Hrvatska
Pavić Šimetin o pooštravanju mjera ako brojevi budu rasli: “Moguće zatvaranje pojedinih djelatnosti”
U posljednja 24 sata zabilježeno je 298 novozaraženih virusom SARS-CoV-2 te je aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 1903. Među njima su 193 zaražene osobe na bolničkom liječenju, od kojih na respiratoru 21. Preminula je jedna osoba.
Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas ukupno su zabilježene 367.022 osobe zaražene novim koronavirusom, od kojih su 8283 preminule, ukupno se oporavilo 356.836 osoba od toga 176 u posljednja 24 sata.
U samoizolaciji su trenutačno 5194 osobe.
Do danas su ukupno testirane 2.405.704 osobe, od toga 8015 u posljednja 24 sata.
Zaključno s 14. kolovoza utrošeno je 3.169.677 doza cjepiva, a cijepljeno je 41,4% ukupnog stanovništva, odnosno 49,7% odraslog stanovništva. Na dan 14. kolovoza utrošene su 3443 doze cjepiva, a od toga su 1083 osobe cijepljene prvom dozom.
Zaključno s 14. kolovoza 1.679.544 osobe cijepljene su barem jednom dozom, a od njih je cijepljenje završeno za 1.549.488 osoba (1.490.133 osobe cijepljene su dvjema dozama te 59.355 osoba cjepivom Jannsen), što čini 45,95% odraslog stanovništva.
Pavić Šimetin: Moguće pooštravanje mjera
Zamjenica ravnatelja HZJZ-a Ivana Šimetin Pavić rekla je u razgovoru s novinarkom HRT-a Margaretom Jozinović da će, ako se nastavi uzlazni trend u broju novozaraženih, biti pooštravanja mjera. Neki će se događaji sigurno održavati isključivo uz COVID potvrde, a kod drugih okupljanja bit će obvezni maska, distanca, ograničen broj sudionika.
– To će izgledati kako smo imali i u prethodnim valovima. Uz ostale mjere koje bi se mogle uvesti jest i zatvaranje pojedinih djelatnosti i slično, objasnila je.
Ponovila je da cijepljenje na različitim okupljanjima provode svi zavodi za javno zdravstvo.
Na pitanje upisujemo li u registar dnevno oboljelih i strance, kazala je da je ipak ponajprije riječ o građanima RH. Stranci koji su pozitivni na koronavirus dobivaju upute epidemiologa kako se trebaju ponašati, ostaju u Hrvatskoj u samoizolaciji, a moguće je i da svojim automobilom napuste Hrvatsku.
Komentirala je i zahtjev načelnika Stožera civilne zaštite Istarske županije da se Hrvatska tretira po županijama, a ne statističkim regijama.
– Stav EK je da je razdvajanje zemalja na sitnije čestice poput županija tehnički vrlo teško te se zato stanje pokazuje na razini regija, ali svaka zemlja može gledati na “sitnijoj” razini. Sada smo u narančastoj zoni što se tiče regije Jadran i Zagreba, ali imamo dovoljno prostora, tako da ćemo se, ako brojevi budu umjereno rasli, zadržati u toj zoni koja je upozorenje drugim zemaljama i najčešće se ne uvode za te zone dodatne mjere. Daleko smo od crvene zone, rekla je.
Pozvala je na poštovanje svih epidemioloških mjera i na cijepljenje, i to što prije.
– Svi koji imaju dvojbe, neka dođu na punkt gdje se cijepi i razgovaraju s liječnikom, poručila je.
U Novoj Rači cijepiti se može i danas, na blagdan – na punktu pokraj najvećeg marijanskog svetišta u županiji
– S obzirom na broj vjernika koji se ovdje danas okuplja, moram reći da je odaziv poprilično skroman. U 3 sata koliko cijepljenje do sada traje, cijepilo se tek 7 hodočasnika. No budući da je punkt otvoren još jedan sat, taman će i završiti ovo središnje misno slavlje, očekuju ipak u ZJZ-u u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji da netko od hodočasnika još dođe na njihov punkt i primi svoju dozu, izvijestila je s mjesta događaja novinarka HTV-a Marijana Kranjec.
– To je samo jedna od akcija kojima se želi povećati procijepljenost u ovoj županiji koja je ispod državnog prosjeka. Od ukupnog broja stanovnika samo je 35 posto cijepljeno. To bi trebalo olakšati ulazak u jesen jer i ovdje broj zaraženih raste. Primjerice, u petak ih je bilo šestero, jučer dvoje, a danas ponovno petero, dodala je.
– U našoj županiji nemamo nikakvo žarište, na sreću, nego svi koji su oboljeli donijeli su odnekud virus. I dobra je stvar što se širi unutar obitelji. Ili su zajedno bili na ljetovanju ili je netko od mlađih pokupio virus na moru, rekla je dr. Vesna Grgić iz ZJZ-a Bjelovarsko-bilogorske županije.
– Ja sam na hodočašću s mamom, ja sam iz Ivanske, u Raču tradicionalno hodočastimo pa smo došli ranije, našli prečac i vidjeli cijepljenje. Zašto bih u Zagrebu gulio pola grada kad ovdje mogu za 100 metara, rekao je Ivan Ožegović.
Hrvatska
Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Hrvatska
Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.




