 2026. za ulaganje u otoke osigurana sredstva, i to više od tri milijuna eura.
Zahvalio se i nezavisnom gradskom vijećniku Denisu Bariću koji je sudjelovao u razgovorima uoči donošenja proračuna za iduću godinu.
Nakon što su božićne jelke, zajedno sa stalcima i lampicama, dostavljene su na Molat, Brgulje, Zapuntel, Ist, Olib, Silbu i Premudu, jelke su stigle i na Veli Iž, Mali Iž i Porovac. Malu i Velu Ravu. Dvanaest božićnih jelki Grad Zadar kupio je za dvanaest Mjesnih odbora na zadarskim otocima.
ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) NACIONALNE MANJINE U DANIMA ADVENTA / Slovenska Lipa proslavila obljetnicu i monografiju o djelovanju u Zadru
Slovenci u Zadru i prijatelji Slovenije svečano i sadržajno su obilježili dane Adventa i božićne blagdane. Proslavili su 20-tu obljetnicu djelovanja Slovenskog kulturnog društva Lipa Zadar. Tim povodom predstavljena je i istoimena monografija, autorica dr. Barbare Riman i dr. Kristine Riman. Riječ je o znanstvenoj monografiji u kojoj se na 250 stranica analitički i dokumentarno prikazuje nastanak, razvoj i suvremeno djelovanje Društva, smještajući ga u širi kontekst slovenskih udruga na prostoru Republike Hrvatske.
-Ovo je vrijedna knjiga, rekla je Katarina Kliner, konzulica Slovenskog veleposlanstva u Zagrebu. Osim na svečanosti predstavljanja monografije konzulica je obavila i savjetovanje sa članovima Društva.

O monografiji, koja je nastala u okviru rada Instituta za narodnostna pitanja, uz spomenute autorice, govorila je i Darja Jusup, ustanoviteljica i predsjednica Lipe. Ona je podsjetila kako je prije 20 godina osnovana SKD LIpa Zadar.
– U početku nas je bilo 5, a danas Društvo broji 95 aktivnih članova. U sklopu brojnih aktivnosti ovo nam je 279 događaj, rekla je gospođa Jusup, dugogodišnja predsjednica Lipe koja je ujedno i urednica monografije.

Društvo je od početka posebnu pozornost posvetilo kulturno-umjetničkom stvaralaštvu. Održano je 18 likovnih kolonija, objavljeno pet knjiga proze i poezije Andreje Malte i Marije Ivoš članica Lipe. Najnoviji uradak je dvojezična slikovnica U Čudesnoj šumi /V čarobnem gozdu dvojca Vesne Bilić i Evelin Dorkin-Gregov. Svake godine redovito se obilježava Prešernov dan, najveći slovenski kulturni praznik. Sudjeluju umjetnici iz slovenskih društava Hrvatske i Slovenije. U Zadru se svake godine obilježava Dan kulturne raznolikosti. – To je događaj na kojemu, uz slovensku, nastupaju i ostale manjine sa zadarskog područja, podsjetila je Darja Jusup nazočne u restoranu Galija na svečanosti obilježavanja 20-te obljetnice SKD Lipa. Među brojnim uzvanicima bili su i Cveto Šušmel iz SKD Triglav Split, Mirjana Majić iz MKD Biljana Zadar, te Arta Dodaj, predstavnica albanske manjine.
Od brojnih aktivnosti posebno je priljubljena Škola u prirodi. Radi se u o edukativnim izletima i upoznavanju zanimljivih destinacija. Društvo redovito obilježava Dan žena i Dan ljudskih prava. Veliki interes vlada i za Dopunsku školu slovenskog jezika koje za sve uzraste vodi nastavnica Tanja Bajlo, koji su se ovom prigodom predstavili sa recitacijama dječje i odrasle skupine.

O svemu tome znanstveno, analitički i kronološki piše u bogato ilustriranoj monografiji promoviranoj u sklopu obilježavanja 20-te obljetnice Slovenskog kulturnog društva Lipa. Autorice Riman posebno naglašavaju kako je jezik temeljni nositelj identiteta i kulturne opstojnosti, a upravo je SKD Lipa Zadar primjer uspješnog očuvanja modela očuvanja jezika kroz umjetnost, edukaciju i društveni angažman.
Sve to potvrđuje i dr. Ines Cvitković Kalanjaš. U svojoj recenziji ona ističe: ”Da su autorice uspješno pokazale da je Slovensko kulturno društvo Lipa Zadar više od kulturnog društva te da je vodstvo skupa sa članovima pronašlo model trajnog djelovanja manjinske skupnosti, koji preko entuzijazma svojih članova potvrđuje značaj kulture kao sredstva za očuvanje identiteta.
Iz recenzije dr. Jasminke Brala Mudrovčić izdvajamo ocijenu da rukopis predstavlja temeljnu ulogu jezika i književnosti pri očuvanju identitete. Znanstvena monografija pokazuje da je jezik prostor sječanja i prostor budućnosti te da se kulturna vrijednost neke skupnosti mjeri upravo sa mogućnošću da se prepozna u jeziku.

Svečanosti 20. Objetnice i predstavljanja monografije nazočile su i zadarska pročelnica gospođa Mirjana Zubčić i Anita Gržan Martinović, pročelnica za međunarodne odnose Grada, čestitale su obljetnicu društva i uvjerene da će se dobra suradnja nastaviti.
Zanimljiv doprinos predstavljanju monografije Slovenskog kulturnog drruštva Lipa Zadar, dao je zadarski kroničar i publicist Ferdinand Perinović. Podsjetio je kako su, prije 80 godina, nakon oslobođenja Zadra, slovenski građevinari, liječnici i umjetnici prvi došli pomoći tamošnjim ljudima u razrušenom gradu.
Tradicija i suradnja se nastavljaju što potvrđuje i sadržaj monografije koja donosi i analitički prikaz uloge društva u suvremenom kontekstu djelovanja slovenskih udruga u Hrvatskoj ističući njegovu otvorenost prema lokalnoj zajednici, trajnu suradnju s kulturnim institucijama te doprinos promicanju međukulturalnog dijaloga.
Darja Jusup
ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) “IZGUBILI SMO IZ VIDOKRUGA ČOVJEKA, SOLIDARNOST I HUMANIZAM” / U Kneževoj održan okrugli stol „Zadar – grad po mjeri čovjeka”
U Kneževoj palači sinoć je održan okrugli stol „Zadar – grad po mjeri čovjeka: Čovjek je čovjeku lijek – mentalno zdravlje kroz prizmu medicine usmjerene prema osobi”. Cilj okruglog stola bio je otvoriti dijalog između struke, Crkve i lokalne zajednice o aktualnim izazovima mentalnog zdravlja, s posebnim naglaskom na treću životnu dob i mlade, te potaknuti stvaranje konkretnih i primjenjivih rješenja za Grad Zadar i Zadarsku županiju.
Tom je prigodom predstavljena i najnovija knjiga voditelja Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek”, uglednog hrvatskog psihijatra i sveučilišnog profesora Veljka Đorđevića, roman „Pietrov san”, koji govori o odrastanju ostavljenog dječaka.
U pozdravnoj riječi pročelnik Upravnog odjela za socijalnu skrb i zdravstvo Grada Zadra Mladen Klanac prenio je pozdrave gradonačelnika Šime Erlića te zahvalio Edukacijskom centru, njegovu voditelju prof. Đorđeviću i Sveučilištu u Zadru na uspostavljenoj suradnji.
– Profesor je poznat po skrbi za branitelje i starije osobe. Upravo je ta populacija danas na marginama, ne može očuvati bogatstvo koje je stekla i često ima osjećaj da sve to nestaje. Naša je uloga to sačuvati, prvenstveno osobu kroz njezin karakter, koji uvijek ostaje, te kroz činove ljubavi koje je činila tijekom života. Mora im se omogućiti da to mogu prenijeti i pokazati da njihov život nije bio prazna ploča, nego ispunjen nečim veličanstvenim – rekao je Klanac.
Voditelj Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek” profesor Veljko Đorđević i njegova zamjenica, voditeljica Odjela za zdravstvene studije Sveučilišta u Zadru doc. dr. sc. Klaudija Duka Glavor, predstavili su aktivnosti Centra i njegovu svrhu, koja se ogleda u skrbi za starije osobe.
– Suosjećanje i empatija ključne su vještine koje moramo učiti od starije generacije. Duhovna dimenzija dosad je bila premalo istaknuta, a upravo ona daje nadu i podsjeća nas na dostojanstvo svake osobe. Vjerujem da ćemo kroz zajednički rad povezati struku, humanost, duhovnost i zajednicu te biti poticaj drugima, ali i sami pokretači promjena – istaknula je doc. dr. sc. Duka Glavor.
Đorđević je rekao kako smo u 21. stoljeću, koje je proglašeno stoljećem uma, ali se čini da u njemu nedostaje zdravog razuma.
– Izgubili smo iz vidokruga čovjeka, solidarnost i humanizam. Kada vidimo što se sve događa u svijetu, čini se da i pri dobrom vidu ostajemo slijepi. Ideja da Europski edukacijski centar medicine usmjerene prema osobi započne sa skrbi za starije osobe nije revolucionarna, ali je za Hrvatsku iznimno važna jer smo se udaljili jedni od drugih. Nema međugeneracijskog života, materijalno prevladava nad humanističkim, kao da smo zaboravili da su ljudi temelj svake civilizacije. Hrvatska je napravila iskorak s dnevnim bolnicama, patronažnim sestrama i gerontodomaćicama, ali to još nije dovoljno. Potrebno je u cijeloj populaciji, od osnovnih škola do sveučilišta, razvijati model volontiranja i darivanja vlastitog vremena onima kojima je pomoć potrebna. Moramo pokrenuti cijelo društvo da se okrenemo jedni drugima – to je jedini zalog bolje budućnosti u Hrvatskoj – rekao je Đorđević.
Prigodno je predstavljena i njegova knjiga „Pietrov san”, u kojoj se govori o dječaku ostavljenom ispred katedrale, kojega prihvaća časna sestra i odgaja ga kroz boravak u domovima, uz ključno pitanje može li se osoba izdignuti iz takvih životnih okolnosti i postati liječnik. Predstavljanje knjige moderirao je voditelj Odjela za demencije, psihijatriju starije životne dobi i palijativnu skrb duševnih bolesnika pri Psihijatrijskoj bolnici Ugljan dr. Vitomir Višić.
Nakon toga uslijedio je okrugli stol na kojem su sudjelovali ravnatelj Doma zdravlja Zadarske županije Marko Kolega, dr. Višić, pročelnik Klanac, doc. dr. sc. Duka Glavor, predstojnik Povjerenstva Zadarske nadbiskupije za pastoral bolesnih, starih i nemoćnih don Valter Kotlar, voditelj Službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo Zadar dr. Alan Medić, Cristian Vuger iz Hrvatskog zavoda za socijalni rad, ravnateljica Doma za odrasle osobe „Sveti Frane” Vesna Dujić, pročelnik UO-a za hrvatske branitelje, udruge, demografiju i socijalnu politiku Zadarske županije Josip Vidov te koordinatorica za palijativnu skrb u Općoj bolnici Zadar Svjetlana Baterl.








Živorad
18. kolovoza 2021. at 11:16
Drugarisa mlogo dobro peva i obavezno ču da dodjem na konserat!
Milorad
19. kolovoza 2021. at 12:47
Oćeli da bidne musika uživo ili karaoke?