Connect with us

Hrvatska

Plenković u Ljubljani: “Hrvati i Slovenci dva su prijateljska naroda”

Objavljeno

-

Premijer Andrej Plenković u petak je sudjelovao na 30. obljetnici samostalnosti Slovenije, a u čestitci je istaknuo veze dvaju naroda u povijesti i u vrijeme njihova osamostaljenja prije 30 godina.

„Hrvatska i Slovenija su dvije prijateljske zemlje, a Hrvati i Slovenci dva prijateljska naroda. Ono što nas dijeli je sitnica u odnosu na ono što nas povezuje”, kazao je premijer Plenković u čestitci domaćinima na središnjoj svečanosti u Ljubljani, pa izrazio zadovoljstvo što je na nju pozvan. Slovenski premijer Janez Janša prije mjesec dana u Zagrebu je sudjelovao na svečanom konceru povodom hrvatskog Dana državnosti.

“Čestitam vam od sveg srca na 30 godina samostalnosti”, rekao je Plenković i dodao da su slovenski Državni zbor i Hrvatski sabor 1991. godine na isti dan donijeli ključne odluke koje su dovele do konačne samostalnosti dviju zemalja.

Prisjećajući se tadašnjeg povijesnog okvira u Europi, kao i pada Berlinskog zida, hrvatski premijer je podsjetio da je u to vrijeme došlo do samostalnosti i nezavisnosti i drugih država, no da Hrvatska i Slovenija do toga nisu stigle na miran način.

“Oboje smo bili žrtve agresije, i jedni i drugi znamo što je rat”, rekao je Plenković.

Te činjenice, po riječima premijera, i danas povezuju Hrvatsku i Sloveniju koje bolje od drugih znaju “što se onda događalo”.

Plenković je susjednoj zemlji zaželio i uspješno predsjedanje Vijećem EU-a u drugoj polovici ove godine, rekavši da je siguran kako će u tom procesu Slovenci dati značajan doprinos svojim znanjem i kreativnošću. Poručio je da će Slovenija pritom u Hrvatskoj imati partnera i prijatelja.

Svečanosti proslave 30. obljetnice samostalnosti Slovenije u Ljubljani prisustvovali su i premijeri Austrije i Mađarske Sebastian Kurz i Viktor Orban, ministri vanjskih poslova Italije i Portugala, te predsjednik Vijeća Europske unije Charles Michel.

U središnjem govoru na početku svečanosti prisutnima se obratio predsjednik Borut Pahor, pozvavši na zajedništvo u različitosti, na prekid političkih svađi i na stvaranje “trećeg konsenzusa” o tome kako će se Slovenija razvijati u idućih 30 godina.

Po njegovim bi riječima to trebao biti dogovor o razvoju zemlje kroz „pametnu i zelenu” strategiju, uz jačanje pluralnosti i dijaloga u društvu.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva

Objavljeno

-

By

Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.

Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.

Upozorenja za subotu

Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

DHMZ
DHMZ

Upozorenje za nedjelju

Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

DHMZ
DHMZ
Nastavi čitati

Hrvatska

MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka

Objavljeno

-

By

Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.

Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.

Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.

Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.

Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).

Nastavi čitati

Hrvatska

Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost

Objavljeno

-

By

Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.

Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.

Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.

“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.

“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.

Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu