Hrvatska
Ovo su pravila za prelazak hrvatske granice
Hrvatska je početkom lipnja uvela covid potvrde koje će vrijediti na razini Europske unije i u srijedu 2. lipnja donijela novu odluku o ulasku u zemlju iz ostalih članica EU.
“Odlukom je omogućen ulazak u Republiku Hrvatsku uz predočenje potvrde o negativnom PCR testu koji nije stariji od 72 sata od trenutka testiranja, to je izmjena za razliku od ranijih 48 sati. Druga izmjena se tiče osoba koje su cijepljene cjepivom Pfizer, Moderna, ili Gamaleya, odnosno Sputnik, a oni u Republiku Hrvatsku mogu ući u razdoblju od 22. do najviše 42. dana od primitka prve doze, odnosno od 22. do najviše 84. dana od primitka prve doze cjepiva AstraZeneca”, pojasnio je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
U Hrvatsku je trenutno najlakše ući ako dolazite iz zemlje članice EU koja također ima spreman sustav za izdavanje covid potvrda.
Kako biste dodatno skratili čekanje na granici prije polaska na put možete se prijaviti putem platforme Enter Croatia koja je integrirana sa sustavom digitalnih potvrda.
Ključne mjere za ulazak u Hrvatsku
Epidemiološke mjere na snazi u Hrvatskoj
Nošenje maske obavezno je u zatvorenim javnim prostorima kao što su trgovine, javni prijevoz, bolnice, pošta. Na otvorenom nije potrebno nositi masku ako se može održavati razmak i ne zadržava se puno ljudi, u suprotnom preporučuje se i na otvorenom nositi masku.
Ako planirate doći u Hrvatsku na odmor onda Vam je važno znati da ugostiteljski objekti smiju raditi do 23 sata, u restoranima možete boraviti na zatvorenom prostoru i na terasama, dok kafići goste smiju posluživati isključivo na terasama.
Muzeje, galerije i izložbe možete posjećivati s maskom i držeći se distance, a broj posjetitelja je ograničen kvadraturom tako da na 100 kvadrata smije boraviti 15 osoba. Kontroliranje broja posjetitelja i puštanje u prostorije je odgovornost organizatora pa je moguće da ćete morati pričekati da određeni broj posjetitelja napusti prostorije prije nego vas puste unutra.
Dopuštene su i ostale kulturne i umjetničke manifestacije i izvedbe uz ograničen broj posjetitelja, a na ulazu u prostor potrebno je jasno istaknuti obavijest o najvećem mogućem broju osoba koje istovremeno mogu biti prisutne u prostoru. Organizatorima je preporučeno da vode evidenciju posjetitelja koju moraju čuvati 14 dana što znači da ćete možda morati dati svoje podatke, ime, prezime i broj telefona, piše Dnevnik.hr.
Ulazak u Hrvatsku iz država članica EU/EGP
Ministarstvo unutarnjih poslova objavilo je uvjete za ulazak u Hrvatsku s obzirom na ograničenja koja su na snazi zbog pandemije koronavirusa.
Putnici u tranzitu moraju napustiti Hrvatsku u roku od 12 sati od ulaska, u suprotnom im se automatski određuje mjera samoizolacije.
Putnicima koji dolaze neposredno iz država i/ili regija članica Europske unije, odnosno država i/ili regija članica schengenskog prostora i država pridruženih schengenskom prostoru, a koje se trenutno nalaze na tzv. zelenoj listi Europskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti, neovisno o državljanstvu, omogućit će se ulazak u Republiku Hrvatsku pod jednakim uvjetima kao i prije pojave bolesti covid-19, ukoliko ne pokazuju znakove bolesti te nisu bili u bliskom kontaktu s oboljelom osobom.
Ako su prethodno navedene osobe do graničnih prijelaza Republike Hrvatske tranzitirale preko drugih država/regija bez zadržavanja, na graničnom prijelazu trebaju dokazati da se nisu zadržavale na područjima tranzita te se u tom slučaju od njih neće zahtijevati dokazi o testiranju ili potvrde o cijepljenju protiv/preboljenju bolesti izazvane virusom SARS-CoV-2, niti im se određuje mjera samoizolacije.
Svi ostali putnici koji dolaze u Republiku Hrvatsku iz država/regija članica EU/EGP, a koje se trenutno ne nalaze na tzv. zelenoj listi Europskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti, moraju predočiti jedno od navedenog:
- negativan nalaz PCR testa ili brzog antigenskog testa – BAT na SARS-CoV-2, pri čemu BAT test mora biti sa Zajedničke liste brzih antigenskih testova koje međusobno priznaju države članice Europske Unije, koju objavljuje Europska komisija. Kod nalaza BAT testa napravljenog u inozemstvu mora biti vidljiv proizvođač testa i/ili komercijalni naziv testa. U protivnom test se neće prihvatiti kao vjerodostojan za ulazak u Republiku Hrvatsku. Nalaz PCR testa ne smije biti stariji od 72 sata, a BAT testa od 48 sati od trenutka testiranja do dolaska na granični prijelaz
- potvrdu o primitku dvije doze cjepiva koja se koriste u EU, ako je prošlo 14 dana od primitka druge doze ili prve doze u slučaju cijepljenja cjepivom koje se prima u jednoj dozi (Janssen/Johnson&Johnson)
- potvrdu o primitku prve doze cjepiva Pfizer, Moderna ili Gamaleya, s kojom je moguće ući u Republiku Hrvatsku u razdoblju od 22. do najviše 42. dana o primitka cjepiva, odnosno od 22. do najviše 84. dana od primitka prve doze cjepiva AstraZeneca
- potvrdu o preboljenju COVID-19 i primitku jedne doze cjepiva unutar šest mjeseci od početka bolesti, s tim da cijepljenje mora biti provedeno prije manje od 180 dana od dolaska na granični prijelaz
- predočenje pozitivnog PCR ili brzog antigenskog testa, kojim se potvrđuje da se vlasnik oporavio od infekcije virusom SARS-CoV-2, pri čemu je taj test napravljen unazad 180 dana, a stariji od 11 dana od dana dolaska na granični prijelaz ili uz predočenje liječničke potvrde o preboljenu
- ili obaviti PCR testiranje ili brzo antigensko testiranje – BAT na SARS-CoV-2 odmah po dolasku u Republiku Hrvatsku (o vlastitom trošku), uz obvezu samoizolacije do prispijeća negativnog nalaza. U slučaju nemogućnosti testiranja određuje se mjera samoizolacije u trajanju od deset (10) dana.
Putnici koji predstavljaju jednu od prethodno navedenih iznimaka, dužni su prilikom ulaska u Republiku Hrvatsku predočiti vjerodostojnu dokumentaciju u svrhu dokazivanja razloga izuzeća.
Državljani država članica Europske unije (uključivši i hrvatske državljane), odnosno država članica schengenskog prostora i država pridruženih schengenskom prostoru, kao i članovi njihovih obitelji te državljani trećih zemalja koji su osobe s dugotrajnim boravištem na temelju Direktive Vijeća 2003/109/EZ od 25. studenoga 2003. godine o statusu državljana trećih zemalja s dugotrajnim boravištem i osobe koje imaju pravo boravka temeljem drugih direktiva EU ili nacionalnog prava ili koji imaju nacionalne dugoročne vize, koji dolaze iz trećih zemalja, prilikom ulaska u Republiku Hrvatsku, moraju predočiti iste podatke kao i prethodno spomenuti putnici iz zemalja koje se trenutno ne nalaze na tzv. zelenoj listi.
Iste podatke moraju predočiti i pomorci ako namjeravaju boraviti u Republici Hrvatskoj duže od 12 sati, te osobe koje putuju iz turističkih razloga te imaju potvrdu o uplaćenom smještaju, kao i osobe koje putuju zbog neodgodivih osobnih/obiteljskih razloga, poslovnih razloga ili koje imaju drugi gospodarski interes.
Državljani trećih zemalja
Državljani trećih zemalja, koji nisu članovi obitelji državljana država članica schengenskog prostora i država pridruženih schengenskom prostoru, niti su osobe s dugotrajnim boravištem na temelju Direktive Vijeća 2003/109/EZ od 25. studenoga 2003. godine o statusu državljana trećih zemalja s dugotrajnim boravištem i osobama koje imaju pravo boravka temeljem drugih direktiva EU ili nacionalnog prava ili koje imaju nacionalne dugoročne vize, izuzev osoba iz točke I. ove Odluke, ulazak u Republiku Hrvatsku odobrit će se samo u slučaju nužnih putovanja.
Iznimke
Iznimke koje se odnose na gore navedena nužna putovanja su: Zdravstveni djelatnici, istraživači u zdravstvu i djelatnici u skrbi za starije osobe, pogranični radnici (kao i npr. sportaši kako je to navedeno u iznimkama za putnike unutar EU/EGP), osoblje u prometnom sektoru, diplomati, osoblje međunarodnih organizacija i osobe koje primaju poziv međunarodnih organizacija i čija je fizička prisutnost potrebna za dobro funkcioniranje tih organizacija, vojno i policijsko osoblje, humanitarni djelatnici i osoblje civilne zaštite pri obavljanju svojih dužnosti, putnici u tranzitu, uz obvezu napuštanja Republike Hrvatske u roku od 12 sati od ulaska, osobe koje putuju radi školovanja, pomorci – ako namjeravaju boraviti u Republici Hrvatskoj duže od 12 sati, ulaz u Republiku Hrvatsku omogućit će se uz predočenje gore navedenih podataka.
Hrvatska
PROGNOZA / Novo jače pogoršanje: Naglo će zatopliti, prijete obilna kiša i poplave
Umjereno do pretežno je oblačno u većini krajeva Hrvatske, oborine ima na otocima i prema otvorenom moru te na krajnjem istoku.
U nastavku petka slično, kiše će uglavnom biti u Dalmaciji i moguće još malo u istočnoj Hrvatskoj. Na planinama može biti malo susnježice ili snijega.
Za vikend hladnije. U unutrašnjosti će se zadržavati većinom tmurno, dok će na moru ipak biti sunčanih razdoblja. No, uz promjenjivu naoblaku može pasti malo kiše pretežno na otocima, izglednije u Dalmaciji, tijekom subote. U nedjelju će biti većinom sunčano duž Jadrana, dok na kopnu lokalno može biti slabe oborine, pri čemu u Gorskoj Hrvatskoj može biti malo susnježice ili snijega.
Na samom početku novog radnog tjedna, u ponedjeljak, kratki predah od oborine, no već utorak donosi osjetnije zatopljenje i novo jače pogoršanje. Glavnina oborine očekuje se tijekom srijede i to osobito u noći na četvrtak kad je lokalno obilnija oborina izgledna na području Dalmacije te bi moglo biti bujičnih i urbanih poplava, tako u ovim trenucima sugeriraju prognostički materijali.
Hrvatska
PROGNOZA / U dijelu zemlje moguć snijeg, a stiže i jače pogoršanje
Pretežno je oblačno diljem Hrvatske, lokalno ima i magle. Kiša pada mjestimice u Dalmaciji, na krajnjem sjeveru zemlje i na istoku.
U većem dijelu zemlje kolnici su mokri ili samo vlažni i skliski, vozače stoga pozivaju na oprez iz Hrvatskog autokluba. Promet otežava jako do olujno jugo koje puše u priobalju.
U nastavku četvrtka jugo će zamijeniti bura i sjeverozapadnjak. Oborine će biti uglavnom duž Jadrana i uz Jadran. U najvišem gorju može pasti malo snijega.
Petak također donosi oborinu većinom duž Jadrana i uz Jadran. U gorju pritom može biti malo snijega. U noći i ujutro će bura biti jaka pod Velebitom, na udare i olujna. Temperature će se sniziti u odnosu na one u četvrtak.
Subota će biti suha u većini krajeva. Tek bi rijetko gdje u unutrašnjosti moglo pasti malo kiše ili rosulje, oborina je moguća i na obali i otocima, češće prema otvorenom moru.
Nedjelja će duž Jadrana biti uglavnom sunčana, no na kopnu će se zadržavati tmurno, valja računati mjestimice na malo kiše ili čak malo susnježice ili snijega.
Novi tjedan ne donosi stabilizaciju, štoviše, u utorak stiže novo jače pogoršanje vremena.
Hrvatska
Nova pravila: Trgovci će provjeravati identitet kupca ako plaćaju gotovinom od ovog iznosa
Od 2027. godine u EU se uvodi ograničenje prema kojem se u poslovnim transakcijama gotovinom smije plaćati najviše 10.000 eura, dok se iznosi iznad toga moraju podmiriti bezgotovinski. Uz to, već od 3.000 eura trgovci će morati provjeriti i evidentirati identitet kupca, dok privatne gotovinske transakcije između građana uglavnom ostaju dopuštene.
Od 2027. godine u Europskoj uniji stupaju na snagu nova pravila o plaćanju gotovinom. Dva iznosa pritom postaju ključna jer određuju kada se gotovinske transakcije moraju dodatno provjeravati i koje obveze imaju kupci i trgovci.
Do sada su potrošači u Njemačkoj, ali i u mnogim drugim državama članicama, mogli gotovo neograničeno plaćati gotovinom. To će se promijeniti sredinom 2027., kada počinje primjena nove EU uredbe kojom se strože regulira uporaba gotovine u poslovnom prometu. Cilj mjere jest povećati transparentnost velikih gotovinskih transakcija te suzbiti ilegalne financijske tokove, prenosi Fenix Magazin.
Iako privatnim osobama i dalje ostaje širok prostor za korištenje gotovine, u poslovnim transakcijama uvode se jasna i jedinstvena pravila na razini cijele Europske unije. Uz gornju granicu od 10.000 eura, posebnu važnost dobiva i niži prag od 3.000 eura, koji sa sobom nosi dodatne obveze za trgovce.
Gornja granica od 10.000 eura za poslovne transakcije
Od 10. srpnja 2027. poduzeća i samostalni poduzetnici u cijelom EU unutarnjem tržištu smjet će primati ili isplaćivati najviše 10.000 eura u gotovini. Iznosi iznad toga morat će se podmirivati bezgotovinskim putem – bankovnom uplatom, karticom ili drugim digitalnim sredstvima plaćanja. Ova se odredba odnosi isključivo na poslovne transakcije i ima za cilj spriječiti nekontrolirano kretanje velikih količina gotovine.
Europska unija državama članicama ostavlja mogućnost uvođenja strožih nacionalnih ograničenja. Njemačka zasad ne planira dodatne restrikcije. Ondje već sada vrijede obveze identifikacije i dokumentiranja pri gotovinskim plaćanjima od 10.000 eura naviše, a ta će pravila ostati na snazi paralelno s novom uredbom. Posebna područja poput trgovine plemenitim metalima ili kupnje nekretnina i dalje podliježu posebnim, ranije uvedenim ograničenjima.
Zašto prag od 3.000 eura postaje važan u svakodnevici
Novost koju donosi EU uredba jest obvezna provjera identiteta već od iznosa od 3.000 eura. Od tog praga nadalje, trgovci će morati utvrditi identitet kupca te zabilježiti njegove podatke. Za većinu građana to će rijetko imati izravan učinak, osim pri većim kupnjama poput skuplje elektronike ili namještaja. Za trgovce, međutim, to znači znatno veći administrativni teret.
Za privatne osobe promjene su ograničene. One i dalje smiju posjedovati, podizati i međusobno koristiti gotovinu u bilo kojem iznosu. Također, privatna kupnja automobila za više od 10.000 eura i dalje je dopuštena ako se radi o transakciji između dvije fizičke osobe. Ipak, određena posebna pravila ostaju na snazi: kupnja plemenitih metala anonimno je moguća samo do iznosa od 1.999,99 eura, dok se nekretnine od 2023. godine više ne smiju plaćati gotovinom. Ta ograničenja vrijede neovisno o novoj EU uredbi.
Nova pravila tako označavaju važan korak prema ujednačavanju gotovinskog poslovanja u Europskoj uniji, uz naglasak na veću transparentnost, ali bez potpunog ukidanja gotovine u svakodnevnom životu.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeOPĆINA SV. FILIP I JAKOV / U planu su prva uljara, farma i još jedan hotel
-
magazin3 dana prijeNajopasnija hrana koju možete kupiti u trgovini – još gore je što mislite da je zdrava
-
magazin3 dana prijeGrčki ili obični jogurt: Koji je bolji izvor proteina i probiotika
-
Hrvatska3 dana prijeBanke godinama naplaćivale usluge koje ne postoje: Evo kako do obeštećenja za “skrivene” naknade






