Hrvatska
Spremate se na put u inozemstvo? Evo što vam treba za ulazak u BiH, Njemačku…
Niz europskih država zbog povoljnije situacije s pandemijom koronavirusa liberalizirao je prelazak svoje državne granice, no do uvođenja digitalne zelene potvrde ili tzv. covid putovnice koja bi trebala ujednačiti pravila kretanja po Europi, svatko tko iz Hrvatske kreće na put u inozemstvo, ako ne želi imati problema na granici, mora se dobro informirati o tome što pojedina država traži od putnika koji ulaze na njen državni teritorij.
Pravila su uglavnom ista, traži se potvrda o cijepljenju, testiranju ili preboljenju Covida-19.
Slovenija
Za ulazak u Sloveniju od prošlog je vikenda na snazi novi režim prelaska granice koji propisuje 10-dnevnu karantenu za putnike iz država ili regija na crvenom popisu. Karantenu se, međutim, može izbjeći uz negativan PCR test, ne stariji od 48 sati nakon uzimanja brisa. Osobe koje su preboljele koronavirus u Sloveniju mogu ući uz potvrdu o pozitivnom rezultatu PCR testa koja je starija od 10 dana i nije starija od šest mjeseci, ili uz potvrdu liječnika da je osoba preboljela Covid-19 i nije prošlo više od šest mjeseci od pojave simptoma.
Cijepljeni pak moraju imati dokaz o cijepljenju koji potvrđuje da je osoba cijepljena drugom dozom Pfizerovog cjepiva prije najmanje sedam dana, drugom dozom Moderne, SputnjikaV ili kineskih cjepiva Sinopharm i Sinivac, odnosno cjepivom Johnson&Johnson prije najmanje 14 dana.
Osobama koje su primile cjepivo AstraZeneca, za ulazak u Sloveniju dovoljna je već i prva doza cjepiva, ali od cijepljenja mora proći najmanje 21 dan.
Italija
Za ulazak u Italiju nužan je negativan PCR test ili antigenski brzi test ne stariji od 48 sati. No antigenski brzi test Slovenija ne priznaje pa hrvatskim građanima put do Italije ipak iziskuje skuplji PCR test. U protivnom, ako se nije testirao, putnik mora u samoizolaciju u trajanju od 10 dana te nakon toga na PCR ili antigenski test. Od jučer je na snazi novi režim ulaska u zemlju, gdje svi koji ulaze u Italiju na bilo koje razdoblje, bilo kojim prijevoznim sredstvom, prije nego uđu na nacionalni teritorij moraju ispuniti Digitalni obrazac za lociranje putnika. Uloga tog dokumenta je locirati kontakte osobe, ako se pokaže da je zaražena koronavirusom.
Austrija
Austrija od 19. svibnja na svoj teritorij pušta osobe koje su cijepljene ili su preboljele Covid-19, no potvrde moraju biti na njemačkom ili engleskom jeziku. Kod cijepljenih, od prve doze cjepiva ili jednokratnog cjepiva mora proći od 22 dana do najviše tri mjeseca, a nakon druge doze maksimalno devet mjeseci. Tko se cijepi 21. dan nakon preboljenja, može ući u Austriju već nakon prve doze. Kod oporavljenih potreban je dokaz da su infekciju preboljeli u posljednjih šest mjeseci ili nalaz antitijela ne stariji od tri mjeseca. Hrvatski građani u Austriju mogu i s negativnim PCR testom ne starijim od 72 sata ili antigenskim brzim testom ne starijim od 48 sati, ali to ih ne oslobađa 10-dnevne karantene, koja se prekida peti dan, na temelju negativnog testa.
Njemačka
Do 30. lipnja hrvatski građani mogu u Njemačku uz digitalnu najavu ulaska te negativni PCR ne stariji od 72 sata ili antigenski test ne stariji od 48 sati. Priznaju se i potvrde o potpunom cijepljenju ili preboljenju Covida-19 na jednom od svjetskih jezika. Bez takve potvrde putovati mogu djeca do šest godina.
Mađarska
Mađarska, osim testiranih, na svoj teritorij pušta i putnike koji su preboljeli Covid-19, ali pod vrlo rigoroznim pravilima. I dalje je na snazi zabrana ulaska svim stranim državljanima, pa tako i hrvatskim, koji nemaju odobren stalni ili privremeni boravak u Mađarskoj. Svi koji imaju reguliran boravak, pri povratku iz inozemstva podliježu obavezi samoizolacije u trajanju od 10 dana, koja se može ukinuti uz dva negativna PCR testa s razmakom od najmanje 48 sati. Priznaju se samo testovi napravljeni u Mađarskoj. Zabrana ulaska u Mađarsku ne odnosi se na osobe koje pri prijelazu granice dokažu da su imale Covid-19 u okvirima od šest mjeseci prije ulaska. Hrvatski državljani mogu u Mađarsku bez ograničenja jedino ako je riječ o putovanju radi obavljanja poslovne ili gospodarske aktivnosti.
Velika Britanija
U Veliku Britaniju može se iz Hrvatske putovati jedino uz obaveznu karantenu, čak i za cijepljene i preboljele.
Francuska
Francuska od svih hrvatskih građana starijih od 11 godina na ulasku u zemlju traži negativan PCR test ne stariji od 72 sata.
U BiH i Crnu Goru bez ograničenja, Srbija traži test
Da bi ušli u Bosnu i Hercegovinu, hrvatski građani ne moraju predočiti negativan PCR ako u BiH ulaze direktno iz Hrvatske. Slobodan nam je i pristup Crnoj Gori, gdje trenutno ne postoje nikakva ograničenja za hrvatske državljane.
U Srbiju se iz Hrvatske može ući jedino uz negativan PCR test, ne stariji od 48 sati, piše Novi list.
Hrvatska
Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Hrvatska
Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.




