ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) MISA ZA 736. OBLJETNICU POSVETE SV. STOŠIJE Don Josip Pinčić: “Zadarska katedrala je plod Božje pomoći, ljudske pameti i rada ruku čovječjih”
Misno slavlje na 736. obljetnicu posvete zadarske katedrale sv. Stošije u zadarskoj prvostolnici sv. Stošije predvodio je don Josip Radojica Pinčić, katedralni župnik.
Katedrala sv. Stošije građevinski se podizala u tri vremenska razdoblja: u ranokršćanskom vremenu, u 4. st., u 9. st. i u 12. st. Zadarsku katedralu posvetio je 27. svibnja 1285. g. zadarski nadbiskup Lovro Periandar.
„Dan posvećenja katedrale je svečani dan. Katedrala na dan posvete slavi svoj rođendan. Počeci zadarske katedrale datiraju u ranokršćansko vrijeme u kojem je zabilježeno i ime prvog po imenu poznatog zadarskog biskupa, Feliksa“ rekao je don Josip, istaknuvši da bi „u narodu trebalo više zaživjeti značenje toga dana. U zadarskoj katedrali od 4. st. zbila su se mnoga događanja. Katedrala je uvijek više od zidova, stupova i krovova. Ona se, poput svoga zvonika, poput ruku podiže uvis, pruža se prema nebu slaveći Boga, moleći ga i zahvaljujući mu za primljene darove. Ona je uvijek svjedokom tolikih molitava, tolikih susreta, župskih i kulturnih događanja, dekanatskih i nadbiskupijskih svetih misa“ reako je don Josip.

Dan posvete prvostolnice doziva u spomen višestoljetno bogatstvo kršćanskog sjećanja i „zahvalnost za darovane milosti jer se u katedrali sv. Stošije već od 4. st. pronosi slava Kristovog imena i prenosi baština otajstva u zajednici mjesne Crkve. Zahvalni smo Bogu za to, za sve biskupe, svećenike, redovnike, redovnice, učitelje i za sve koje Bog odabire za širenje darova svetosti. Katedrala je katedra biskupa i majka crkva, mjesto slave Božje i znak njegove prisutnosti, vjere i kulture, a slavlja u njoj otkrivaju zajedništvo mjesne Crkve“ rekao je katedralni župnik, potaknuvši na molitvu „da i mi budemo kreposni Božji hram u težnji za svetošću, da prepoznamo Božju želju i postanemo njegov živi hram, Božja slava“.
Pinčić je upozorio na sekularizaciju koja utječe na to da se u čovjeku ne ostvaruje Božja kuća molitve i čistoće. Znak sekularizacije je i desakraliziranje crkava, održavanje neprimjerenih sadržaja u crkvama, mentalitet u kojem je izgubljen osjećaj za sveto, za tišinu i molitvu.
„Mi, živi hramovi, trebamo kameni hram kao šator Božji. Crkva treba biti mjesto liturgijskog čina, mjesto sabranosti, molitve, doličnog susreta s Bogom u vlastitoj savjesti i zajednici. Poželjeti je da čovjek, živi hram, neprestano raste u kršćanskoj ljubavi. Potrebno je poštivati svetost hrama kako bismo doživjeli da u njemu prebiva Božja slava i istinsko Božje prijestolje, jer u njemu živi euharistijski Gospodin“ rekao je don Josip, naglasivši da „izgrađujući sebe, izgrađujemo i kameni Božji hram pripremajući se za puninu života u vječnosti“.

Početak gradnje zadarske katedrale je u 4 st., a današnji izgled te trobrodne romaničke građevine datira iz 12. i 13. st., sa sačuvanom starijom iz 9. i 11. st. Katedrala je podignuta na mjestu starokršćanske bazilike. Prvotno je bila posvećena apostolskom prvaku Petru, a od 9. st., kad je zadarski biskup Donat donio kosti mučenice Stošije, naziva se njenim imenom, Stošijina katedrala.
Sarkofag s moćima sv. Stošije nalazi se u pokrajnjoj lađi, u sjevernoj apsidi katedrale. Ispod prezbiterija je kripta iz 12. st., a pročelje s kasnoromaničkim portalima dovršeno je u 14. st., 1324. godine.
Don Josip je podsjetio i na stradanja Stošijine katedrale tijekom povijesti, kada je dijelila sudbinu naroda i domovine za kojom su posezali neprijatelji i strani osvajači.
Zadarska katedrala doživjela je stradanje za vrijeme mletačkih osvajanja početkom 13. st., Mlečani su je devastirali 1202. g. Upravo nakon obnove od toga perioda razaranja, 27. svibnja 1285. g. posvetio ju je zadarski nadbiskup Lovro Periandar.
Katedrala je doživjela stradanje i od bombi u Drugom svjetskom ratu i u Domovinskom ratu. „Trebalo je izdržati sve te bolne napetosti do današnjih dana. Uvijek je, uz svoje brojne prijatelje, imala i neprijatelje koje su je željeli izbrisati s lica zemlje, da se zatare i narod koji je u katedrali primao tolike milosti i nadahnuća, jakost i snagu. Kao putnici ovom zemljom u tom hramu u šatoru Božjem nalazimo nadahnuća i poticaje, slušamo Božju riječ. Primamo snagu da bismo primili utjehu i jakost, zahvalnost za dar života. Oni koji su katedralu namjeravali srušiti, srušili su sami sebe i ostavili ljagu nad vlastitim imenom i poviješću. A Stošijina katedrala i dalje ponosno stoji i okuplja djecu kao majka. Što je bila progonjenija, bivala je još izdržljivija te je prkosila nesklonim vremenima. Obarana, ali ne oborena“ poručio je župnik Pinčić.

Don Josip je rekao da se na Crkvu kao Isusovo djelo i crkvu kao nadbiskupijsko djelo, na katedralu, na osobit način ostvaruje sljedeća misao sv. Ivana Zlatoustog: „U ovome je veličina crkve. Napadnuta, pobjeđuje. Uhvaćena, oslobađa se. Nagrđena, postaje ljepša. Ranjena, ne pada. Uzburkana, ne potapa se. Kovitlana olujama, ne brodolomi se. U borbi neporažena, pod udarcima nepobijeđena“.
„Takva je Crkva kao institucija, takva je crkva i katedrala sv. Stošije kao zgrada – plod Božje pomoći, ljudske pameti i rada ruku čovječjih. Kao što se Božja riječ ušatorila, uzela prebivalište među nama, tako je i katedrala po svojoj gradnji i obnavljanju zadobivala nova krila i zalet, plemenitošću dobrih ljudi te neumorno pozivala sve ljude dobre volje na Gozbu Jaganjčevu. Time nastavlja uvijek dovršavati, oplemenjivati nutrinu ljudi, posvećujući ih svetinjama koje se u katedrali sv. Stošije slave“ rekao je don Josip, navodeći liturgiju i sakramente koji se slave u katedrali: molitva, kateheze, krštenja, ispovijed, euharistija, bolesničko pomazanje, ženidba.
„Sabiremo se da se učvrstimo u ljubavi prema braći ljudima i svakom čovjeku. To je kuća istine, škola ljubavi, vjerničkog i bratskog zajedništva, mjesto opraštanja i oproštenja. U razgovoru sa Samaritankom koja je Isusa pitala gdje se treba klanjati, u židovskom hramu u Jeruzalemu ili u samarijskom hramu, Isus odgovara da dolazi vrijeme kad će se pravi, istinski klanjatelji klanjati Bogu u duhu i istini te da takve klanjatelje Isus želi i treba. Od početka kršćanstva do danas, crkve su bile posebna i odvojena mjesta za molitvu, okupljanja, euharistijska slavlja, za očitovanja bratske ljubavi i zajedništva. I riječ ‘posveta’ znači odvajanje od svijeta i svjetovnih uporaba, a to potvrđuju zgrada i oltar, ruho i posuđe, osobe koje se dodjeljuju Bogu u izravnu službu“ rekao je don Josip, poručivši da „institucionalna Crkva ne može bez zidane Crkve koja okuplja vjernike na hvalu slave Božje. Materijalna katedrala ne može bez duhovne, hijerarhijske, institucionalne Crkve“.

Župnik Pinčić zamolio je zagovor apostolskih prvaka Petra i Pavla i sv. Stošije kojoj je posvećena katedrala, majka svih crkava u Nadbiskupiji, da blagoslove puk na rođendan katedrale, „da je vrata paklena nikad ne nadvladaju, nego da i ubuduće bude svima otvorena, nebeskim darovima i našim ljudskim potrebama“.
Gospodinu je upućena molitva da usliši sve koji se mole u svojim potrebama u katedrali, da Bog primi svetu službu koja se u njoj prinosi te da ispuni duhovnom radošću, pobožnošću i mirom sve koji pohode katedralu.
Zadarsku prvostolnicu pohodio je i papa Aleksandar III. za svog posjeta Zadru 1177. g.

Za svoga apostolskog pohoda Zadru 9. lipnja 2003. g., nakon što je predmolio Slavlje Šestog časa na obližnjem Forumu, iako je bio već narušenog zdravstvenog stanja i u naporu od petodnevnog pohoda gradovima Hrvatske, sv. Ivan Pavao II- izrazio je izričitu želju da nakon susreta s narodom pohodi i katedralu.
Taj sveti Papa došao je u papamobilu ispred Stošijine katedrale čije je pročelje bilo urešeno vatikanskom i hrvatskom zastavom, gdje su ga dočekali tadašnji katedralni župnik don Milivoj Bolobanić i redovnice. Papa je promotrio unutrašnjost prvostolnice te je podizanjem svoje pastirske ruke uputio blagoslov i katedrali sv. Stošije koja nosi ime ranokršćanske svetice mučenice Anastazije, rodom Rimljanke, iz grada stolovanja Pape kao rimskog biskupa.
Prema Biskupskom ceremonijalu br. 44.-45., „Katedralna crkva je središte liturgijskog života jedne biskupije te se na prikladne načine treba u vjerničke duše utiskivati ljubav i poštovanje prema katedralnoj crkvi. Tome osobito doprinosi godišnja proslava njezinog posvećenja, kao i hodočašća vjernika u katedralnu crkvu“.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTO / Bokanjac prikupio 5.000 € za komunikatore djece Udruge ZARATINIĆI
Udruga mladih Bokanjac i Mjesni odbor Bokanjac još su jednom pokazali kako lokalna inicijativa može imati stvaran i dugoročan učinak. Kao rezultat humanitarnog Adventa koji su u prosincu 2025. zajednički organizirali, jučer, 31. siječnja, Udruzi ZARATINIĆI uručena je donacija u iznosu od 5.000 eura, namijenjena nabavi komunikatora za djecu s teškoćama u komunikaciji.

Donaciju je u ime Udruge mladih Bokanjac uručio Josip Mrkić, a susret je održan u neformalnoj i prijateljskoj atmosferi, uz kratko druženje s djecom i roditeljima. Time je simbolično zaokružen jedan projekt koji je započeo jednostavnom, ali jasnom idejom – učiniti nešto dobro za svoju zajednicu i istovremeno pomoći onima kojima je pomoć najpotrebnija.
Humanitarni Advent na Bokanjcu bio je višednevna inicijativa koja je okupila mještane svih generacija. Osim što je obogatio adventsko vrijeme u kvartu, imao je i jasnu humanitarnu svrhu. Sav prikupljeni prihod odlučeno je usmjeriti Udruzi ZARATINIĆI, koja kroz projekt komunikatora djeci bez govora omogućuje izražavanje, sudjelovanje u svakodnevnom životu i veću samostalnost.

Komunikatori nisu simbolična pomoć, oni su konkretan, specijaliziran alat koji za djecu bez verbalne komunikacije predstavlja glas. Putem njih djeca mogu izraziti osnovne potrebe, emocije, želje i misli, komunicirati s obitelji, vršnjacima i okolinom te aktivnije sudjelovati u obrazovanju i društvu.

Do danas je, zahvaljujući donacijama građana, udruga, tvrtki i lokalnih inicijativa poput ove s Bokanjca, prikupljeno više od 60.000 eura za komunikatore. Šestero djece već je dobilo svoj uređaj, ukupne vrijednosti 52.611 eura, dok još 22 djece trenutačno čeka sredstva kako bi i oni dobili priliku za komunikaciju.
U Udruzi ZARATINIĆI ističu kako ovakve suradnje pokazuju snagu lokalne zajednice i važnost solidarnosti na razini kvarta i grada. Donacija s Bokanjca još je jedan korak prema cilju, da nijedno dijete ne ostane bez mogućnosti izražavanja.
Primjer Udruge mladih Bokanjac i Mjesnog odbora Bokanjac potvrđuje da promjene ne moraju dolaziti odozgo, već često počinju upravo u susjedstvu, kroz zajedničku ideju, volju i konkretno djelovanje, stoji u objavi.

ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) OKRUGLI STOL U ZADRU / Ramljak: Strašno je što prijatelj može napraviti prijatelju; Braš: Ovisnost o digitalnom svijetu teža je od ovisnosti o heroinu
Život djece i mladih, uključujući sve oblike zlostavljanja, pa i ono najteže seksualno, danas se odvija u digitalnoj sferi. Korporacije i algoritmi iskorištavaju našu pažnju, bore se da što duže gledamo u ekran, a u nekom trenutku djeca i mladi postaju žrtve, depresivni su, počinju razmišljati o suicidu, u strahu su i od počinitelja i od roditelja kojima se izbjegavaju povjeriti. U zadnjih sedam godina u Hrvatskoj bilježimo porast seksualnog zlostavljanja od 270 posto; samo prošle godine imali smo preko 500 slučajeva seksualnog nasilja nad djecom, a 10 tisuća predmeta čeka na rješavanje, bilo od seksualnih predatora, bilo od vršnjaka. Zastrašujuće je ono što prijatelj prijatelju može učiniti i zato se moramo educirati i komunicirati, jer je odnos između ljudi najbolja prevencija, istaknuo je voditelj Centra za nestalu i zlostavljanu djecu i Centra za sigurniji Internet Tomislav Ramljak na Okruglom stolu „Mentalno zdravlje mladih i sigurni Internet: Gdje je granica između stvarnog i virtualnog nasilja?”, održanom u Zadru u organizaciji Odjela za zdravstvene studije Sveučilišta u Zadru i Edukacijskog centra Europskoga instituta za medicinu usmjerenu prema osobi “Čovjek je čovjeku lijek”, u suradnji sa Zadarskom županijom i Gradom Zadrom.
Okrugli stol organiziran je kako bi se ukazalo na potrebu prevencije svih oblika digitalnog nasilja, edukacije djece, mladih, roditelja i stručnjaka te podizanja svijesti o sigurnom korištenju Interneta. Kao jedan od vodećih hrvatskih stručnjaka za online sigurnost i zaštitu djece na internetu Ramljak je govorio o problemima s kojima se susreće u svom radu i pozvao na angažman cijelog društva u ovom problemu koji se pojavio u posljednjih dvadesetak godina.
– Kada sam s kolegom koji je radio u policiji na takvim slučajevima krenuo s radom na ovoj problematici, u vrijeme kada je Internet bio u povojima, zaključio sam da će to biti problem budućnosti. Samo 20 godina kasnije sigurnost djece, pa i odraslih, najveći je izazov u digitalnoj tehnologiji. Mladima je telefon njihov prozor u svijet, kroz njega se zabavljaju, uče, imaju romantične odnose, a na kraju i proživljavaju krize u međuljudskim odnosima. Za razliku od prijašnjih problema, kada su stariji imali informacije koje su trebali prenositi mladima, sada stariji ne mogu pratiti trendove, mladi imaju informacije a mi ih moramo slušati, učiti i pokušati vidjeti postoje li simptomi problematičnih ponašanja te što sve društvene mreže i kanali serviraju našoj djeci. Edukacijski centri koji budu gledali unaprijed, poticali razvijanje međuljudskih odnosa i mentalno zdravlje, imat će veliku budućnost, rekao je Ramljak u uvodnom dijelu kojeg je moderirala Ivana Zrilić.
Pročelnica Odjela za zdravstvene studije i zamjenica voditelja Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek” doc. dr. sc. Klaudija Duka Glavor izrazila je zadovoljstvo što u radu okruglog stola sudjeluju duhovnici, psihijatri, psiholozi, neurolozi i sami mladi iz oratorija Don Bosco Zadar. Predsjednica Europskog instituta usmjerenog prema osobi prof. dr. sc. Marijana Braš rekla je da je tehnologija toliko napredovala da često mladi od 20 godina ne mogu pratiti djecu od 10 godina te je pozvala mlade na sudjelovanje na ovogodišnjem Svjetskom kongresu medicine usmjerene prema osobi koji će se održati u Liverpoolu s temom „Mladi i djeca”.
Voditelj Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek” prof. dr. sc. Veljko Đorđević rekao je kako Sveučilište u Zadru postaje pionir u preventivnim i rehabilitacijskim programima.
– Otvaramo teme Interneta, njegove zloporabe, načina kako odgajamo svoju djecu, što se događa u našim obiteljima, kako kao društvo na ovo reagiramo. Moramo se zapitati koliko podučavamo mlade koji ulaze u formativne godine, kako na njih utječemo ne samo kao nastavnici, nego i kao roditelji i cjelokupno društvo. Komuniciramo s virtualnim uređajima i mislimo da komuniciramo sa svijetom, izgubili smo odnos čovjeka prema čovjeku. Dok se ne vratimo odnosu među nama, gubit ćemo se, otići ćemo stranputicama. Ne možemo zaustaviti razvoj tehnologije ali možemo uputiti populaciju kako je koristiti, rekao je Đorđević.
Nakon uvodnih obraćanja uslijedio je Okrugli stol na kojemu su sudjelovali pročelnik Upravnog odjela za socijalnu skrb i zdravstvo Grada Zadra Mladen Klanac, Tomislav Ramljak, pročelnica Upravnog odjela za odgoj i školstvo Grada Zadra Tihana Biuk Magaš, pročelnik Upravnog odjela za hrvatske branitelje, udruge i demografiju Zadarske županije Josip Vidov, upraviteljica Područnog ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad Martina Čuljak Jovančević, upraviteljica Obiteljskog centra Zadarske županije Mila Špinderk, dugogodišnja voditeljica Odjela psihijatrije Opće bolnice Zadar Palmira Čveljo, predsjednik Zajednice sportova Zadarske županije i profesor kineziologije na Odjelu za zdravstvene studije Tonči Mašina, župnik župe Gospe Loretske u Arbanasima u Zadru i voditelj oratorija Don Bosco Zadar don Marko Majić Mazul, predstavnik studenata Odjela za zdravstvene studije Zvonimir Jurica te vjeroučiteljica Nikolina Glasnović.
U razmatranjima sudionika istaknuto je da su se djeca nekada mogla skloniti u obiteljski dom od svih nasilja, a danas su u njemu i dalje izloženi preko ekrana. Istaknuta je potreba dolaska do vrtića, jer roditelji pomoć u teškim trenucima podizanja djece nađu davanjem ekrana djeci, bilo za hranjenje ili kratki predah, ali se tada često izgubi pojam vremena. Traženje pomoći je znak hrabrosti a ne bespomoćnosti jer se rijetko događa da se nasilje ne ponovi, istaknuto je na Okruglom stolu. Ovisnost o digitalnom svijetu veća je od one o drogama, a posljedice mogu biti veće od ovisnosti o heroinu, istaknula je Braš.
Bilo je i pozitivnih primjera, pa je student Zvonimir Jurica rekao da ih se na Sveučilištu kontinuirano educira o mentalnom zdravlju i prepoznavanju simptoma onih koji imaju problem. Na studiju vlada topla atmosfera, a posebno je istaknuo rad Studentskog savjetovališta i profesorice Duka, koja s njima razgovara i daje im podršku.
Na Okruglom stolu kao jedan od velikih pozitivnih koraka istaknuto je skoro otvaranje Centra za sigurni Internet u Zadru, uz mobilni tim stručnjaka koji će pružati pomoć i edukaciju svima kojima je potrebna.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRIBINA U POMORSKOJ ŠKOLI: Kako tinejdžeru biti roditelj
Udruga za promicanje hagioterapije – Zadar organizira tribinu “Kako tinejdžeru biti roditelj”.
Voditeljica Zrinka Šarić Marinović govorit će o tome što učiniti kad se osjećaš nemoćno i prestrašeno, što kad se tinejdžer povlači, izolira se i “tone”, kad ima agresivne ispade i prisilne misli…
Tribina će se održati u Multimedijalnoj dvorana Pomorske škole Zadar, u petak, 6.2. u 18 sati.
Ulaz je slobodan!






