ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTOGALERIJA) Misa zahvalnica za kraj akademske godine Sveučilišta u Zadru
Misu zahvalnicu sa svečanim Tebe Bga hvalimo za završetak akademske godine na Sveučilištu u Zadru u nedjelju 27. lipnja u katedrali sv. Stošije u Zadru predvodio je zadarski nadbiskup Želimir Puljić. Propovijedao je dr. don Damir Šehić, profesor Moralne teologije i bioetike s Teološko – katehetskog odjela Sveučilišta u Zadru.
U misi su sudjelovali dr. Dijana Vican, rektorica Sveučilišta u Zadru te prorektori: prof. dr. Nedjeljka Balić Nižić, prof. dr. Josip Faričić i prof. dr. Zvjezdan Penezić, profesori sa Sveučilišta i studenti. Nadbiskup je potaknuo sve na zahvalnost Bogu za primljene milosti tijekom protekle akademske godine.

„Izričemo Bogu zahvalu za vrijeme koje smo proživjeli i imali priliku ostaviti svoj trag u njemu. Prigoda na kraju akademske godine izreći hvalu Bogu na svečanoj liturgiji, ne izuzima nas od dužnosti zahvaliti i jedni drugima“ rekao je dr. Šehić, istaknuvši da je sveučilišna zajednica „dio posebne zadaće koju Providnost i društvo stavlja pred nas, osobito pred najodgovornije kojima treba zahvaliti na daru životnog poslanja i želji da čine bolje i humanije društvo“.
„Današnje društvo susreće se sa stanjem kojeg se može opisati kao svojevrsnu ‘krizu smisla’. Razni pogledi na svijet, njegovu organizaciju, etiku i moral, ostavljaju dojam vlastite autonomije. Suprotnih su nazora i stajališta, svaki unutar sebe imaju vlastitu argumentaciju i smisleni okvir, a ipak naizvan izgledaju razmrvljeni i nekonzistentni. To dovodi do toga da se teško, a nekad i uzalud traži smisao i značenje stvari“ upozorio je propovjednik, istaknuvši da „ljudski duh još više zbunjuje pitanje: Je li uopće smisleno pitati o samom smislu stvarnosti?“.

„Mnoštvo mišljenja o kojima se raspravlja, antropoloških koncepata, etičkih i moralnih okvira, različitih tumačenja čovjeka i društva, još više zaoštravaju sumnju koja lako prelazi u skepticizam i različite oblike nihilizma. Ljudski duh se nalazi pred opasnošću da se isključivo bavi vrstom neodređenog mišljenja koje bi ga zadržalo bez ikakvog odnosa s transcedentnim“ poručio je dr. Šehić, istaknuvši da je Universitas studiorum kao mjesto susreta „trajna prilika za otkrivanjem istinske mudrosne širine u traženju sveobuhvatnog smisla života. Mudrosna širina postaje imperativ sadašnjeg trenutka, tim više jer se društvo pred izazovima tehnološkog napretka i transhumanističkog pokreta nalazi pred preoblikovanim pitanjima koja ga prate od početka. Pitanja smisla i poslanja, života i smrti, produžetka života i besmrtnosti, traže odgovore bez odgode. Korisnost koja se promovira kao maksima nipošto ne smije zamijeniti cjelovitu istinu o čovjeku koji je puno više od resursa i objekta – on je uvijek istinska i prava Slika Božja, Homo imago Dei“ istaknuo je dr. Šehić.

U tom kontekstu, propovjednik je protumačio i navješteno evanđelje u kojem Isus poziva: ‘Ne boj se! Samo vjeruj!’. Poželjevši da nam te riječi odzvanjaju u srcima kao znak poziva i utjehe, don Damir je potaknuo da u susretu s poteškoćama i hendikepima uvijek imamo pred očima „Kristov lik koji prolazeći ozdravlja i donosi novost života pojedincu i zajednici, otvarajući prostor dijaloga i susreta“.
Evanđelist Marko govori o dva ozdravljenja: nad ženom koja je dvanaest godina bolovala od krvarenja i nad Jairovom kćeri koju je Isus oživio u njenoj kući u nazočnosti roditelja i trojice učenika, Petra te braće Jakova i Ivana.

Don Damir je opisao situacijski kontekst koji je prethodio Isusovom ozdravljanju: „prelazak lađe preko mora, silan svijet očekuje Isusa, po iskrcaju iz lađe svi trče prema njemu i pritješnjuju se oko njega, dok on stoji tik uz more. Zamislimo samo koliko je potreba, pitanja i konkretnih materijalnih zahtjeva bilo na srcu i usnama pojedinaca kojima ni sunce ni ljetna žega, nepovoljan teren ni udaljenost od njihovog doma, kao ni rizik da ih Isus iz Nazareta možda neće ni primijetiti, nisu predstavljale prepreku u odlasku na to mjesto susreta. Bojali su se da to mjesto susreta, na koje su se toga dana ili možda već dan ranije uputili, možda ne postane mjesto neprimjećenosti s Isusove strane ili mjesto otuđenosti od pogleda onoga koji ima moć riješiti njihove probleme“ rekao je don Damir, dodavši da su u ljudima bili osjećaji „čežnje i straha, nestrpljivosti i nedostatak smisla, ponovno traženje i čekanje na odgovor koji možda toga dana i neće doći“.
„U tom mnoštvu bilo je bogatih i siromašnih, udovica, rastavljenih, radosnih i tužnih, onih koji vjeruju i pouzdaju se u Spasitelja, onih koje je natjerala nevolja i bolest i onih koji su se divili Isusu ili su pak bili dio elite koja je htjela biti viđena u tolikoj masi. Od silnog mnoštva, evanđelist Marko donosi nam svega nekoliko imena“ pojasnio je propovjednik. Prvi se spominje Jair, nadstojnik sinagoge i protagonist početka dijaloga s Isusom.

Jairove riječi Isusu: ‘Kćerkica mi je na umoru! Dođi, stavi ruke na nju da ozdravi i ostane u životu!’, nisu dobile nikakav odgovor. „Šutnja s Isusove strane nije obeshrabrila oca čije dijete umire. Otac ne prosvjeduje, ne obrušava se na Isusa, ne proziva njega i njegovu družinu. Shvaća da jedino krenuti za njim, putem kamo Isus ide, može donijeti novu priliku“ rekao je don Damir, istaknuvši da najkraća rečenica tog odlomka „I pođe s njima“ govori o „promjeni događaja, o trenutku u kojem se smrti piše poraz“.
Evanđelje opisuje i izmučenu ženu koja 12 godina boluje od krvarenja koje prestaje dodirom Isusovih haljina. „Ozdravljenje je žena osjetila u svom tijelu. Kratak dijalog između ozdravljene i Isusa završava riječima koje su ujedno prvi Isusov javni odgovor toga odlomka: ‘Kćeri, vjera te tvoja spasila! Pođi u miru i budi zdrava od svoga zla!’. Vjera proglašena kao imperativ iz usta onoga koji je učinio čudo, onoga koji je Gospodin i Životvorac, preplavljuje uši i srca okupljene mase. Taj trenutak, kao i svaki u kojem susrećemo Boga, mijenja unutarnje iskustvo vjere i odnosa prema Božanskom“ istaknuo je don Damir.

Propovjednik je naglasio i kontrast između smrti, jauka i naricanja s jedne strane, a s druge, Isus obećava život po vjeri.Isus opominje ukućane riječima: ‘Što bučite i plačete? Dijete nije umrlo, nego spava’, a njihova reakcija je podsmijeh na te Isusove riječi: ‘A oni mu se podsmjehivahu’.
„Božja manifestacija i šutnja kao i traženje vjere uvijek ostavlja prostor za slobodu i vlastitu interpretaciju. Podsmijesi koji su se skrivali iza suznih lica odisali su hladnoćom smrtnoga mjesta. Jedini kojem je stalo do Isusova govora bio je Jair, njegova žena i tri Isusova učenika. Njihov zajednički ulazak i izbacivanje svih koji su se podsmjehivali Isusovim riječima kao da nam govori kako dionik Božjeg čuda može biti onaj koji ima otvoreno srce i vjeru koja u njemu prebiva“ rekao je don Damir, naglasivši kako je soba kćeri do Isusovog dolaska bila mjesto za ispraćaj pokojnika gdje su bili ugašeni planovi o životu, gdje su majka i rodbina plakali i naricali, a onda postaje mjesto susreta, kao na početku Isusovog hoda od obale mora gdje je ozdravio ženu koja je krvarila.

„Mjesto susreta je On – Isus Krist. Njegova prisutnost i dar života u kojeg je pozvao djevojku“ poručio je don Damir, rekavši da to Evanđelje pokazuje optiku koja nije opterećena bukom, mnoštvom i očekivanjima.
„Nadstojnik sinagoge Jair po funkciji je bio dio religijskog kulta koji se odvijao u sinagogi. Patnja i bol, strah od gubitka, potjerala ga je pred Isusa. Žena koja je krvarila odustala je od traganja za lijekom izvana. Mnogi koji Isusa susreću, opisani u drugim odlomcima Svetog Pisma, ostavljaju svoje metode i pristupe, svoje koncepte i u dodiru s Bogom traže mjesto susreta i dodir spasenja. Tom dodiru uvijek prethodi Isusov poziv upućen Jairu, službeniku sinagoge koji je znao da prazna religioznost nema smisao“ upozorio je dr. don Damir Šehić, poželjevši da svi iskuse Jairovu spoznaju – postoji Isus Krist, kairos i Životvorac koji čovjeka ozdravlja Spasiteljskom snagom i ohrabruje riječima: ‘Ne boj se! Samo vjeruj!’.















ZADAR / ŽUPANIJA
FOTO / Bokanjac prikupio 5.000 € za komunikatore djece Udruge ZARATINIĆI
Udruga mladih Bokanjac i Mjesni odbor Bokanjac još su jednom pokazali kako lokalna inicijativa može imati stvaran i dugoročan učinak. Kao rezultat humanitarnog Adventa koji su u prosincu 2025. zajednički organizirali, jučer, 31. siječnja, Udruzi ZARATINIĆI uručena je donacija u iznosu od 5.000 eura, namijenjena nabavi komunikatora za djecu s teškoćama u komunikaciji.

Donaciju je u ime Udruge mladih Bokanjac uručio Josip Mrkić, a susret je održan u neformalnoj i prijateljskoj atmosferi, uz kratko druženje s djecom i roditeljima. Time je simbolično zaokružen jedan projekt koji je započeo jednostavnom, ali jasnom idejom – učiniti nešto dobro za svoju zajednicu i istovremeno pomoći onima kojima je pomoć najpotrebnija.
Humanitarni Advent na Bokanjcu bio je višednevna inicijativa koja je okupila mještane svih generacija. Osim što je obogatio adventsko vrijeme u kvartu, imao je i jasnu humanitarnu svrhu. Sav prikupljeni prihod odlučeno je usmjeriti Udruzi ZARATINIĆI, koja kroz projekt komunikatora djeci bez govora omogućuje izražavanje, sudjelovanje u svakodnevnom životu i veću samostalnost.

Komunikatori nisu simbolična pomoć, oni su konkretan, specijaliziran alat koji za djecu bez verbalne komunikacije predstavlja glas. Putem njih djeca mogu izraziti osnovne potrebe, emocije, želje i misli, komunicirati s obitelji, vršnjacima i okolinom te aktivnije sudjelovati u obrazovanju i društvu.

Do danas je, zahvaljujući donacijama građana, udruga, tvrtki i lokalnih inicijativa poput ove s Bokanjca, prikupljeno više od 60.000 eura za komunikatore. Šestero djece već je dobilo svoj uređaj, ukupne vrijednosti 52.611 eura, dok još 22 djece trenutačno čeka sredstva kako bi i oni dobili priliku za komunikaciju.
U Udruzi ZARATINIĆI ističu kako ovakve suradnje pokazuju snagu lokalne zajednice i važnost solidarnosti na razini kvarta i grada. Donacija s Bokanjca još je jedan korak prema cilju, da nijedno dijete ne ostane bez mogućnosti izražavanja.
Primjer Udruge mladih Bokanjac i Mjesnog odbora Bokanjac potvrđuje da promjene ne moraju dolaziti odozgo, već često počinju upravo u susjedstvu, kroz zajedničku ideju, volju i konkretno djelovanje, stoji u objavi.

ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) OKRUGLI STOL U ZADRU / Ramljak: Strašno je što prijatelj može napraviti prijatelju; Braš: Ovisnost o digitalnom svijetu teža je od ovisnosti o heroinu
Život djece i mladih, uključujući sve oblike zlostavljanja, pa i ono najteže seksualno, danas se odvija u digitalnoj sferi. Korporacije i algoritmi iskorištavaju našu pažnju, bore se da što duže gledamo u ekran, a u nekom trenutku djeca i mladi postaju žrtve, depresivni su, počinju razmišljati o suicidu, u strahu su i od počinitelja i od roditelja kojima se izbjegavaju povjeriti. U zadnjih sedam godina u Hrvatskoj bilježimo porast seksualnog zlostavljanja od 270 posto; samo prošle godine imali smo preko 500 slučajeva seksualnog nasilja nad djecom, a 10 tisuća predmeta čeka na rješavanje, bilo od seksualnih predatora, bilo od vršnjaka. Zastrašujuće je ono što prijatelj prijatelju može učiniti i zato se moramo educirati i komunicirati, jer je odnos između ljudi najbolja prevencija, istaknuo je voditelj Centra za nestalu i zlostavljanu djecu i Centra za sigurniji Internet Tomislav Ramljak na Okruglom stolu „Mentalno zdravlje mladih i sigurni Internet: Gdje je granica između stvarnog i virtualnog nasilja?”, održanom u Zadru u organizaciji Odjela za zdravstvene studije Sveučilišta u Zadru i Edukacijskog centra Europskoga instituta za medicinu usmjerenu prema osobi “Čovjek je čovjeku lijek”, u suradnji sa Zadarskom županijom i Gradom Zadrom.
Okrugli stol organiziran je kako bi se ukazalo na potrebu prevencije svih oblika digitalnog nasilja, edukacije djece, mladih, roditelja i stručnjaka te podizanja svijesti o sigurnom korištenju Interneta. Kao jedan od vodećih hrvatskih stručnjaka za online sigurnost i zaštitu djece na internetu Ramljak je govorio o problemima s kojima se susreće u svom radu i pozvao na angažman cijelog društva u ovom problemu koji se pojavio u posljednjih dvadesetak godina.
– Kada sam s kolegom koji je radio u policiji na takvim slučajevima krenuo s radom na ovoj problematici, u vrijeme kada je Internet bio u povojima, zaključio sam da će to biti problem budućnosti. Samo 20 godina kasnije sigurnost djece, pa i odraslih, najveći je izazov u digitalnoj tehnologiji. Mladima je telefon njihov prozor u svijet, kroz njega se zabavljaju, uče, imaju romantične odnose, a na kraju i proživljavaju krize u međuljudskim odnosima. Za razliku od prijašnjih problema, kada su stariji imali informacije koje su trebali prenositi mladima, sada stariji ne mogu pratiti trendove, mladi imaju informacije a mi ih moramo slušati, učiti i pokušati vidjeti postoje li simptomi problematičnih ponašanja te što sve društvene mreže i kanali serviraju našoj djeci. Edukacijski centri koji budu gledali unaprijed, poticali razvijanje međuljudskih odnosa i mentalno zdravlje, imat će veliku budućnost, rekao je Ramljak u uvodnom dijelu kojeg je moderirala Ivana Zrilić.
Pročelnica Odjela za zdravstvene studije i zamjenica voditelja Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek” doc. dr. sc. Klaudija Duka Glavor izrazila je zadovoljstvo što u radu okruglog stola sudjeluju duhovnici, psihijatri, psiholozi, neurolozi i sami mladi iz oratorija Don Bosco Zadar. Predsjednica Europskog instituta usmjerenog prema osobi prof. dr. sc. Marijana Braš rekla je da je tehnologija toliko napredovala da često mladi od 20 godina ne mogu pratiti djecu od 10 godina te je pozvala mlade na sudjelovanje na ovogodišnjem Svjetskom kongresu medicine usmjerene prema osobi koji će se održati u Liverpoolu s temom „Mladi i djeca”.
Voditelj Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek” prof. dr. sc. Veljko Đorđević rekao je kako Sveučilište u Zadru postaje pionir u preventivnim i rehabilitacijskim programima.
– Otvaramo teme Interneta, njegove zloporabe, načina kako odgajamo svoju djecu, što se događa u našim obiteljima, kako kao društvo na ovo reagiramo. Moramo se zapitati koliko podučavamo mlade koji ulaze u formativne godine, kako na njih utječemo ne samo kao nastavnici, nego i kao roditelji i cjelokupno društvo. Komuniciramo s virtualnim uređajima i mislimo da komuniciramo sa svijetom, izgubili smo odnos čovjeka prema čovjeku. Dok se ne vratimo odnosu među nama, gubit ćemo se, otići ćemo stranputicama. Ne možemo zaustaviti razvoj tehnologije ali možemo uputiti populaciju kako je koristiti, rekao je Đorđević.
Nakon uvodnih obraćanja uslijedio je Okrugli stol na kojemu su sudjelovali pročelnik Upravnog odjela za socijalnu skrb i zdravstvo Grada Zadra Mladen Klanac, Tomislav Ramljak, pročelnica Upravnog odjela za odgoj i školstvo Grada Zadra Tihana Biuk Magaš, pročelnik Upravnog odjela za hrvatske branitelje, udruge i demografiju Zadarske županije Josip Vidov, upraviteljica Područnog ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad Martina Čuljak Jovančević, upraviteljica Obiteljskog centra Zadarske županije Mila Špinderk, dugogodišnja voditeljica Odjela psihijatrije Opće bolnice Zadar Palmira Čveljo, predsjednik Zajednice sportova Zadarske županije i profesor kineziologije na Odjelu za zdravstvene studije Tonči Mašina, župnik župe Gospe Loretske u Arbanasima u Zadru i voditelj oratorija Don Bosco Zadar don Marko Majić Mazul, predstavnik studenata Odjela za zdravstvene studije Zvonimir Jurica te vjeroučiteljica Nikolina Glasnović.
U razmatranjima sudionika istaknuto je da su se djeca nekada mogla skloniti u obiteljski dom od svih nasilja, a danas su u njemu i dalje izloženi preko ekrana. Istaknuta je potreba dolaska do vrtića, jer roditelji pomoć u teškim trenucima podizanja djece nađu davanjem ekrana djeci, bilo za hranjenje ili kratki predah, ali se tada često izgubi pojam vremena. Traženje pomoći je znak hrabrosti a ne bespomoćnosti jer se rijetko događa da se nasilje ne ponovi, istaknuto je na Okruglom stolu. Ovisnost o digitalnom svijetu veća je od one o drogama, a posljedice mogu biti veće od ovisnosti o heroinu, istaknula je Braš.
Bilo je i pozitivnih primjera, pa je student Zvonimir Jurica rekao da ih se na Sveučilištu kontinuirano educira o mentalnom zdravlju i prepoznavanju simptoma onih koji imaju problem. Na studiju vlada topla atmosfera, a posebno je istaknuo rad Studentskog savjetovališta i profesorice Duka, koja s njima razgovara i daje im podršku.
Na Okruglom stolu kao jedan od velikih pozitivnih koraka istaknuto je skoro otvaranje Centra za sigurni Internet u Zadru, uz mobilni tim stručnjaka koji će pružati pomoć i edukaciju svima kojima je potrebna.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRIBINA U POMORSKOJ ŠKOLI: Kako tinejdžeru biti roditelj
Udruga za promicanje hagioterapije – Zadar organizira tribinu “Kako tinejdžeru biti roditelj”.
Voditeljica Zrinka Šarić Marinović govorit će o tome što učiniti kad se osjećaš nemoćno i prestrašeno, što kad se tinejdžer povlači, izolira se i “tone”, kad ima agresivne ispade i prisilne misli…
Tribina će se održati u Multimedijalnoj dvorana Pomorske škole Zadar, u petak, 6.2. u 18 sati.
Ulaz je slobodan!






